Krah pregovora o zajedničkom EU rješavanju pitanja migracija i sustava azila

Autor:

08.03.2019.

Migrants disembark from an Armed Forces of Malta (AFM) patrol boat after it rescued 87 migrants, at the AFM's base at Haywharf in Valletta's Marsamxett Harbour, Malta March 6, 2019. REUTERS/Darrin Zammit Lupi
Darrin Zammit Lupi / REUTERS

"Nakon tri godine pregovora možemo konstatirati da ideja o paketu zakona o migracijama, uključujući i sustav azila, nije uspjela barem u ovom mandatu Komisije", rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon završetka sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a u četvrtak.

Reforma zapinje jer dio zemalja članica ne želi primati tražitelje azila ni u slučaju naglog priljeva migranata kako bi se olakšao teret zemljama na vanjskim granicama EU-a.

Riječ je o posljednjem sastanku ministara u ovom formatu prije izbora za Europski parlament u svibnju što znači da je reforma sustava migracija propala. Raspravu će nastaviti ambasadori, ali nitko u Bruxellesu ne očekuje da bi moglo doći do bilo kakvog pozitivnog pomaka. “Imat ćemo novu priliku nekoliko mjeseci nakon izbora”, rekao je nizozemski ministar Mark Harbers.

"Nikakav konsenzus nije postignut", priznala je rumunjska ministrica unutarnjih poslova Carmen Dan koja je vodila sjednicu s kolegama u Bruxellesu. Nekoliko zemalja, među kojima Francuska i Njemačka te Europska komisija pozivaju na dogovor o drugim, manje osjetljivim, temama kao što je osnivanje "prave europske agencije za azil" i proširivanje baze podataka Eurodac s otiscima prstiju migranata.

Treba "što prije prihvatiti" prijedloge o kojima su zemlje postigle napredak, ne očekujući hipotetski dogovor o novoj Dublinskoj uredbi, istaknuo je francuski državni tajnik Laurent Nunez tijekom rasprave s kolegama. "Treba prihvatiti alate koji su gotovi", istaknuo je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. "To će našim sugrađanima biti poruka da smo spremni stupiti u akciju" na polju migracija, što je jedna od glavnih tema na europskim izborima krajem svibnja.

Tri godine govorimo o tome da je to paket čiji su dijelovi međusobno povezani, da su to dokumenti koji se međusobno nadopunjuju tako da je sada teško braniti tezu da s polovičnim rješenjima možemo imati efikasan sustav azila", drukčijeg je mišljenja ministar Božinović.

Istodobno je "prijeko potrebno nastaviti naš rad na reformi Dublina" jer u europskom sustavu azila "postoje veliki nedostaci koje moramo ukloniti", ocijenio je Nunez. Dublinska uredba, kakva je sada i čija se izmjena predlaže ovom reformom, "i dalje penalizira zemlje u kojima migranti ulaze u EU jer one obrađuju zahtjev za azil", ocijenio je u četvrtak predstavnik talijanske vlade.

Zemlje Višegradske skupine Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka odbijaju reformu zbog obveznih mjera solidarnosti u raspodjeli migranata sa zemljama poput Grčke i Italije. Upravo zbog toga je Kyriakos Mitsotakis, predsjednik grčke opozicijske stranke Nova Demokracija (članica Europske pučke stranke, EPP), u pismu Josephu Daulu, predsjedniku EPP-a, zatražio da se mađarska vladajuća stranka Fidesz izbaci iz EPP-a.

“Svi podržavamo nužnost zaštite naših granica koja je neophodan preduvjet za slobodno kretanje ljudi unutar EU. Ali, istodobno, ne možemo stavljati ukupan teret upravljanja tim problemom na granične zemlje. Ako bilo koja stranka iz naše političke obitelji sugerira da bi njezina zemlja trebala biti izuzeta od sudjelovanja u rješavanju tog problema, to predstavlja napad na principe europske solidarnosti. Solidarnost je, konačno, dvosmjerna ulica”, stoji u Mitsotakisovom pismu. Čime jasno aludira na mogućnost da se zemljama, koje se protive zajedničkom rješavanju migrantskog pitanja, smanje prava na financiranje iz europskih fondova. U prvom planu tu su upravo Mađarska i Poljska.

Unatoč različitim interesima postoji "savezništvo Višegrada i zemalja na prvoj crti" koje priječi bilo kakav pomak na polju azila, požalio se diplomatski izvor. Nizozemski ministar Harbers tako ističe da u njegovu zemlju dolazi velik broj sekundarnih imigranata, a da “polovica tražitelja azila nisu prije toga registrirani nigdje u EU”. Što znači da su ih zemlje prve linije naprosto pustile da prođu.

Broj dolazaka migranata u Europu drastično je pao u odnosu na vrhunac krize 2015.

"Migrantski pritisak pada na srednjomeditaranskoj ruti, ali raste na zapadnomediteranskoj ruti i to više od 130 posto i na istočnomediteranskoj oko 20 posto. To govori o tome da ovoga proljeća možemo očekivati veći pritisak migranata", rekao je Božinović, dodajući da na svakom sastanku Vijeća EU-a za unutarnje poslove skreće pozornost na važnost istočnomediteranske ili balkanske rute, koja "iskustveno dokazano može biti najveći izazov i za nas je to najvažnije pitanje".

I Komisija je kao izazove koje stoje pred EU-om po pitanju migracija istaknula zapadnomediteransku rutu, kojom dolazi sve više migranata, pa je potrebna veća potpora Maroku te Španjolskoj, gdje migranti ulaze na teritorij EU-a Na srednjomediteranskoj ruti potrebno je raditi na popravljanju uvjeta u Libiji, a istočnomediteranskoj, gdje je nakon dogovora s Turskom znatno pao broj dolazaka, preostalo je riješiti probleme u Grčkoj, gdje obrada zahtjeva za azil ide vrlo sporo, a nije ni riješeno pitanje smještaja izbjeglica. Jedno od hitnijih pitanja koje treba riješiti jest naći trajnije rješenje za iskrcavanje migranata spašenih u Sredozemlju. To se sada rješava od slučaja do slučaja.

Samo dan prije sastanka, u srijedu, Europska komisija je izrazila zadovoljstvo rezultatima u rješavanju migrantske krize, ali i upozorila da je potrebno nastaviti sa zajedničkim pristupom i dovršiti reformu sustava azila.

"Rezultati našeg zajedničkog europskog pristupa u području migracija govore sami za sebe: broj nezakonitih dolazaka danas niži je nego prije početka krize, europska granična i obalna straža podigla je zajedničku zaštitu granica EU-a na novu razinu, a u suradnji s partnerima radimo na osiguravanju zakonitih migracijskih kanala, dok istovremeno ubrzavamo vraćanje. U vremenu koje nam predstoji bit će ključno nastaviti s našim zajedničkim pristupom i dovršiti tekuću reformu sustava azila EU-a", izjavio je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos. Lijepo zvuči, ali s realnošću su povezanije izjave hrvatskog ministra unutarnjih poslova.