IZNENAĐENJE U AUSTRIJI Sebastian Kurz dobio više, desničarski slobodarci snažno pali. Moguća vlada samo Pučana i Zelenih

Autor:

27.09.2019.

An election poster depicting the head of Austria's Peoples Party and former Chancellor Sebastian Kurz is seen, as he attends the final election rally ahead of Austria's parliamentary election, in Vienna, Austria, September 27, 2019. REUTERS/Leonhard Foeger
Leonhard Foeger / REUTERS

Sebastian Kurz, lider austrijskih demokršćana, najizgledniji je novi/stari kancelar

U nedjelju ujutro ugledna agencija Bloomberg objavila je uvodnik sa sljedećim naslovom: “Austrija mora ostaviti populiste izvan vlade”. I ne treba dvojiti da je ta informacija stigla u ured Sebastiana Kurza, predsjednika pučke stranke (ÖVP), koji je bio sasvim neupitan pobjednik prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji.

Nakon prvih izlaznih anketa stanje je sljedeće:

ÖVP: 37,00 posto

SPÖ: 23,00 posto

FPÖ: 16,00 posto

Zeleni: 13,00 posto

NEOS: 8,00 posto

 

Prema izlaznim anketama trebao je osvojiti 347posto glasova i ostati najjačom strankom. No, to je premalo da samostalno formira vladu. Što je u potpunosti u skladu s europskim trendovima: nema više zemlje u kojoj vlada samo jedna stranka. Što je jako dobro za razvoj demokracije.

Bloomberg je u svom upozorenju bio više nego jasan: “Kurz mora izabrati, a taj će se izbor pomno motriti u cijeloj EU”. Naime, Kurz je na izborima 2017. godine, također izvanrednim nakon raspada velike koalicije sa socijaldemokratima (SPÖ), odlučio zaigrati riskantno i u novu je vladu pozvao Slobodarsku stranku (FPÖ), radikalnu desnicu još od osnutka 1956. godine. Sasvim je razumljivo da nije htio novu veliku koaliciju. A vjerovao je da će moći držati pod kontrolom desničare kao što je to uspjelo jednom drugom austrijskom kancelaru: Wolfgang Schüssel je 1999. godine ušao u koaliciju s Jörgom Haiderom, došao na udar sankcija EU, ali je u konačnici izazvao podjelu Slobodaraca. No, Kurz nije uspio. Pa je skandal s Ibize - gdje je Heinz-Christian Strache, tadašnji predsjednik FPÖ, navodnoj nećakinji ruskog oligarha nudio unosne poslove ako kupe najutjecajniji austrijski medij - razbio koaliciju. A onda je FPÖ udružio snage sa SPÖ-m i srušio Kurzovu vladu. No, taj skandal nije bio dostatan da bi oslabio FPÖ: prema anketama može računati na 17 posto glasova, što predstavlja pad, veći od očekivanog. Ali i dalje se potvrđuje da radikalna, populistička desnica u Austriji ima snažnu platformu.

U međuvremenu su se dogodile brojne promjene na europskoj razini: u Italiji je s vlasti zbačen Matteo Salvini, saveznik slobodaraca, mađarski je premijer Viktor Orban odlučio ostati u Europskoj pučkoj stranci, dakle uz Kurza, a Alternativa za Njemačku nije uspjela u dvije istočne savezne države, Saskoj i Brandeburgu, srušiti s vlasti kršćanske demokrate (CDU) niti socijaldemokrate (SPD). Radikalna je desnica izgubila zamah, ali ni u kojem slučaju nije potpisala kapitulaciju. Ako bi Kurz u vladu vratio FPÖ, sada s novim liderom Norbertom Hoferom (dolazi iz Gradišća), znatno umjerenijim od Strachea, to bi bio ozbiljan poticaj desnici na europskoj razini. Treba imati na umu i da FPÖ gaji suverenistička stajališta i bliske odnose s Rusijom. Mnogi bi, kao i autor ovog teksta, rekli zabrinjavajuće bliske.

Iz navedenog je izvjesno da će pravi izazov Sebastianu Kurzu uslijediti tek nakon što mu austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen uruči mandat za formiranje nove vlade. Pred njim će se, osim opcije povratka koaliciji koja se raspala u skandalu - i koju nitko u Europi, a posebno unutar Europske pučke stranke ne želi - pojaviti i mogućnost da se vrati, kao i Njemačka, velikoj koaliciji. SPÖ računa na 23 posto glasova, ali tom su političkom kompromisu birači diljem Europe okrenuli leđa (bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi Hrvatska reagirala na veliku koaliciju). Stoga se pred Kurzom otvaraju dvije mogućnosti. Prva je da u vladu, prvi put u povijesti moderne Republike, pozove zelene (12%) i NEOS (liberale, 8%). Zeleni su u snažnom rastu na njemačkom govornom području, u Njemačkoj se u anketama bore za prvo mjesto s CDU-om, a u Austriji su zabilježili izuzetno snažan skok: prije dvije godine su osvojili samo 4% glasova i nisu ušli u parlament. Sada su četvrta politička snaga.

No, ulazak zelenih i liberala pred Kurza bi postavio brojne zahtjeve vezane uz zakonske korake protiv klimatskih promjena. Austrija je velik protivnik nuklearnih elektrana, stalno napada Nuklearku Krško i u strahu je zbog moguće gradnje novog bloka čemu se snažno protivi. No, istodobno je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj su emisije štetnih plinova od 1990. porasle, a u EU su prosječno pale za 22 posto. Liberali bi tražili smanjenje poreznih opterećenja i promjenu fiskalne politike. I za to imali podršku Zelenih. Ipak, takva bi politička opcija bila potpuni novum u Austriji, a Kurz se cijelo vrijeme predstavlja kao donositelj novog političkog razdoblja. I stoga je velika vjerojatnost da se on odluči na ovu opciju.
Kurz je u jednom televizijskom nastupu najavio i mogućnost formiranja manjinske vlade. Austrija nema iskustva s takvim oblikom vlasti iako to funkcionira na europskom sjeveru. Kurz bi mogao računati na podršku Zelenih i NEOS-a, ali i SPÖ-a na nekim temama. Ipak, to bi bila riskantna odluka.