Povjerenica EU za unutarnje poslove: 'Tijekom hrvatskog predsjedanja Unija će donijeti novi Pakt o migracijama i azilu'

Autor:

24.01.2020.

EU commissioner for Home Affairs Ylva Johansson answers questions during her hearing at the European Parliament in Brussels on October 1, 2019. - New EU commissioners have to go through European Parliament confirmation hearings. (Photo by Kenzo TRIBOUILLARD / AFP)
Kenzo TRIBOUILLARD / AFP

Povjerenica Europske unije za unutarnje poslove Ylva Johansson u razgovoru s dopisnikom Jutarnjeg lista: "Moramo upravljati migracijama. Moramo to činiti tako da imamo više legalnih, a manje ilegalnih dolazaka"

Povjerenica Europske unije za unutarnje poslove, Šveđanka Ylva Johansson danas boravi u Zagrebu.

Prije ovog puta u razgovoru za Jutarnji list odgovara na pitanja o suradnji s Hrvatskom tijekom predsjedanja Europskom unijom i pripremama na reformi jednog od najvažnijih sustava EU, onog o migracijama i azilu.

Tek ste na početku mandata, ali od vas se očekuje brzo prijedlog Paketa o azilu i migracijama. Kako ide priprema tog dokumenta?

- Početak je vrlo težak. Ali usto imam na umu da posao ide vrlo dobro. Obraćamo se državama članicama, a one, naravno, imaju i dalje prilično različite pozicije. To ne mogu mijenjati, ali važno je da su one u kontaktima sa mnom pokazale pozitivan pristup. Mislim da je dobar trenutak i da, unatoč velikim izazovima, postoji prostor za pozitivan pomak s ovim paketom.

Od ovog paketa se očekuje i reforma sustava azila i migracija, što izaziva velike podjele među državama EU. Je li uopće moguće postići rezultate?

- Apsolutno je moguće. Treba pristupiti migracijskim pitanjima kao svim drugim europskim pitanjima jer to nije jedino putanje oko kojeg postoje podjele između država članica. Moramo na ovom pitanju raditi zajedno, kao i u svim drugim pitanjima.

Ali ovo pitanje je izazvalo podjele više od drugih, pa čak i dovelo u pitanje načelo solidarnosti među državama članicama?

- Ipak, mislim da je moguće postići kompromis s kojim će se složiti sve države članice. Možda se to ne bude baš svima svidjelo, ali važno je da bude prihvatljivo.

Često čujemo da treba osigurati samo legalnu migraciju u EU, a ne i ilegalnu. S druge strane se očekuje da EU poštuje visoke standarde humanosti i ljudskih prava. Je li to moguće pomiriti ili je to previše idealistički pogled?

- Moramo upravljati migracijama. Moramo to činiti na način da imamo više legalnih, a manje ilegalnih dolazaka. Dakle, da ljudi mogu doći na uređen način, premještanjem ako su izbjeglice ili s radnim dozvolama ako je riječ o stranim radnicima. Ali nećemo odustati od prava na azil jer je to i međunarodna obveza, obveza iz temeljnih Ugovora EU, ali i jedna od ključnih vrijednosti Europske unije. Uvijek ćemo braniti pravo na azil.

Izbjeglička kriza 2015. je otvorila i pitanje opstanka Schengena kao zone kretanja bez kontrole. Neke države su ga suspendirale. Može li se i dalje tvrditi da je opstanak Schengena u opasnosti ili to više nije?

- Imamo neke države članice koje koriste pravo uvođenja unutarnjih kontrola na granicama i to svakako ometa implementaciju Schengena. Moj je cilj, a to je i prioritet, da se što prije vratimo punoj implementaciju Schengena. Kao što znate, Komisija je predložila da se Hrvatska priključi ovoj zoni Schengena i nadam se da će i to biti usvojeno. Schengen je doista veliko postignuće koji izravno pomaže običnim građanima. Ali bilo bi naivno s moje strane ne vidjeti i opasnosti i zato postoji jasna veza između slobode kretanja i pakta o azilu i migracijama kako bi osigurali funkcioniranje Schengenske zone.

Europska komisija je potvrdila da je Hrvatska ispunila sve uvjete za Schengen. Mogu li to blokirati u Vijeću neke države, poput Slovenije, zbog bilateralnih sporova?

- Ne mogu o tome nagađati, pričekajmo prvo kako će se razvijati rasprava u Vijeću. Nadam se svakako da će Vijeće slijediti istu crtu kao i Komisija i na kraju glasati u korist ulaska Hrvatske u Schengen.

Kako se razvija suradnja s hrvatskim predsjedanjem u vezi s pitanjem iz vašeg resora unutarnjih poslova i migracija?

- Ide vrlo dobro. U stalnim sam kontaktima s predstavnicima hrvatske Vlade, često razgovaram s ministrom Davorom Božinovićem. Planiram novi Pakt o migracijama i azilu predstaviti u proljeće, što znači da ćemo to imati kao rezultat i tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu EU, a ima i zadaću čuvanja tih granica. Postoje i izvješća u kojima se sumnja u zlostavljanje migranata. Kako vi vidite dosadašnje djelovanje Hrvatske u zaštiti vanjskih granica Europske unije?

- Europska komisija već je izradila procjenu načina na koji Hrvatska nadzire granice i to je dio izvješća o ispunjavanju kriterija za Schengen. Nemam neku drugu ocjenu o tome što Hrvatska radi na tom području. Taj izvještaj potvrđuje da Hrvatska ispunjava kriterije, uključujući one o upravljanju vanjskim granicama Europske unije. Uz to razumijem i izazove koji su pred Hrvatskom, jer napori se moraju nastaviti. Zato je Komisija i dala neke fondove kako bi pomogla Hrvatskoj oko kontrole granica. Naravno, kad slušam o izvještajima o zlostavljanju migranata, to shvaćam ozbiljno jer su to važna pitanja. Mislim da će sve veće angažiranje Frontexa u tom smislu pomoći Hrvatskoj, jer nije lako ni Hrvatskoj.

Kako možete pomoći drugim državama, poput Bosne i H ercegovine, koje su suočene s problemom migracija. Iako ne govorimo u velikim brojevima kao prije, zapadna balkanska ruta i dalje postoji?

- Komisija već čini puno, ali mislim da se moramo još više angažirati i tjesnije surađivati s državama Zapadnog Balkana. Očekujem da će i Hrvatska, kao predsjedavajuća, podići to područje kao prioritet. U petak u Zagrebu tijekom radnog ručka imat ćemo raspravu upravo o tom pitanju i o Zapadnom Balkanu i kako djelovati zajedno kako bismo se suprotstavili krijumčarima. EU pomaže i Bosni i Hercegovini s fondovima kako bismo pomogli izbjeglicama koje su tamo. Radimo na sporazumima sa svim državama regije i o jačem angažmanu Frontexa. Takav sporazum već je stupio na snagu s Albanijom i sada radimo i s drugim državama. Dakle, granična straža EU može biti tamo i pomagati.

Imamo tu čudnu stvar. Izbjeglice ulaze iz teritorija EU (Grčka, Bugarska) u države Zapadnog Balkana, a onda dalje u EU. Dakle, na granici između Albanije i Grčke prati se prelazak migranata iz EU u Albaniju! Nisu li države Zapadnog Balkana također žrtve na neki način?

- Upravo je to dio problema sa sekundarnim kretanjem migranata i dodatan razlog zašto nam treba rješenje, tj. novi pakt o azilu i migracijama. Imamo dva tipa pritisaka migranata koji su rezultat nedostatka kompromisa o novom paktu. Jedan je onaj u državama prvog ulaska koji je vrlo visok, ali isto tako i u državama koje su pod pritiskom sekundarnog kretanja. Ovo je točno ono što želim postići u razgovorima sa sugovornicima s kojima pripremamo novi pakt o migracijama i azilu.

Kad spominjemo Zapadni Balkan, sve države te regije imaju već godinama viznu liberalizaciju, osim Kosova. Komisije je potvrdila da je i Kosovo za to ispunilo uvjete. Može li se ova vizna liberalizacija za Kosovo ostvariti tijekom hrvatskog presjedanja EU?

- Nadam se da hoće. Kao što znate, to je u rukama Vijeća. Ali ja se nadam da hoće.