Europa je na svoje vanjske barijere potrošila više od 2,5 milijardi eura

Autor:

07.11.2019.

Greece is seeing record numbers of migrants arriving on its shores, the highest since 2016. The eastern route to Europe for those fleeing Syria and beyond has been absent from headlines in recent years, but the Greek islands of Lesbos, Chios, Samos, and Leros, received more than 3,500 migrants arrived in August this year alone. As numbers crossing from Libya to Italy drop unexpectedly, is Greece again becoming the frontline for refugees trying to reach Europe?
A young couple seen through the chain link and barbed wire of Vathy refugee Reception and Identification Centre. Samos, Greece. 07.09.2017., Image: 350071776, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE. End users shall not licence, sell, transmit, or distribute any photographs represented by eyevine, to any third party., Model Release: no, Credit line: Louis Leeson / Eyevine / Profimedia
Louis Leeson / Eyevine / Profimedia

Države članice EU podigle su kopnene barijere u ukupnoj dužini od oko 1000 kilometara, a na moru se patroliralo na potezu dugačkom 4500 kilometara; na slici: kamp za izbjeglice u Grčkoj

Dok se Europa priprema za obilježavanje pada Berlinskog zida, velike kompanije na kontinentu zarađuju milijarde dolara na izgradnji novih barijera ne bi li zaustavile priljev izbjeglica i migranata, prenijela je medijska kuća al-Jazeera pozivajući se na novo istraživanje koje se izrodilo iz suradnje Transnational Institutea, Centre Delsa i nizozemske organizacije Stop Wapenhandel (Stop the Arms Trade, odnosno Zaustavite trgovinu oružjem).

Izvješće potpisuje Mark Akkerman, a nosi naslov “The Business of Building Walls”, to jest u prijevodu “Biznis podizanja zidova”.

“Europa je još jednom poznata po svojim graničnim zidovima. Ovog puta ne dijeli je toliko ideologija, koliko percipirani strah od izbjeglica i migranata, nekih od najranjivijih ljudi na svijetu”, započinje svoje izvješće Akkerman. U nastavku dokumenta navode se neke poprilično impozantne brojke.

Kretanje ljudi

Primjerice, države članice EU od kraja hladnog rata na zidove i ograde potrošile su najmanje 900 milijuna eura te ih podigle u ukupnoj dužini od oko 1000 kilometara. Na moru se patroliralo na potezu dugačkom 4500 kilometara. U te su svrhe potpisivani i masni ugovori, među ostalim s velikim proizvođačima oružja ili vojne opreme.

Države članice su isto tako potrošile najmanje 676,4 milijuna eura na pomorske operacije od 2006. do 2017. godine te, od 2000. godine, gotovo milijardu eura na tzv. “europski virtualni zid”, odnosno podatkovne mreže i mreže nadzora kojima se prati kretanje ljudi.

Mnogi od tih zidova, koje su među ostalim podigle i Mađarska i Slovenija, niknuli su 2015. godine, uslijed velikog priljeva izbjeglica i migranata.

Akkerman je za al-Jazeeru rekao kako misli da je upravo tada i započela panika koja je dovela do pojačane opsesije sa sigurnošću i militarizacijom granica te podizanja ograda i zidova.

Prema svemu sudeći, EU nastavlja ići istim smjerom.

Budžet Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. predviđa značajna financijska davanja za granice. U Integrirani fond za upravljanje granicama trebalo bi se raspodijeliti 8,02 milijarde eura, dok bi Frontex dobio 11,27 milijardi eura. Uz to, najmanje 1,9 milijardi eura utrošit će se na identifikacijske baze podataka i Eurosur, europski sustav nadzora granica.

“EU nisu ni otvorena vrata ni utvrda. Prošlih smo godina pokušavali učiniti granice Europske unije sigurnijima i bolje upravljati njima. Cilj EU nije zaustaviti migraciju, već spasiti živote i zaštititi migrante. Nastavljamo pružati sigurne i legalne puteve onima kojima je potrebna međunarodna zaštita putem raseljavanja. Od 2015. godine putem dva uspješna programa Europske unije za raseljavanje pomogli smo da više od 63.000 najranjivijih osoba pronađe utočište u Europskoj uniji””, objašnjavaju iz Europske komisije.

 

Velike tvrtke

S druge strane, mnogi pogibaju na samom putu. Mediteran i dalje ostaje jedna od najsmrtnosnijih migrantskih ruta na svijetu. Od 2013. godine u tim je vodama, pokušavajući se domoći “utočišta” umrlo 19.000 ljudi.

No, od te militarizacije granice i njihova učvršćivanja najveće koristi imaju upravo velike tvrtke za proizvodnju oružja i sigurnosne opreme. To su primjerice francuski proizvođač oružja i sigurnosne opreme Thales (tvrtka proizvodi radare i senzore za brodove koje koristi Frontex te razvija nadzornu infrastrukturu za Eurosur), talijanska tvrtka za proizvodnju oružja Leonardo (helikopteri, dronovi i nadzorna tehnologija), ili pak paneuropski Airbus, koji je, navodi se u sažetku Akkermanova izvješća, ključan u opskrbi helikoptera koji se koriste u patroliranju u kopnenim i pomorskim operacijama. Izvješće navodi izrijekom i Indru, kompaniju koja je primjerice dobila niz ugovora u sklopu kojih su utvrđene španjolske enklave na sjeveru Maroka, Ceuta i Melilla. Na polju dobivanja ugovora, dobro ide i izraelskim kompanijama.

Kad se konkretno radi o žici, najjači je španjolski proizvođač European Security Fencing. Upravo je njihova žica podignuta na granici Mađarske i Srbije. Spominju se i kompanije od kojih je neku opremu kupila i Hrvatska. To je, primjerice, slovenski DAT-CON, od kojeg je nabavila opremnu za termalni nadzor.

Lobiranje

Izvješće se referira i na lobističku snagu industrije. Mnoge kompanije koje se spominju u izvješću, pogotovo velike kompanije za proizvodnju oružja, uključene su u Europsku organizaciju za sigurnost (EOS), najznačajniju lobističku grupu za sigurnost granica. Airbus, Leonardo i Thales su s EOS-om tako u razdoblju od 2014. do 2019. godine održali 226 registrirana lobistička sastanka s Europskom komisijom.

“Na području sigurnosti granica, bili su vrlo uspješni u guranju priče da je migracija sigurnosni problem na koji bi se trebalo gledati kao na prijetnju i za koji države u Europskoj uniji, kako bi se nosile s njime, trebaju opremu i usluge”, rekao je Akkerman za al-Jazeeru, koja u svom tekstu navodi da se, tražeči kometar, obratila i spomenutim tvrtkama - Thalesu, Airbusu i Leonardu. Svi su ili odbili komentirati ili pak nisu odgovorili na upit.

Tek dolazi pravi novac

900 milijuna eura

potrošile su države EU na kopnene zidove i ograde od kraja hladnog rata

676,4 milijuna eura

potrošeno je od 2006. do 2017. na “pomorski zid”

999,4 milijuna eura

potrošeno je na europski “virtualni zid” od 2000. do 2009. godine

8,02 milijarde eura

otići će u Fond za integrirano upravljanje granicama u razdoblju od 2021. do 2027. godine