KOMENTAR Njemački recept za Europu sljedećih pet godina: Von der Leyen poslala jasnu poruku Rimu, Londonu, Washingtonu, Dublinu i - Zagrebu

Autor:

  • Tea Trubić

10.09.2019.

European Commission's president-designate Ursula von der Leyen speaks during a news conference at the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium September 10, 2019. REUTERS/Yves Herman
Yves Herman / REUTERS

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen (na slici) danas je točno u podne predstavila svoju viziju EU za narednih pet godina

Danas točno u podne, na svjetlo dana došla je i posljednja kadrovska križaljka kojom je prva predsjednica Europske komisije u povijesti EU najavila svoju viziju Europe.

Von der Leyen je imena kandidata i alociranih portfelja objavila točno tri tjedna nakon roka koji je državama članicama dala za nominiranje svojih povjerenika.

Predsjednica je u maniri odgovorne državnice, kakvom se tek treba dokazati, od znatiželjne javnosti uspješno sakrila alocirane portfelje do samoga kraja, tako da se do posljednjeg trenutka moglo samo nagađati kako će izgledati njezina Komisija. Na samome početku svog izlaganja, von der Leyen je najavila da će njezina Komisija biti efikasnija od prethodne po tome što će portfelji biti podijeljeni prema tematskim klasterima koji će međusobno surađivati. Jedna od glavnih zadaća njezinih povjerenika bit će detaljno upoznati potrebe svih država članica, pa je predsjednica najavila da od svojih suradnika očekuje da u prvoj polovici mandata obiđu svih 27 zemalja EU.

No, neka su se kadrovska rješenja očekivala još od prije izbora za Europski parlament u svibnju, o čemu je još onda pisao Euractiv.hr. Phil Hogan, dosadašnji povjerenik za poljoprivredu, u svibnju će preuzeti trgovinu EU. Njegovom se nominacijom u London poslala prilično jasna i nedvosmislena poruka: 'Stojimo uz Dublin!'. Irac s bogatim iskustvom u resoru poljoprivrede, mogao bi 1. studenog, samo dan nakon datuma predviđenog za Brexit, preuzeti kormilo nad trgovinskim pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom kojom će tada i dalje upravljati Boris Johnson. Očekivano, službeni Dublin oduševljen je današnjim novostima. Premijer Leo Varadkar nekoliko trenutaka nakon objave kadrovskih rješenja na svom je službenom Twitter profilu objavio da je 'jako zadovoljan' dobivenim portfeljem, zato što se Irskoj dala prednost u budućim pregovorima s Londonom.

Von der Leyen je današnjim kadrovskim rješenjem poslala poruku i Rimu. Predsjednica Komisije strpljivo je čekala Italiju da posljednja, s velikim zakašnjenjem, nominira svog povjerenika, kojem je potom alocirala jedan od najprofiliranijih portfelja – gospodarstvo najvećeg trgovinskog bloka na svijetu. Tom je odlukom von der Leyen novoj talijanskoj vladi poručila da im je zahvalna na rekonstrukciji kojom se umanjila moć Matteu Salviniju, i da očekuje puno uspješniju suradnju s Rimom u budućnosti.

Odabirom Silvie Goulard za povjerenicu unutarnjeg tržišta i industrije obrane, von der Leyen je poslala prilično jasnu poruku Washingtonu. Goulard će imati zadatak objediniti nabavu vojne opreme država članica, čime će se zaobići američka dominacija u tom sektoru, ali i ojačati sigurnosna neovisnost Europe.

Izvršni potpredsjednici Europske komisije, Margrethe Vestager (Obnovimo Europu) i Frans Timmermans (S&D), simbol su njezine predanosti ponovnom oživljavanju sustava spitzenkandidata. Osim što će obnašati dužnosti u tajništvu Komisije, izvršni potpredsjednici imat će svoje portfelje u sklopu kojih će surađivati s ostalim povjerenicima. Vestager, najpopularnija povjerenica Junckerove Komisije, nastavit će svoj rad u sektoru tržišnog natjecanja, a uz to će biti zadužena za jedan od ključnih projekata narednih pet godina; Europa za digitalno doba.

Von der Leyen je Timmermansu namijenila zaštitu okoliša i projekt Europski zeleni sporazum. Osim što je time 'bacila kost' sve snažnijoj grupaciji Zelenih u Europskom parlamentu, čiju se podršku nada dobiti narednih godina, predsjednica je potvrdila svoju predanost zelenoj politici koju su osim političke grupacije Zelenih forsirali i aktualni koalicijski partneri socijaldemokrati. Neočekivano, Zeleni će ipak imati svog povjerenika u Komisiji Ursule von der Leyen. Litva je u Bruxelles odlučila poslati Virginijusa Sinkevičiusa, 28-godišnjeg kandidata Seljačke stranke koja formalno pripada Zelenima. Njemu je von der Leyen namijenila portfelj zaštite okoliša i oceana, čime se također pokušala dodvoriti Zelenima u Europskom parlamentu.

Kao što je i Euractiv.hr pisao krajem kolovoza, Njemica je energetiku, najpopularniji portfelj ove godine, dodijelila Estoniji. Izuzetno proeuropska Baltička država, bivša članica Sovjetskog Saveza na granici je s Rusijom, vrsno poznaje energetsku politiku Moskve pa je bila najlogičniji odabir za europsku energetiku, osobito u kontekstu sve većih pokušaja da Europa postane energetski neovisna.

Najviše obrva svakako je podiglo kadrovsko rješenje za portfelj susjedske politike i proširenja. Odabirom Laszla Trocsanyja, bivšeg ministra pravosuđa u vladi Viktora Orbana za taj resor, von der Leyen je državama Zapadnog Balkana poručila da do proširenja neće tako skoro doći. Osim što je Orbanova vlada bila kritizirana zbog davanja azila političkim bjeguncima iz regije (slučaj bivšeg sjevernomakedonskog premijera Gruevskog kojem je Orban ponudio utočište od kriminalnih optužbi), Mađarska se i sama bori s Ukrajinom po pitanju odnosam prema manjinama. Naime, u nekoliko je prilika Orban blokirao sastanak NATO-a i predstavnika Ukrajine, upravo zbog pitanja mađarske manjine u Ukrajini (sporan je bio ukrajinski zakon o jeziku).

A koju je poruku von der Leyen poslala Hrvatskoj? Odabravši Dubravku Šuicu za jednu od potpredsjednica Europske komisije, Njemica je vladi Andreja Plenkovića dala do znanja da je svjesna uloge koju su on i Šuica imali u njezinom odabiru za čelnicu Komisije. Iako je portfelj sam po sebi vrlo nejasan te se i dalje ne zna s kakvim će proračunom raspolagati, kao ni koje će mu biti obveze, von der Leyen je Hrvatskoj pružila priliku da pronađe sustavno rješenje za goruć problem; pitanje demografskih promjena. Povjerenicima se nerijetko dodijeli upravo onaj portfelj u kojem je država najmanje stručna, takav je bio slučaj i 2014. godine kada je Juncker regionalnu politiku dodijelio Rumunjima, u nadi da će članica tako unaprijediti resor koji joj je najproblematičniji. Von der Leyen nam je dala priliku, a hoćemo li je znati dobro iskoristiti je pitanje na koje ćemo odgovor saznati daleke 2024. godine.