Čelnik agencije EU za granicu: 'Trenutno nema migrantske krize'

Autor:

  • Jasmina Tomašević

21.02.2019.

- 2018. U FOTOGRAFIJAMA CROPIX-A -
Maljevac, 241018.
Danas u prijepodnevnim satima kod granicnog prijelaza Maljevac oko dvjesto migranata medju kojima ima i djece probili su kordon bosansko hercegovacke policije i krenuli su prema hrvatskoj strani granicnog prijelaza.
Na fotografiji: Migranti na prijelazu.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX

Migranti kod hrvatskog graničnog prijelaza

Čelnik agencije za granice EU i obalnu stražu izvijestio je u srijedu kako u Europskoj uniji trenutno nema migrantske krize.

Podaci novog istraživanja koje je proveo Frontex pokazuju kako su se ilegalni dolasci migranata na teritorij Unije smanjili. No, isto tako zabilježen je veći broj dolazaka ljudi iz Afrike koji u Europu ulaze iz Maroka preko rute u Španjolskoj.

- Trenutno nismo usred migrantske krize na vanjskim granicama, ali naravno, vidljivo je kako i dalje postoje neki pritisci – rekao je novinarima u Bruxellesu čelnik Frontexa Fabrice Leggeri.

Leggeri napominje kako su se ilegalni prelasci putem mediteranske rute smanjili za četvrtinu te je prošle godine zabilježeno oko 150 tisuća dolazaka, dok je 2017. zabilježeno 204 tisuće. Broj ilegalnih migranata koje je Frontex vratio u domovinu prošle je godine pao na 13,7 tisuća u odnosu na 14,2 tisuća koliko ih je bilo 2017.

Broj migranata iz Libije i Tunisa koji su u Europu dolazili preko središnje mediteranske rute pao je za 80 posto u 2018. godini te je ukupan broj dolazaka iznosio 23 tisuće.

Također, Frontexovi podaci pokazuju kako su dolasci migranata u Europu preko mediteranske rute na najnižoj razini od 2012. godine.

 

Europsku uniju je u 2015. godini zadesila velika migrantska kriza te su Grčka i Italija bile preplavljene migrantima kojih je bilo više od milijun. Najviše ljudi dolazilo je iz ratom pogođenih Sirije i Iraka.

Tada se EU našla usred političke krize koju su pokrenule brojne razmirice između država članica po pitanju odnosa prema prispjelim migrantima, ali i po pitanju razvijanja strategije za daljnje nošenje s krizom.

Stoga je Komisija predložila uvođenje stalnih kvota za izbjeglice kako bi se države članice spremnije nosile s eventualnim ponavljanjem krize iz 2015. godine, međutim taj prijedlog naišao je na veliki otpor među državama istočne Europe.

Mađarska koja je 2015. godine prakticirala zaustavljanje migrantskog vala bodljikavom žicpom, jedna je od država istočnog bloka koja se oštro usprotivila uvođenju kvota.

Frontex smatra da Europa trenutno, za razliku od Turske, Jordana i Libanona, nema gorućih problema s migrantima, ali pritisak postoji zapadnije gdje neregistrirani migranti ulaze u Španjolsku. Broj takvih ulazaka povećao se za 160 posto i prošle godine zabilježen je dolazak 57 tisuća migranata tom rutom.

Uglavnom se radi o Marokancima, Sirijcima i Turcima. Broj potonjih udvostručio se u 2018. godini i iznosio je preko 7 tisuća. Razlog tome je porast autoritarnosti vladavine turskog predsjednika Erdogana.

Populističke stranke diljem Europe pokušavaju se okoristiti pred nadolazeće izbore gurajući problem migranata u prvi plan. Mađarska vladajuća stranka započela je političku kampanju u kojoj ističu kako Komisija planira dovesti migrante u Europu. Bruxelles je te izjave demantirao i nazvao lažnim vijestima.

Prema anketama koju je objavio Politico, velika većina država EU smatra migracije primarnim problemom u Europi.

Zemlje članice Europske unije postigle su u srijedu suglasnost o povećanju stalnog sastava Europske granične i obalne straže na 10 tisuća pripadnika do 2027., a ne kako je predlagala Europska komisija do 2020.