Ruski vjernici ne smiju više na Atos. Patrijarh Kiril je kao odgovor najavio da će priznati Tursku pravoslavnu crkvu

Autor:

17.10.2018.

REUTERS

Patrijarh Kiril

Kijev tvrdi da je RPC produžena ruka politike koju prema Ukrajini vodi Kremlj te da je nužno prekinuti tu po njih opasnu vezu.

Utorak 16 listopada 2018 godine ući će u povijest kao dan kada se, nakon gotovo tisuću godina (velika šizma 1054 godine) dogodio novi kritični potres i raskol u kršćanstvu, ali ovog puta samo među istočnim kršćanima, odnosno unutar svjetskog pravoslavlja. Naime, zbog priznanja autonomnosti, odnosno autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvu Kijevskog patrijarhata koji vodi patrijarh Filaret (Densenko) te Ukrajinskoj autokefalnoj pravoslavnoj crkvi koji vodi patrijarh Makarij (Maletič) od strane Vaseljesnkog patrijarha iz Carigrada (Konstantinopola) Bartolomeja, Ruska pravoslavna crkva, kao najveća i najbrojnija pravoslavna Crkva, "u potpunosti je prekinula" veze i odnose s Carigradskom patrijaršijom.

Ukrajinu RPC smatra svojim kanonskim teritorijem. Vaseljenski patrijarh "prvi je među jednakima" i neka vrsta "pravoslavnog pape", koji ima pravo upravo na ovakve poteze - odobravanje autokefalnosti nekoj pravoslavnoj Crkvi. To je odlučeno nakon Sinoda koji je trajao punih sedam sati i koji je, vrlo znakovito, bio u Minsku glavnom gradu Bjelorusije, a na kojem je bio i mitropolit Onufrij (Berezovski), poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata.

Ovaj postupak svakako je ne samo vjersko pitanje, nego i prvorazredno političko pitanje, pogotovo jer se Ukrajina i Rusija nalaze u stanju "(ne)objavljenog rata" te je ovo, kako kažu u Kijevu, "završni čin izbacivanja Rusije i ruskosti iz Ukrajine". Stoga i ne čudi da je ne samo RPC, nego i Kremalj vrlo bolno reagirao na potez patrijarha Bartolomeja (mada još nije izdao "tomos" - akt koji potvrđuje autokefalnost), pa je iz Moskve poručeno da će oni čuvati interese Ruske crkve u Ukrajini, a prvo Putinov diplomat Sergej Lavrov kazao kako je sve ovo "provokacija uz izravnu javnu podršku iz Washingtona", što dakle cijeloj priči daje dodatni politički saft. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, kojem je ovo jedan od najvažnijih predizbornih aduta (izbori su na proljeće 2019 godine,a njegov rejting se prilično izraubao) je izjavio kako "ovo izlazi iz okvira samo vjerskog života u Ukrajini" te da je to "od iznimne važnosti za ukrajinsku nacionalnu sigurnost". Naime, u Kijevu stalno optužuju da je RPC ništa drugo nego produžena ruka Kremlja u trenucima kada su dvije zemlje u najgorim međusobnim odnosima u povijesti.

Dva patrijarha autokefalnih ukrajinskih crkava objavili su da se može pristupiti stvaranju jedne ujedinjene UKP te sada slijedi izbor i jedinstvenog patrijarha. Bijes RPC-a izazvalo je skidanje anateme s patrijarh UPC KP Filareta, koji je i ekskomuniciran jer se kao kijevski mitropolit odmetnuo, jer je kada je Ukrajina dobila neovisnost 1992, proglasio autokefalnost i izdvojio se od svet ruska matere crkve, rukovodeći se da je sada Ukrajina ostvarila neovisnost, te da kao pravoslavna zemlje neće moći postići puninu svoje državnosti te izgraditi samosvojni ukrajinski etnički, vjerski i kulturološki identitet uz podređenost Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Podsjetimo da je Ukrajina potpala pod RPC još 1686 godine. Moskva smatra da je za raskol u pravoslavlju na duši Vaseljenskog patrijarha koji snosi povijesnu odgovornost. Doduše, poznati ruski bogoslov i teolog Andrej Kurajev je za moskovski Kommersant izjavio kako je patrijarh Kiril nedavno u liturgiji kazao "Idemo na raskol", što po njemu znači da je " inicijativa raskola - ruska".

No, bez obzira a to iz RPC-a je poručeno da je patrijarh Bartolomej prešao "crvenu crtu" jer nije imao "kanonsko pravo mijenjati ranije donesene odluke", a pogotovo one o ekskomunikaciji Filareta koju je donio sud RPC-a te da to zahtjeva " adekvatni i žestoki odgovor". A odgovor je ovakav da osim prekida odnosa, RPC je objavio kako patrijarh Kiril više u svojim bogosluženjima neće spominjati patrijarha Bartolomeja, a svojim vjernicima zabranjuje da se krste, pričešćuju i sudjeluju u liturgijama u crkvama pod jurisdikcijom Carigradske patrijaršije.

Vjernici će, kako je kazao sekretar u upravi za međunarodne crkvene odnose RPC-a Igor Jakimčuk - morati okajati grijeh u ispovijedi zbog neposluha Crkvi, a svećenicima se, pod prijetnjom ekskomunikacije, zabranjuje sudjelovanje u zajedničkim bogosluženjima u "carigradskim" hramovima. Radi se o hramovima u Istanbulu, Antaliji, na Rodosu i Kreti te u Zapadnoj Europi, Južnoj i Sjevernoj Americi, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Koreji i Hong Kongu, a zanimljivo, da se vjernicima zabranjuje da idu na hodočašća na Svetu goru Atos, praktički najsvetije mjesto pravoslavlja.

Sveta gora Atos se nalazi na grčkom poluotoku Halkidici i eksteritorijalna je jedinica koja ima priznati suverenitet i autonomiju u okviru Grčke, ali je pod crkvenom jurisdikcijom Carigradske patrijaršije. Tamo sve priznate pravoslavne crkve imaju svoje manastire, a jedan od najpoznatijih je Hilandar SPC-a. Neko je nepisano pravilo za pravoslavce da Atos moraju (poželjno je) posjetiti barem jednom u životu. Osim toga, iz RPC-a su priprijetili da će oni priznati Tursku pravoslavnu crkvu, koja ima doslovce jedva par tisuća vjernika, ali ju Carigrad ne priznaje.

Isto taklo u trenutku kada RPC prekida odnose s Carigradom, patrijarh RPC-a je u Bjelorusiji, koja je također pod njegovom vjerskom jurisdikcijom, a i tamo je osnovana raskolnička Bjeloruska autokefalna pravoslavna crkva koju vodi arhiepiskop Sergij (Ohotenko), ali se ona nalazi u dijaspori, uz svega jedan hram na području Bjelorusije, u Minsku. Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril razgovarao je o tome i s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, koji je izrazio "svoju uznemirenost zbog onoga što se događa u pravoslavlju", a kakav je dao tretman ruskom patrijarhu govori i činjenica da mu je dao državni Mercedes s brojem 0002. Nije teško pretpostaviti tko se vozi u blindiranom Mercedesu s brojem 0001.

Doduše, bogoslov Kurajev smatra da ovo može produbiti krizu unutra pravoslavlja jer, pretpostavlja da druge priznate pravoslavne Crkve neće slijediti ruski primjer te će i dalje ostati u "dobrim odnosima" s Carigradskom patrijaršijom odnosno patrijarhom Bartolomejem. - RPC nije to ni tražio od drugih te ćemo ostati sami u gordoj izolaciji, zaključuje bogoslov Kurajev.

Prema podacima ispitivanja javnog mnijenja u Ukrajini oko 40 posto vjernika i dalje priznaje kao svoju pripadnost Moskovskom patrijarhatu, 25 pristaje uz Kijevski patrijarhat, 4,6 posto je za malu Ukrajinsku autokefalnu pravoslavnu crkvu, a 21 posto pripada Grkokatoličkoj crkvu, za koju mnogi tvrde da bi sada mogla doći u krizu jer bi većina njenih vjernika mogla pristupiti novoj autokefalnoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi.

Ni molitva u hramu koji vodi Carigrad

 

- RPC je prekinuo euharistijske i svake druge odnose s Carigradskom patrijaršijom

- RPC smatra da je priznanje autokefalnosti UPC-a KP-a nekanonski potez

- Vjernicima je zabranjeno da se pričešćuju, mole i obavljaju bilo kakve obrede u hramovima pod jurisdikcijom Carigradske patrijaršije

- Vjernicima se zabranjuju hodočašća na Svetu goru Atos

- Svećenicima se zabranjuje da sudjeluju u zajedničkim liturgijama u hramovima pod jurisdikcijom Carigradske patrijaršije te UPC-a KP-a

- Patrijarh RPC-a Kiril više neće u svojim molitvama spominjati carigradskog patrijarha Bartolomeja

- RPC nikad neće prihvatiti prestanak anateme bačene na patrijarha UPC-a KP-a Filareta

- RPC nikad neće priznati niti prihvatiti autokefalnost UPC-a KP-a

- RPC prijeti da će priznati Tursku pravoslavnu crkvu koju ne priznaje Carigradska patrijaršija

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version