Papa nije prihvatio ostavku kardinala Barbarina osuđenog za prikrivanje pedofilije. Žrtve: riječ je o ogromnoj Papinoj pogrešci

Autor:

19.03.2019.

Pope Francis receives Cardinal Philippe Barbarin, Archbishop of Lyon, at the Vatican, March 18, 2019. Vatican Media/Handout via REUTERS THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY.
Vatican Media / REUTERS

Papa Franjo u razgovoru s kardinalom Philippeom Barbarinom 18. ožujka u Vatikanu

Papa Frane je odbacio ostavku koju mu je u ponedjeljak u Vatikanu osobno podnio lyonski nadbiskup kardinal Philippe Xavier Ignace Barbarin.

Kardinal je u utorak službeno obznanio da je podnio ostavku (ne navodeći odnosi li se samo na dužnost nadbiskupa ili i na čast kardinala), te da je Papa, "pozivajući se na presumpciju nevinosti odbio prihvatiti ostavku. Ostavio mi je slobodu da danas donesem odluku koju smatram najboljom za život lyonske biskupije. Na njegovu sugestiju, budući da Crkva u Lyonu pati već tri godine, odlučio sam povući se na neko vrijeme i prepustiti upravu dijeceze generalnom vikaru o. Yvesu Baumgartenu“, poručio je kardinal Barbarin.

Kardinal Barbarin je na sudu u Lyonu u prvostupanjskom postupku, dakle nepravomoćno, osuđen na šest mjeseci zatvora uvjetno zato "što nije prijavio zlostavljanje“ nad maloljetnikom 2014-2015 i civilnim državnim vlastima, a ne samo crkvenima u Vatikanu. Barbarin se žalio.

Presumpcija nevinosti se odnosi, očito, na to što presuda nije pravomoćna i što kardinal ne priznaje krivicu – ali je rječita i Papina "sugestija“ Barbarinu da se makne sa čela nadbiskupije dok proces ne završi. Moglo bi se reći, kad bi postojao taj termin, da je i Papa ostavku odbio uvjetno, pridržavajući se načela pravne (i to laičke) države, a moglo bi se reći da je sugerirao kardinalu da se autosuspendira, nastojeći istodobno očuvati i njegov obraz, ali i mirno funkcioniranje arhidijeceze drugoga francuskoga grada po veličini.

Papa Frane je u više navrata oštro osudio sablazan svećenika koji spolno zlostavljaju djecu koja su im povjerena na duhovno vodstvo. On je 2017 taj zločin usporedio sa žrtvovanjima Sotoni na "crnim misama“.

Govoreći s novinarima, Barbarin je izrazio bol i "sućut sa žrtvama“, ali ni pred njima, ni pred sucima, nije sebe smatrao krivim. Još 2016, kada je počeo proces, kardinal Barbarin zamolio je "oproštaj pred Bogom i pred dijecezom“ zato što nije odmah istraživao slučaj svećenika pedofila čim je dočuo za sumnju u zlodjelo i što nije smjesta suspendirao osumnjičenog svećenika.

Barbarin se tada ispričao za sve svećenike koji su počinili takva zlodjela, za prethodnike koji su propustili prikladno reagirati, za "sva prešućivanja“ kojima su zataškavani skandali, obećavši da će lyonska Crkva biti "siguran dom“, kako zahtijeva papa Frane.

Barbarinov problem je što je njegova arhidijeceza dulje od navedene dvije godine "pokrivala“ serijskog zlostavljača, ali sud nije imao dokaza za druga njegova naknadno prijavljena zlodjela. Zlostavljač je, po presudi, bio o. Bernard Preynat, svećenik u lyonskome dijecezanskome kleru, koji je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bio kapelan skautâ u lyonskim predgrađima. On je okrivljen da je imao nedopustive spolne odnose s više od 70 tih dječaka. Nadbiskup je u to doba bio pokojni kardinal Alexandre-Charles-Albert-Joseph Renard, dok je Barbarin tada tek postao i ostao župnik u Créteilu (prvu biskupsku dužnost dobio je 1998 u Moulinsu, a na kardinalsku katedru u Lyonu je premješten 2002).

U međuvremenu se kontekst stubokom promijenio. U ona doba neki bi kardinal stradao samo ako bi prekardašio u pedofiliji, poput bečkog nadbiskupa Hansa Hermanna Groëra (navodno je napastovao oko 2000 dječaka i redovnika), pa je ostao bez prava, ali ne i bez naslova kardinala. Kardinal Joseph Ratzinger (potom Benedikt XVI) se žalio da ga je tadašnji kardinal državni tajnik Angelo Sodano (sada kardinal dekan) blokirao u istraživanju Groërovih zlodjela. Sada pak može biti da je ordinarij "samo“ propustio obavijestiti i civilne vlasti o spoznaji kaznenog djela pedofilije, pa da mu u pitanje dođu i ordinarijat i kardinalat.

Barbarin ima donekle pravo što smatra da on plaća za grijehe svojih prethodnika. S druge strane, Katolička crkva kao da shvaća da je u pogledu pedofilije izgubila sav moralni kredit te da joj sada samo ostentirana „"ulta tolerancija“ može pomoći da uspori gubitak autoriteta.

Žrtve svećeničkoj zlostavljanja u Francuskoj reagirale su ogorčeno. "Nisam vjerovao da bi Papa mogao počiniti takvu pogrešku, još jednu previše. To je nevjerojatno", rekao je Francois Devaux, suosnivač udruženja žrtava "Parole liberee". "Ovo pokazuje da smo mi u pravu i da je problem svojstven dogmi", rekao je. Drugi član udruženja, Pierre-Emmanuel Germain-Thill, ocijenio da je odluka "šokantna" i "još jedan Papin krivi potez", ali i da je dokaz da treba nastaviti borbu.