Erdogan traži potporu od EU

Autor:

10.03.2020.

EU President of Council Charles Michel (R) and Turkish President Recep Tayyip Erdogan pose before a meeting with European Commission President Ursula von der Leyen at the EU headquarters in Brussels on March 9, 2020. (Photo by JOHN THYS / AFP)
JOHN THYS / AFP

Turska i Europska unija “detaljno će analizirati” sporazum iz 2016. kako bi se razjasnila svaka dvojba oko obveza obiju strana. To je ključni rezultat sinoćnjeg sastanka predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.

Na tom se sastanku tražio kompromis koji bi smirio situaciju na granici Grčke i Turske - koja je i vanjska granica Europske unije, i koja je pod udarom novog migrantskog vala, za koji mnogi u EU vjeruju da je namjerno isprovociran od Turske - i smanjio napetosti u međusobnim odnosima.
Nakon sinoćnjeg sastanka predsjednik Europskog vijeća Michel, koji je i bio domaćin sastanka, rekao je kako je glavna tema bila provedba dogovora o izbjeglicama između EU i Turske sklopljen još 2016. godine.


PRVI KORAK

Michel je rekao kako su htjeli pojasniti određene interpretacije oko tog sporazuma te da je ovaj sastanak “prvi korak u pravcu jačanja dijaloga”.


- Odlučili smo zadužiti visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost EU Josepa Borella da s turskim ministrom vanjskih poslova radi na pojašnjenju dogovora kako bismo bili sigurni da imamo istu interpretaciju o tome što treba raditi koja strana. Nakon toga ćemo imati i nove sastanke na vrhu s Erdoğanom, i države članice informirat ćemo o ovome - rekao je Michel.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je kako je dobro što su linije komunikacije s Turskom ostale otvorene te ponovila spremnost EU za nastavak pomoći, ali tražila je i od Turske da ispuni svoj dio obveza.


- Migranti trebaju potporu, Grčka treba potporu, ali i Turska treba potporu. Imamo razlike, ali otvoreno smo razgovarali jedni s drugima. Imali smo konstruktivan dijalog. Odredili smo područja u kojima možemo surađivati. Za nas ostaje na snazi sporazum iz 2016. godine. Predsjedniku Erdoğanu jasno smo rekli da smo privrženi tome da ispunimo obveze, ali tražimo isto i od Turske - rekla je Von der Leyen.


Upitana očekuje li od Turske da ne usmjerava migrante prema granici i je li Erdoğanu to jasno rečeno, ona je rekla kako je bilo dobro vidjeti da je jasan fokus na činjenicama, kako se gleda i prošlost, i kako gledamo na sporazum iz 2016.


POČETNA TOČKA

- Dobro je da se ne svađamo oko brojki i činjenica, iako možemo imati različite interpretacije. Idemo kroz svaki dio sporazuma i sve se analizira. To je dobra početna točka za daljnje diskusije - rekla je von der Leyen.


Na pitanje o vijestima da se s grčke strane, dakle EU, zlostavljaju izbjeglice i krše njihova prava, Von der Leyen je rekla kako je “korištenje prekomjerne sile neprihvatljivo, i to je naš jasan stav”.
Granice EU moraju se poštivati, kao i temeljna prava, što uključuje i prava na traženje azila. Te dvije stvari mogu ići zajedno - rekla je ona.


Situacija je eskalirala prošli tjedan, kad je turski predsjednik Erdoğan najavio kako će otvoriti granice prema Europskoj uniji, koju je optužio da ne želi pomoći u okončanju sukoba u Siriji, niti želi pokazati humanost prema izbjeglicama. Takve kritike EU je odbacio, spomenuvši da je Europska unija uvjerljivo najveći donator humanitarne pomoći za izbjeglice, uključujući i one koji se nalaze na teritoriju Turske u izbjegličkim kampovima.


“Događaji na grčko-turskoj granici jasno ukazuju na politički motiviran pritisak na vanjske granice EU.

 
PRITISAK NA GRANICU

Pronalazak rješenja za tu situaciju podrazumijeva smanjenje pritiska na granici”, rekla je jučer predsjednica Europske komisije uoči sastanka s turskom predsjednikom.


Za EU je posebna briga zbrinjavanje djece koja se bez pratnje roditelja nalaze u izbjegličkim kampovima u Grčkoj. Na razini EU priprema se rješenje o zbrinjavanju oko 1500 maloljetnika bez pratnje, a kako je najavila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, traži se dugoročno rješenje za buduće takve slučajeve. Zasad se hitno rješenje traži kroz zbrinjavanje u državama koje to žele, ali EU želi imati mehanizme koji će ubuduće omogućiti bržu reakciju.