Regionalna predstavnica UNHCR-a: 'Zabrinuti smo zbog izvještaja o uskrati prava na traženje azila u Hrvatskoj"

Autor:

  • Tea Trubić Macan

23.12.2019.

PRESS: UNHCR

Montserrat Feixas Vihé, regionalna predstavnica Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, organizacije čija je zadaća izbjeglicama omogućiti međunarodnu zaštitu

Potaknuti zelenim svjetlom koje je Hrvatska dobila za ulazak u Schengen, ali i problemima s izbjeglicama na granici s Bosnom i Hercegovinom, razgovarali smo s Montserrat Feixas Vihé, regionalnom predstavnicom Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), organizacije čija je glavna zadaća izbjeglicama omogućiti međunarodnu zaštitu.

Feixas Vihé posljednjih godina iz Budimpešte nadzire misije svoje organizacije u državama istočne Europe, a njezina je glavna zadaća posredovati između vlade i izbjeglica u pronalasku trajnih rješenja.

Kada govorimo o miješanim tokovima kretanja stanovništva, europske države često koriste termin ‘migranti’, ne razlikujući ih od izbjeglica. Koja je točno pravna razlika između njih?

- Izbjeglice su osobe koje bježe od sukoba ili proganjanja zbog svoje rase, religije, političkih ideja ili pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Njihovi su životi često u tolikoj opasnosti da moraju sigurnost potražiti izvan matične zemlje. Tada postaju međunarodno priznati kao izbjeglice. S druge strane, migranti su osobe koje svojevoljno napuštaju svoju domovinu u potrazi za boljim poslom, kvalitetnijim obrazovanjem ili slično i pritom i dalje uživaju zaštitu svoje države. Prema odredbama međunarodnog, europskog i nacionalnog prava, sve osobe imaju pravo tražiti azil, a sve su države dužne njihove zahtjev razmotriti te onima koji imaju osnovu za to dodijeliti međunarodnu zaštitu.

S kojim se izazovima izbjeglice suočavaju u Europi proteklih godina?

- Izbjeglice se najčešće koristi za sakupljanje jeftinih političkih poena na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini diljem svijeta. Beskrupulozni političari koriste pitanje migracija za promoviranje ksenofobije, a izbjeglice i drugi stranci su tada najlogičnije žrtve. U pojedinim slučajevima izbjeglice niti ne dobiju priliku tražiti azil jer ih neke države prisilno vraćaju u susjedne zemlje iz koje su došli. Trebali bismo uvijek imati na umu činjenicu da većina njih bježi iz vrlo traumatičnih situacija zbog kojih su vrlo ranjivi i krhki. Često ne govore jezik države u kojoj se nalaze, a njihova je diploma rijetko kad priznata u drugim zemljama. Povrh svega toga, oni istodobno moraju ‘navigirati’ kroz vrlo kompleksan socijalno-pravni sustav europskih zemalja, što je samo po sebi uistinu težak zadatak.

Hrvatska policija se posljednjih mjeseci susrela s brojnim optužbama zbog svog postupanja prema izbjeglicama. Koja su vaša saznanja?

- Hrvatska ima legitimno pravo kontrolirati svoje vanjske granice i nadzirati neregularna kretanja. No, države istodobno imaju i obvezu po međunarodnom pravu, prema kojem su dužne razmotriti sve zahtjeve za traženje azila. Učinkovita kontrola granica može biti usklađena s pravom na traženje azila. Tijekom našeg monitoringa UNHCR je identificirao nekoliko ozbiljnih problema s kojima su se susrele osobe, pa i potencijalni tražitelji azila, kojima je prisilno uskraćen ulazak ili su vraćane iz jedne zemlje u drugu diljem regije. Naša organizacija je primila i podijelila s vlastima kredibilna izvješća ljudi koji su tvrdili da ih je Hrvatska nezakonito vratila u BiH ili Srbiju, a ti izvještaji govore o slučajevima neprepoznavanja namjera za traženje azila, nasilja, prekomjernog korištenja sile i nedostatne identifikacije ranjivih skupina, uključujući djecu bez pratnje. Tražili smo od Vlade RH da istraži sve slučajeve navedenih kršenja prava i zlostavljanja te da se uspostavi neovisni mehanizam za procjenu situacije na granici. Svoju zabrinutost podijelili smo s Vladom RH, kao i na nedavnom sastanku s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, urgirajući za pristup teritoriju svim tražiteljima azila u skladu s međunarodnim obvezama Hrvatske.

Kako bi izgledao realističan korak naprijed, osobito s obzirom na to da međunarodne organizacije, brojne nevladine udruge i mediji smatraju da se na hrvatskim granicama događaju nezakonite radnje?

- Bilo bi dobro da postoji neovisna zajednička procjena situacije na granici u kojoj bi mogle sudjelovati različite institucije. To bi pomoglo da se identificiraju problemi i da zajedničkim snagama pronađemo načine na koje bi ih se moglo riješiti. UNHCR je već objavio svoje prijedloge pod nazivom ‘Brzo i učinkovito’ za vrlo kompleksne izazove s kojima se Europa susreće te smjernice za provođenje pojednostavljenih i ubrzanih procedura na granici.

Hrvatska je nedavno dobila zeleno svjetlo za ulazak u Schengen, a predstavnici Komisije su u Odboru Europskog parlamenta izjavili da je UNHCR dio nadzornog mehanizma za ulazak Hrvatske u Schengen. Koja je točno vaša uloga u tome?

- UNHCR nije uključen u nadzorni mehanizam financiran od strane Europske komisije u Hrvatskoj. Naša organizacija vrši redoviti monitoring u svim državama u kojima djeluje. Monitoring ima više oblika, od posjeta graničnim područjima i policijskim postajama, preko uvida u spise i intervjuiranja tražitelja azila do edukacija za policijske službenike. Dodatno, UNHCR je potpisao sporazum s hrvatskim Ministarstvom unutarnjih poslova i našom partnerskom nevladinom organizacijom (Hrvatski pravni centar) o monitoringu policijskog postupanja u graničnim policijskim postajama prema tražiteljima azila te njihovu upućivanju u daljnji postupak.

Kako biste ocijenili sustav azila u Hrvatskoj?

- Vaš sustav ima mnogo dobrih strana, kao što je velikodušni program integracije koji uključuje primjeren smještaj. Također, Hrvati su vrlo topli ljudi. Izbjeglice rade, školuju se i koriste zdravstvene usluge na isti način kao i državljani Republike Hrvatske. Vlada pruža smještaj i plaćene režije do dvije godine nakon dobivanja statusa izbjeglice, no trenutačno smo najviše zabrinuti zbog izvješća o odbijanju pristupa sustavu azila u Hrvatskoj. Smatramo da se Vlada treba tome ozbiljno posvetiti.

U Hrvatskoj je od 2004. godine 900 osoba dobilo međunarodnu zaštitu. Kako izgleda njihov život danas?

- Hrvatska nudi relativno dobre prilike onima koji u njoj žele ostati. Vladin program integracije je zadovoljavajući, ali je i dalje najveći izazov jezična barijera. Iako Vlada nudi tečajeve hrvatskog jezika, broj sati učenja nije dovoljan, niti su podjednako dostupni svima. Taj bi se problem, također, trebao uvrstiti na listu prioriteta jer je poznavanje jezika prvi korak na putu integracije. No, izbjeglice u Hrvatskoj imaju dobre prilike za pronalazak posla zato što postoji velika potreba za radnicima. Prema službenim podacima Republike Hrvatske, samo ove godine je 112 izbjeglica pronašlo posao. Kada im se to omogući, većina izbjeglica uistinu želi neovisno i samostalno privređivati za svoje obitelji te pridonijeti zajednici koja im je pružila ruku.