Terorizam je glavni sigurnosni problem u Vatikanu, a ne koronavirus

Autor:

28.02.2020.

Rome, Italy. 24th March, 2017. Italian paramilitary police patrol stands in front of the Vatican, in Saint Peter Square, a day ahead of an European Union summit commemorating the 60th Anniversary of the Treaty of Rome. EU leaders are gathering in Rome for a summit to mark the EU's 60th anniversary and to outline its future after Britain leaves. Giuseppe Ciccia/Alamy Live News(Photo by Giuseppe Ciccia/NurPhoto)
Giuseppe Ciccia / NurPhoto

Alarm je podignut na višu razinu, što nam je i potvrđeno, a stigao je iz Italije, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, iako se papa Bergoglio kreće posve uobičajeno

Terorizam je, a ne koronavirus, glavni sigurnosni problem u Vatikanu.

Istinabog, posvećena voda uklonjena je iz Crkve sv. Ane, pored istoimenih vrata kroz koja se s istoka ulazi u Državu Vatikanskoga Grada, a na ulazima na Trg Sv. Petra su, uz detektore kovina, sada i termometri za skeniranje temperature. Papa je, bez obzira na koronavirus Covid-19, u Čistu srijedu, zahvaljujući pogodnome toplom vremenu, opću audijenciju održao na Trgu Sv. Petra, a ne u Dvorani Pavla VI. Rukovao se s posjetiteljima, poljubio poneko dijete. Maske su se vidjele tek tu i tamo. Ozračje je, u tom pogledu, bilo sasvim uobičajeno.

Neuobičajeno je bio udvostručen broj policijskih kola oko Trga Sv. Petra. Uz policijska parkirana su i karabinijerska. Karabinijeri su u prtljažniku imali i duge cijevi, koje Državna policija veoma rijetko zadužuje.

Zbrojivši dva i dva, jasno je bilo da je alarm podignut na višu razinu, a to nam je i potvrđeno. Alarm je stigao iz Italije, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje više ne kraljuje histerični Matteo Salvini, nego ureduje profesionalno suzdržana Luciana Lamorgese, Italiji pripada vanjsko osiguranje Vatikana i suradnja s Vatikanskom žandarmerijom u pogledu Trga Svetog Petra.

Nema snajperista na krovovima, Papa se kreće, vidjeli smo, posve uobičajeno - ali dvije opasnosti se nadvijaju nad molitvene skupove u Korizmi, a osobito u “produljenome” Velikom tjednu, od Cvjetnice do Uskršnjeg ponedjeljka.

Prvu, koju je teško predvidjeti, čine eventualni “slobodni strijelci”, koje ne šalje ni al-Qa’ida, niti “Islamska Država”, nego se sami pokreću i autonomno djeluju u ime nekoga od tih ekstremističkih entiteta. Takvi su posljednjih mjeseci pobili najviše ljudi. Oni bi mogli na nišanu imati vjernike, hodočasnike, ne nužno samog Papu.

Drugu opasnost čine organizirane i pomno planirane akcije, dovoljno spektakularne da bi pokazale kako bilo “Islamska Država”, bilo al-Qa’ida (ili neka njihova franšiza, kakav je krvoločan malijski Boko Haram, ili somalski al-Shebab, ionako nabrušen na Talijane), i dalje “živi i vojuje”, kadra izazvati medijski vrišteći pokolj (akcije se ionako, izvan bitke za teritorij, odabiru i pripremaju tako da medijski odjek bude što gromoglasniji).

Prignuti šiju pred njima, obustaviti djelatnost od straha i tako im dati na važnosti, učiniti ih pobjednicima - naprosto nije dopustivo, dakako ni Katoličkoj crkvi. S druge strane, ne bi bio čudan neki teroristički pokolj u Rimu, čudo je zapravo što ga dosad nije već bilo.

Opasnost je uračunata.

Stoga Papa u ovoj tek započetoj korizmi i neposredno prije nje stavlja akcent na druge ugroze, one koje mogu (odnosno, po njemu, moraju) suzbijati sami katolici, unutar svojih redova.

Uvijek postoji opasnost da se vanjske prijetnje zlorabe, pa i napušu, radi izbjegavanja rada na samima sebi, poglavito onoga što kršćani zovu obraćenjem (metanoiom). Na to je obraćenje svaki vjernik uvijek nanovo pozvan.

Za nas koji djelujemo kroz medije masovnog komuniciranja, ne samo katolike, morao bi biti zanimljiv (opetovani) Franin poziv, ovaj put u Korizmenoj poslanici, da se suzdržimo od površne radoznalosti (da ne kažemo: senzacionalizma).

Naravno, dok je medijska informacija roba, mora se pokoravati (i) zakonima tržišta, dakle udovoljavati potražnji, ali postoji prostor i za poštivanje etike, čak i kad se piše o slavnom atributu Kim Kardashian.

Uostalom, kad je riječ o etici, nije vjerojatno slučajno što Katolička crkva sabire u Vatikanu Microsoft, IBM i druge vodeće tvrtke tehnološke industrije radi sastavljanja etičke povelje za umjetnu inteligenciju. Eto, ima dijelova gdje Katolička crkva gleda 10 godina unaprijed a ne samo 75 (ali nipošto 79) godina unatrag.

Spomenimo još nešto, tek eventualno posredno vezano s korizmenim časom u Vatikanu. To je upravo izišla knjiga “Papa Frane, kakvim sam ga upoznao”. Napisao ju je Lucio Brunelli, novinar koji se sa sadašnjim Papom upoznao davno, još dok je on u Buenos Airesu bio “cura callejero”, svećenik odnosno biskup koji hoda po ulicama i vozi se metroom, pater Jorge.

Nema eksplozivnih novosti, ali Brunelli spekulira o Bergogliovoj možebitnoj ostavci, izvjesnoj ako ga napuste fizičke snage (iako se Papa, unatoč dobi, drži zasad “kao zmaj”). Ako se Frane odrekne, Brunelli pretpostavlja da neće nositi (i on) i dalje bijelu reverendu, nego crnu kao i ranije, te da se neće nazivati “umirovljeni papa” (papa emeritus), nego umirovljeni biskup rimski. Navodno je tako htio i Benedikt XVI, da zadnje godine života proživi kao pater Benedictus, ali da su ga drugi nagovorili na bijeli talar - što sada, na simboličkoj razini, ne čini zabunu (svatko zna da je vladajući papa samo jedan), ali nudi simbolično streljivo pakosnim protivnicima Franina pontifikata (ne kažemo da su svi protivnici pakosni, daleko od toga, ali da jesu pakosni oni koji se pozivaju na Benedikta XVI kao drugog ili čak jedinog papu).