Tek za 107 godina žene će biti ravnopravne muškarcima na političkim pozicijama, ali zato su Hrvatska, Crna Gora i Albanija postigle najveći skok

Autor:

  • Karla Juničić

08.11.2019.

Participants attend a rally Place de la Republique in Paris for gender equality and against violence towards women on the International Women's Day, France, March 8, 2018. REUTERS/Charles Platiau - RC1A567EEBC0
Charles Platiau / REUTERS

U Europi je trenutno samo 15,4 posto žena gradonačelnica što je samo za 4 posto više nego u 2008.godini.

''Ako želite nešto reći, pitajte muškarca; ako želite nešto učiniti, pitajte ženu" rekla je jednom prilikom Margaret Thatcher. No, da je politika i dalje pretežito 'muški svijet' te je udio žena koje mogu nešto 'reći i učiniti' doživio slab pomak u posljednjih deset godina, dokazuje i novo istraživanje koje je provelo Vijeće europskih općina i županija(CEMR).

Europska organizacija, koja od 80.-ih godina nastoji poticati spolnu ravnopravnost u politici je proučavala pomake u 41 državi Europe kroz 10 godina - od 2008. godine do danas. Odabrane države ujedno su članice CEMR-a. Situacija u državama Europe bitno varira, no jedan od glavnih zaključaka istraživanja je da će se prema trenutnim kretanjima potpuna spolna ravnopravnost u politici postići tek za 107 godina.

Istraživanje  pokazuje da je u većini država manji postotak žena na lokalnim i regionalnim razinama dok se na onoj europskoj razini vlasti prosjek poboljšava. U 2019. godini udio žena na lokalnim razinama vlasti je bio 29,2 posto u usporedbi s 2008. godinom kada je bio 23,4 posto. U nacionalnim vladama one zauzimaju oko 26,9 posto pozicija.

Države s najvećim brojem žena u politici su Island (46%), Švedska (44%) i Francuska (40%). I dok nordijske zemlje prednjače po udjelu žena u politici na svim razinama, zapravo nijedna država koja je sudjelovala u istraživanju nije postigla savršenu jednakost na lokalnim razinama. Spomenute države s Ukrajinom (41,1%) trenutno spadaju među one koje imaju i najvišu stopu žena u politici na lokalnim razinama.

Prisustvo žena na lokalnim razinama vlasti

U Europi je trenutno samo 15,4 posto žena gradonačelnica što je samo za 4 posto više nego u 2008.godini. Osam je glavnih gradova koje vode žene među kojima su: Amsterdam, Bukurešt, Luxembourg, Madrid, Pariz, Rim, Sofija i Stockholm

Dok se zemlje Balkana ne mogu pohvaliti najvišom zastupljenošću žena na rukovodećim političkim pozicijama na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini to je skupina zemalja koja je pokazala najveće napretke u posljednjem desetljeću po postotku žena na razini općina, regija i županija.

Tako se Hrvatska u istraživanju  nalazi na trećem mjestu među državama koje su postigle najveći porast broja žena na lokalnim i regionalnim razinama vlasti. Dok je 2008. godine samo 11,4 posto žena zauzimalo pozicije u lokalnoj samoupravi danas ih je 30,2 posto što je pomak od 18,8 posto  .

Na prvom mjestu 'skoka' u udjelu žena na lokalnim raznima nalazi se Albanija (s 12,3% na 34,8%), a na drugom Crna Gora (s 11,4% na 30,2%). No žene i dalje nisu prisutne na najvišim razinama vlasti. Među gradonačelnicama trenutno Hrvatska ima 50 žena (9 posto)  u odnosu 2008. godinu kada je tu poziciju zauzimalo 27 žena (11,3%).

Na regionalnim razinama najveći napredak u odnosu na 2008. godinu se primjećuje u Srbiji (porast od 15,3 posto), Belgiji (povećanje od 12,9%), Portugalu (rast od 12,5%) te Hrvatska (povećanje od 10%).

Među čelnicama država trenutno se uz hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović nalaze i njemačka kancelarka Angela Merkel, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, slovačka predsjednica Zuzana Čaputova, danska premijerka Mette Frederiksen i srpska premijerka Ana Brnabić.

Na nacionalnim razinama udio žena se povećao za samo 10,5 posto u ispitanim europskim državama te većina država u tom slučaju bilježi slabe pomake. U Hrvatskoj trenutno samo 20,5 posto Sabora čine žene dok su 2008. one činile 21,6 posto.

Na europskim izborima u svibnju 2019. godine, 28 članica je izabralo 303 žene od ukupno 751 zastupnika u Europskom parlamentu. Njihov omjer je s obzirom na prethodne izbore porastao za 5,4 posto. Udio žena u trenutnom Europskom parlamentu je 40,3 posto.

 

Ovim istraživanjem nastojat će se osvijestiti dionike i donositelje politika na svim razinama diljem Europe, u organizacijama i institucijama, političkim strankama, građanskim organizacijama na bolje postizanje spolne ravnopravnosti.

Podaci iz Hrvatske: prisustvo žena na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini u politici

Isto tako istraživanje je dokazalo da je sustav uvođenja kvota jedan od najefektivnijih mehanizama za postizanje ravnopravnosti. Kvote trenutno postoje u 127 državi svijeta, a primjerice u Francuskoj su u deset godina dovele do 50-postotnog povećanja udjela žena u politici.

No, one nisu dovoljne da se prevlada nejednakost. Želi li se postići jednaka zastupljenost žena i muškaraca u političkoj i javnoj sferi napori se moraju pojačati što podrazumijeva i podizanje svijesti o spolnoj i rodnoj jednakosti, borbu protiv štetne stereotipizacije uloga i isticanje prednosti uravnoteženog vodstva.

Ravnopravnost spolova smatra se jednom od temeljnih vrijednosti i pravi Europske unije i demokratskog društva. Povelja EU o temeljnim pravima, koja je donesena 2000. godine te koja je postala pravno obvezujuća nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, tvrdi da se 'jednakost muškaraca i žena mora postići na svim područjima'.

Ujedinjeni narodi (UN) su svrstali spolnu ravnopravnost među ključne faktore za postizaje održivog razvoja.

Prva žena predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojoj je Agendi za Europu (2019-2024) izjavila da će njena 'obveza biti postići rodnu jednakost u svim pogledima polotike'.