Tražitelja azila u Hrvatskoj manje, a duplo više ih je u Sloveniji

Autor:

18.03.2019.

- 2018. U FOTOGRAFIJAMA CROPIX-A -
Maljevac, 241018.
Danas u prijepodnevnim satima kod granicnog prijelaza Maljevac oko dvjesto migranata medju kojima ima i djece probili su kordon bosansko hercegovacke policije i krenuli su prema hrvatskoj strani granicnog prijelaza.
Na fotografiji: Migranti na prijelazu.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX

Migranti kod hrvatskog graničnog prijelaza

Tijekom 2018. godine u Europskoj je uniji smanjen broj alizanata za 11 posto, a azil najviše traže Sirijci.

Samo 675 ljudi lani je u Hrvatskoj prvi put zatražilo azil. To je čak 23 posto manje nego godinu ranije, kada je u Hrvatskoj azil prvi puta tražilo 880 ljudi, pokazuju najnoviji podaci euro-statističara.

Među tražiteljima azila u Hrvatskoj lani je, prema podacima Eurostata, najviše bilo Afganistanaca: 170 građana te ratom razorene države prošle je godine prvi put podnijelo zahtjev za dobivanjem azila kod nas. Štoviše, svaki četvrti tražitelj azila u Hrvatskoj prošle je godine bio nositelj afganistanske putovnice.

Slijede Iranci, kojih je 120 prošle godine prvi put podnijelo zahtjev za dobivanjem azila u Hrvatskoj, što čini 18 posto ukupnog broja tražitelja azila u 2018. godini u nas. Na trećem su mjestu Sirijci, njih 80 je prošle godine prvi put podnijelo zahtjev za dobivanjem azila u Hrvatskoj, što čini 12 posto svih tražitelja azila u nas u 2018. godini.

Hrvatska na dnu

Hrvatska se po broju tražitelja azila i dalje nalazi pri samom dnu ljestvice EU. Naime, manje tražitelja azila od nas u 2018. su imale jedino tri baltičke zemlje - Estonija, Latvija i Litva, te Slovačka i Mađarska. Također, Hrvatska se nalazi u krugu članica Unije koje su lani zabilježile pad broja tražitelja azila.

S druge strane, primjerice, broj tražitelja azila u susjednoj Sloveniji lani se gotovo udvostručio u odnosu na 2017. godinu. Dok je, naime, 2017. u ‘deželi’ azil prvi put tražilo 1435 ljudi, prošle je godine taj broj skočio za čak 95 posto, dosegavši brojku od 2800 ljudi.

Broj tražitelja azila smanjen je i u EU u cjelini, i to značajno. Još u 2017. godini zahtjev za azilom prvi je put podnijelo gotovo 655.000 ljudi, dok je lani azil u EU tražilo nešto više od 580.000 ljudi, ili 11 posto manje. U usporedbi sa 2015., kada je u EU zabilježen rekordan broj ljudi koji su prvi put tražili azil, a kojih je bilo oko 1,26 milijuna, broj tražitelja azila lani se više nego prepolovio, pokazuju podaci Eurostata.

Smanjenje broja tražitelja azila Damir Novotny, ekonomski analitičar, objašnjava ponajprije sporazumom koji je u jeku migrantske krize EU postigla s Turskom.

- Zahvaljujući tom sporazumu, Turska je privukla i zadržala velik broj azilanata koji su se kretali prema EU. Nešto slično EU sada pokušava dogovoriti i sa zemljama Sjeverne Afrike - ocjenjuje Novotny.

Najviše podnositelja zahtjeva za azilom lani je u EU bilo iz Sirije, gotovo 81.000, što čini 14 posto ukupnog broja novih tražitelja azila. Drugo mjesto drže Afganistanci, lani ih je oko 41.000 prvi put zatražilo azil u EU, a na trećem su mjestu Iračani, njih oko 40.000 u 2018. godini podnijelo je zahtjev za dobivanjem azila u Uniji.

Najprivlačnija Njemačka

Inače, najviše zahtjeva za dobivanjem azila u EU i lani je podneseno u Njemačkoj, gotovo 162.000, ili 18 posto manje nego godinu ranije. Može se reći da gotovo 30 posto tražitelja azila ‘targetira’ Njemačku.

No, velik interes azilanata, pokazuju podaci Eurostata, vlada i za Francuskom, u kojoj je prošle godine više od 110.000 ljudi prvi put zatražilo azil, što je rast od čak 20 posto u odnosu na godinu ranije. Velik broj azilanata traži zaštitu i u Grčkoj, u kojoj je u 2018. zahtjev za dobivanjem azila podnijelo gotovo 65.000 ljudi, kao i za Španjolskom, u kojoj je u 2018. azil zatražilo oko 53.000 ljudi, te za Italijom i Velikom Britanijom.

Azilantima su, s druge strane, najmanje privlačne nove članice EU. Iako smanjenje broja tražitelja azila ide na ruku zahtjevima europskih političara i velikog dijela europske javnosti, Novotny upozorava da EU sve više nedostaje jeftinija radna snaga.