Ministar Szijjártó: 'Migrantska politika EU jako je opasna! Europu želimo vratiti kršćanstvu, a prema tome ćemo odlučiti hoćemo li ostati u EPP-u'

Autor:

  • Tea Trubić

26.07.2019.

Zagreb, 250719. Madjarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto. Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Mađarski ministar vanjskih poslova i međunarodne trgovine Péter Szijjártó

- Zahvaljujući hrabrosti i stručnosti hrvatskih hitnih službi, mađarska tročlana obitelj spašena je iz ralja smrti. Želio sam se junacima i osobno zahvaliti i dodijeliti im srebrne plakete kao vječni podsjetnik da su učinili najviši mogući čin; nekome spasili život – izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó u službenom posjetu Hrvatskoj.

Nažalost, glavni razlog vašeg posjeta Hrvatskoj danas je prometna nesreća na naplatnim kućicama nedaleko od Svete Helene u kojoj je 11. srpnja stradala mađarska obitelj. Jeste li zadovoljni brzinom reakcije hrvatskih hitnih službi?

Odradili su uistinu sjajan posao. Da nisu tako brzo i efikasno reagirali, danas bismo se okupili na komemoraciji, a ne na proslavi. Prema informacijama koje smo dobili nakon rekonstrukcije tragedije, vatrogasci DVD Sv. Ivan Zelina ovoga su puta odigrali uistinu ključnu ulogu zato što su reagirali nevjerojatno brzo i u vrlo kratkom roku izvukli ozlijeđene na sigurno. Da nisu, mađarska bi obitelj imala neusporedivo manje šanse za preživljavanje. Upravo zato sam zatražio priliku da im se i osobno zahvalim na hrabrosti i junaštvu.

Imali ste se prilike susresti i s novim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Što očekujete od vaše buduće suradnje?

Pet godina iskustva na čelu mađarske diplomacije naučilo me da je osobna povezanost s diplomatima često korisnija od one službene. S obzirom na to da smo s Gordanom vrlo uspješno surađivali dok je obnašao dužnost hrvatskog veleposlanika u Budimpešti, vjerujemo da će nam prijateljstvo koje smo godinama njegovali pomoći da izgladimo sve bilateralne nesuglasice.

Je li Mađarska spremna investirati u LNG terminal na otoku Krku?

Uistinu vjerujem da je taj projekt sjajna prilika za cijelu Središnju Europu. Energetska sigurnost našim je državama jednak izazov, a diverzifikacija energetike moglo bi biti idealno rješenje. LNG terminal na otoku Krku u tom kontekstu ima ključnu ulogu. Kao što sam već ponudio ministru Ćoriću, Mađarska je spremna otkupiti 25 posto dionica terminala, čime bi taj projekt od hrvatskog postao projektom cijele Središnje Europe. Predložio sam mu i da objedinimo energetsko tržište i ukinemo carine kako bi cijene postale konkurentnije. Time bi Mađarska dobila pristup LNG plinu na otoku Krku, dok bi Hrvatska, zauzvrat, dobila pravo korištenja mađarskih zaliha koje su sa svojih 6,3 milijardi kubičnih metara najveće u regiji. Ćorić je taj prijedlog prihvatio, a oformljena radna skupina prošloga je tjedna održala i prvi sastanak.

Koja je trenutno stajalište mađarske vlade glede Ine?

Morate shvatiti da to nije pitanje odnosa dviju vlada, već odnosa tržišnog igrača i Vlade RH. Da, tržišni igrač u ovom slučaju jest mađarska kompanija, tako da je jasno da zbog toga postoji određena sjena nad našim bilateralnim odnosima. Mađarska vlada može samo držati fige da će se što prije pronaći konstruktivno rješenje kako bi naše države dodatno kapitalizirale već uspješnu trgovinu. Naime, samo prošle godine Hrvatsku je posjetilo 600.500 Mađara, dok je naša trgovina prošle godine porasla za čak 24 posto. Mađari su u hrvatsko tržište investirali više od 3,5 milijardi eura. Svi ti brojevi govore u prilog činjenici da bi naše države trebale surađivati više i raditi na što skorijem uklanjanju svih prepreka u bilateralnim odnosima.

Hrvatska je bila jedna od 14 potpisnica Pariškog memoranduma o migrantskim kvotama, a Mađarska se tom prijedlogu oštro protivi. Zašto?

Migrantska politika EU vrlo je opasna. Na zapadu se formiraju paralelna društva, što jednom za svagda dokazuje da je politika integracije neuspješna. Na jugu i jugoistoku Europe posljednjih godina izbijaju krize kojima se još uvijek ne nadzire kraj. U našem neposrednom susjedstvu nalazi se još 35 milijuna građana koji bi se već sutra mogli odlučiti otići u Europu. Od 2015. do danas, Europa je preživjela čak 33 teroristička napada na svom teritoriju. U njima je poginulo više od 330 građana, a neki od počinitelja su u EU došli migrantskom rutom. Glavna zadaća EU bi trebala biti zaštita njezinih vanjskih granica. Svaka suverena nacija mora zadržati pravo da sama odluči kakvo društvo želi i s kime je spremna živjeti. Pitanje migracije bilo je ključno na našim parlamentarnim izborima, ali i na onim europskim. U oba smo slučaja premoćno pobijedili, tako da imamo i demokratski legitimitet da takvu politiku provodimo u ime svojih sugrađana. Za nas migracija nije rješenje demografskih izazova, već smatramo da demografske izazove moramo odgovoriti poticajima i konstruktivnim mehanizmima.

Kako komentirate činjenicu da je model spitzenkandidata umro?

Taj sustav nikada nije bio formalno zapisan u osnivačkim ugovorima EU, tako da je od svoga početka bio umjetna tvorevina. Možete biti sigurni da u Mađarskoj nitko nije glasao za Fidesz nadajući se da će na čelu Komisije tako sjediti Manfred Weber. Naprotiv, pitanje je koliko građana zapravo zna tko je on. Koliko mi kolege kažu, to nije izoliran slučaj samo za našu državu, već i za ostale. No, rasprava o modelu spitzenkandidata zapravo je puno dublja i ide u samu srž cijelog europskog projekta. Naime, jedna struja smatra da bi EU trebala postati supranacionalnom državom u kojoj bi Bruxelles imao veću moć od država članica. Druga struja, kojoj pripadamo mi, smatra da je EU integracija suverenih država i nacija, a time smatra i da bi se ključne odluke poput nominiranja kandidata za čelne funkcije EU trebale donositi na razini Europskog vijeća. Također, smatramo da bi svi europski dužnosnici morali poštivati države članice, a Timmermans i Weber to nisu činili. Naprotiv, Manfred Weber je u razgovoru s njemačkom televizijom naglasio da ne želi postati predsjednikom Komisije ako bi to značilo da mu trebaju glasovi Mađara. Time je Europljanima dao naslutiti da Mađare smatra manje vrijednim narodom, što naprosto nije prihvatljivo.

Je li vam Ursula von der Leyen onda prihvatljivija?

Definitivno. Imao sam prilike pregovarati s njom mnogo puta, i uvijek se prema Mađarskoj odnosila s velikom dozom poštovanja, što je nama uistinu bitno. Naravno, prirodno je da tijekom rasprava 28 članica koje imaju različite jezike, stopu ekonomskog razvoja i interese dođe do nesuglasica i različitih stavova. No, u tim je situacijama ključno zadržati razinu diskursa i poštovanje prema državama. Ona će to moći učiniti.

Koja je budućnost Fidesza u EPP-u?

U EPP smo ušli na poziv Helmuta Kohla, a hoćemo li iz te grupacije izaći ili ne će u konačnici biti isključivo naša odluka. Mi smo najuspješnija demokršćanska stranka u Europi; jedini smo EPP-u donijeli 53 posto glasova. No, imamo određene principe preko kojih nismo spremni prijeći. Prvenstveno bismo voljeli da se EPP vrati na desni centar i ponovno zastupa demokršćanske vrijednosti zato što imamo osjećaj da ga je plavo-crvena koalicija koja godinama vlada EU previše približila ljevici. No, trenutno smo u EPP-u i tu bismo voljeli ostati. Jedan od naših ključnih ciljeva je održati demokršćansko nasljeđe Europe, a na našu bi konačnu odluku mogla najviše utjecati migrantska politika EU.

Koja je alternativa Fideszu? Konzervativci i reformisti ili Salvinijev Identitet?

Iskreno, još uvijek nismo u potpunosti evaluirali situaciju. Trenutno smo u EPP-u i voljeli bismo tu ostati.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version