Kako se i očekivalo, summit EU o proračunu je doživio fijasko. Nema dogovora, uskoro novi summit

Autor:

  • Tea Trubić Macan

20.02.2020.

Belgium's Prime Minister Charles Michel arrives for a special European Council summit in Brussels on February 20, 2020, held to discuss the next long-term budget of the European Union (EU). (Photo by kenzo tribouillard / AFP)
Kenzo Tribouillard / AFP

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je da proračun nakon Brexita iznosi 1095 bilijuna eura, čime bi svaka država uplaćivala 1,074 posto BND-a

Trebamo još vremena, tim je riječima Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća izvijestio javnost u Bruxellesu da je summit o usvajanju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU, propao. Ni najnoviji prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069% bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika.

Dvije strane, s jedne "četvoro štedljivih", Austrija, Švedska, Danska i Nizozemska, a s druge prijatelji kohezije koji su promijenili ime u Prijatelji ambiciozne Europe, ostali su, očekivano, na svojim pozicijama. Ovi prvi traže manji proračun od onog koji je predložio Michel, a ovi drugi veći. Njemačka je sklonija prvoj skupini, Francuska također samo želi nešto više novaca za poljoprivredu, a uz rastrošnije je i Italija.

Charles Michel je rekao da je sve i dalje otvoreno, svi su prijedlozi na stolu. I dodao: "Uvjeren sam u uspjeh. Mislim da je, ako nastavimo otvoren dijalog s uvažavanjem, moguće postići dogovor".

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da činjenica da su lideri u ova dva dana pokušali pronaći dogovor pokazuje njihovu "predanost" pronalasku kompromisa. "Nismo došli na tu razinu, ali smo na dobrom putu".

Njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon sastanak izjavila da se mora bolje specificirati odluka o povezanosti vladavine prava s proračunom. "To je važan uvjet i Njemačka se smatra obvezanom tim uvjetom", rekla je njemačka kancelarka.

 

Riječ je o prijedlogu da se količina sredstava koja se mogu povući iz fondova veže uz stanje vladavine prava u svakoj zemlji članici. Naime, Komisija će ove godine po prvi put objaviti stanje vladavine prava u svim članicama. Inicijalno, ova je mjera zamišljena kao sredstvo pritiska na Poljsku i Mađarsku koje su trenutno u procesu Članka 7 kojim se predviđa i mogućnost oduzimanja prava glasa članici koja ne poštuje vladavinu prava.

Nije djelovala pretjerano zabrinuto i rekla da je smo još dovoljno rano u godini da bismo stigli postići dogovor. Kao mogući datum novog summita spominje se već 5. ožujka.

Mađarski premijer Viktor Orbán je novinarima rekao kako "nije pošteno da siromašne države po udjelu BDP-a na stanovnika plaćaju više nego bogate".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio po običaju vrlo otvoren: "Francuska nije prihvatila loš dogovor na uštrb Zajedničke poljoprivredne politike. Ako se ne postigne dogovor, ovaj će stari vrijediti i dalje".

Prema prijedlogu Charlesa Michela, koji je šef Europskog vijeća objavio krajem prošloga tjedna, kohezijska politika mogla bi biti najveći gubitnik novoga proračuna. S druge strane, njegov prijedlog predviđa dvostruko više sredstava za stavku zaštite vanjskih granica EU i obrane, čime je Unija indirektno zauzela stav oko migrantske politike u budućem periodu.

Šesnaest zemalja okupljenih u grupu Prijatelji kohezije, među kojima je i Hrvatska, nije zadovoljna prijedlogom kojim se osjetno smanjuju sredstva fondova EU, pa će tražiti ustupke kojima bi trebali amortizirati gubitke. S druge strane, tzv. neto uplatiteljice inzistirat će na manjem postotku bruto nacionalnog dohotka u proračun, a u tome bi ključnu ulogu mogao imati rabat koji je poslužio kao kompromisno rješenje i Margaret Thatcher. Njime je, naime, neto uplatiteljicama osiguran iznos koji im se vraća kao ustupak što u zajednički proračun uplaćuju više od ostalih država članica.

Koja je uloga Francuske i Njemačke? Ključna.

Berlin se mudro izuzeo iz pregovora oko postotka BND-a, uz argument da će se taj problem vrlo vjerojatno rješavati i tijekom njihovog mandata na čelu Europske unije, kada će imati ulogu neutralnog posrednika. S druge strane, Pariz se zalagao za veći proračun bez da je specificirao koliko je Francuska, kao jedna od vodećih ekonomija Europe, spremna investirati u zajednički budžet.