Papa Franjo i velik imam Al Tayyib pozivaju na ukrcavanje u "arku ljudskog bratstva"

Autor:

04.02.2019.

Pope Francis and Grand Imam of al-Azhar Sheikh Ahmed al-Tayeb kiss each other after signing a document on fighting extremism, during an inter-religious meeting at the Founder's Memorial in Abu Dhabi, United Arab Emirates, February 4, 2019. REUTERS/Tony Gentile
Tony Gentile / REUTERS

Ukrcati se u "arku ljudskog bratstva" radi spašavanja od potopa nasilja, ratova, desertifikacije, gladi, neznanja – tom snažnom metaforom je poglavar Katoličke crkve papa Frane ilustrirao u ponedjeljak predvečer svoje pristajanje uz tezu o ljudskom bratstvu, što je i u naslovu vjerskog susreta u Abu Dhabiju koji ga je doveo u glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata kao prvog papu koji je stupio na tlo Arapskog poluotoka, kolijevku islama.

Svrha tog skupa je potpisivanje Deklaracije o ljudskom bratstvu koja poziva na bratstvo i solidarnosti ljudi, a religije obavezuje da to podupru. Poziv je upućen, podvukao je Papa, ne samo vjernicima nego i "svim ljudima dobre volje".

Susret u Abu Dhabiju bio je u tom pogledu ponajviše deklarativan. O Deklaraciji su se još ranije dogovorili rimski papa Frane i veliki imam Al Azhara prof. dr. Ahmad al Tayyib, a sada je sadržaj izložen na svečan i spektakularan način. Kako je Al-Tayyib objasnio u svom govoru, ideja o Deklaraciji nikla je u Papinu stanu u Vatikanu, za stolom za kojim su njih dvojica sjedili zajedno. Iznio ju je "mladi sugovornik", kazao je veliki imam, ne navodeći mu ime, a razradili su je, veli imam, kao vrhovni vjerski autoritet sunitskih muslimana, on i poglavar Katoličke crkve.

Ostali sudionici su, očito, svojom nazočnošću podržali osnovnu ideju: da je tolerancija nužna, spasonosna, ali ne i dovoljna, nego da mora prerasti u istinsko bratstvo (o kojemu se ne bi govorilo da se ljudi doista ponašaju kao braća – rekao je jedan od promatrača).

Među ostalima bili su, ako smo dobro vidjeli, i muftija zagrebački prof. dr. Aziz ef. Hasanović te bošnjački reisu-l-ulema (poglavar uleme) Husein ef. Kavazović. Među židovskim ličnostima bio je i stari Bergogliov prijatelj Abraham Scorca, rabin u Buenos Airesu.

Feštu je otvorio prestolonasljednik i premijer šejh Mohammed bin Zayed Al Nahyan koji je Al-Tayyiba i Franu dopratio držeći i jednoga i drugoga za ruku.

"Nisu religije uzrok ratova"

Al Tayyib je ogorčeno podsjetio i na teroristički napad na Dvojne nebodere u New Yorku, i na one medijske reakcije kojima su svi muslimani i islam u cjelini prokazani kao "krvožedni, kao trajna prijetnja čovječanstv“. "Nisu religije uzrok ratova", kaže veliki imam, naglasivši da su "ratovi protiv Boga".

"Ljudsko bratstvo iziskuje od nas, predstavnikâ religija, dužnost da protjeramo ikakav tračak prihvaćanja riječi: rat. Vratimo je njezinoj izvornoj surovosti", rekao je Papa sinoć u Abu Dhabiju, podsjetivši izrijekom na ratove u Jemenu, Siriji, Iraku i Libiji.

Višeput prekidan aplauzima – prvi put kad je pozdravio: "Selam alejkum" (mir s vama, kako je na aramejskome pozdravljao Isus) – Papa je kao neprijatelja bratstva optužio individualizam. "Bratski suživot treba graditi na obrazovanju i pravdi, na inkluzivnom prihvaćanja sviju, na pravu za sve: to su sjemena mira, a religije su pozvane da im pomognu niknuti", kaže Papa.

On zahtijeva investiranje u kulturu radi smanjivanja mržnje jer da su "obrazovanje i nasilje obrnuto proporcionalni". U tom sklopu je poglavar Katoličke crkve osudio "negativne poruke i fake news".

"Ne možemo se pozivati na Boga kao Oca svih ljudi, ako odbijamo da se ponašamo kao braća spram nekih od ljudi stvorenih na sliku i priliku Božju", citirao je Papa koncilsku deklaraciju Nostra aetate. "Vjera u Boga ujedinjuje", tvrde i Papa i veliki imam.

Papu su u Abu Dhabiju dočekali carski, uključujući i nadlijetanje vojnih mlažnjak koji su u pleter preplitali trag u bojama papinskog barjaka.

Iza zatvorenih vrata o državljanstvu

Imao je i sastanak iza zatvorenih vrata s Muslimanskim vijećem starijih, nekom vrstom vjerskog senata, na kojemu je – kako doznajemo – postavio pitanje državljanstva. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima žive odnosno borave pripadnici više od 200 narodnosti, ponosno ističu mjesni političari, naglašavajući toleranciju kao bitnu karakteristiku svoga bogatog društva, u zelenilu otetome od pustinje zahvaljujući prihodima od nafte. Ima ondje i Hrvata i Bošnjaka, naravno. Ipak, državljanstvo smiju steći samo muslimani. Papa postavlja državljanstvo kao ljudsko pravi i kao znak istinskog prihvaćanja imigranata. Utoliko prije u Emiratima ukoliko onamo ne dolaze potrebiti, nego su sami Emirati potrebiti inozemne radne snage, poglavito stručne.

Papin povijesni dolazak u Abu Dhabi nije najbolje "legao" svima u regionu, pa ni nekima u Emiratima.

Emirate smatraju, uz Saudijsku Arabiju, jednim od glavnih vinovnika za pokolj u Jemenu – a papa Frane nije propustio naglasiti Jemen kao jedno od gubilišta ljudskog bratstva.

Javljaju zaljevska glasila da je Papin dolazak u Abu Dhabi prosuo sol na rane međusobnih nerazumijevanja i bratskog jala.

Bahreinski sultan je, preko kombonijanca biskupa Camilla Ballina, nuncija za Sjevernu Arabiju sa sjedištem u Kuvajtu, dao razumjeti da je pogođen, jer je papu Franu pozvao još godinu ranije a on je, eto, prvo otišao u Abu Dhabi. Iz Katara, koji je na nože isposvađan sa susjedima osim Irana, poslali su prošli tjedan jednog ministra u Vatikan da poruči da bi bilo lijepo da Papa pohodi i Dohu.

Al-Tayyib je pohvalio vjerski suživot u Egiptu pod predsjednikom Al Sisijem, a s druge strane se čuje da baš Al Sisi prijekim okom gleda na susret u Abu Dhabiju baš zato što to jača ugled Al-Tayyibu u trenutku kada bi egipatska vlast – koja uostalom i postavlja velikog imama – želi snažnije kontrolirati međunarodnu djelatnost Al Azhara.

Srednji istok, pa dakako i Perzijski zaljev na njemu, osinjak su, u kojemu su kršćani posljednjih desetljeća razmjerno izbodeniji nego pripadnici drugih vjera. Nije se našao tko je svemu svijetu ugodio – a Papa čini koliko može i, vjerojatno, najmudrije što može.

Onamo nije uspio doći ni sv. Ivan Pavao II, na neki način prethodnik skupa u Abu Dhabiju, jer je baš taj papa inaugurirao od 1986 u Assisiju, rodnome mjestu sv. Frane čije je ime prvi od papâ preuzeo Bergoglio.

U utorak će Papa, prije povratka u Vatikan, predvoditi euharistijsko slavlje za koje je već danima potrošeno svih 135.000 ulaznica: 45.000 za stadion Zayed u Abu Dhabiju a ostatak za okolni prostor, poznat na engleskome kao Zayed Sports City. Katolička crkva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uživa relativnu vjersku slobodu i broji oko milijun vjernika, podijeljenih u sedam župa. Osim lokalnih vjernika, za sutrašnju papinsku misu predbilježili su se i katolici iz Omana i Jemena.

U samim Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te u nekima od obližnjih zemalja, uključujući tu i Kuvajt, žive i rade imigranti katolici iz više od 50 zemalja. Najbrojnije su skupine sa Filipina i s Indijskog potkontinenta.

Odlazak u Abu Dhabi je dvadeset i sedmo apostolsko putovanje u Franinu pontifikatu, a s Ujedinjenim Arapskim Emiratima se broj zemalja u koje je hodočastio papa Frane popeo na 41.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version