PIŠE MIRELLA RAŠIĆ: Više Europe u obrazovnom sustavu

Autor:

  • Mirella Rašić

02.09.2019.

Dubrovnik, 010613,
Svecana dodjela diploma drugoj generaciji studenata na Dubrovnik Internatinal Universitiyu odrzana u tvrdjavi Revelin.
Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Tonci Plazibat / CROPIX

''EU analitičari predviđaju  da će se do 2025. za polovinu svih radnih mjesta tražiti visokoobrazovani kadar. Nedostatci naprednih vještina poglavito u Hrvatskoj itekako se osjećaju. ''

Predsjednik EK u odlasku Juncker kao i mnogi europski političari često su isticali  kako uspjeh europskog projekta ovisi o sposobnosti Europske unije da izgradi bolju budućnost za svoje građane.

Svi se načelno slažemo kako su djelotvorni sustavi obrazovanja i osposobljavanja temelj poštenih, otvorenih i demokratskih društava te održivog rasta i zapošljavanja. Zbog rastuća trenda digitalnih tehnologija i radna mjesta postaju sve fleksibilnija i složenija. Stoga su sposobnost ljudi da budu poduzetni, da upravljaju složenim informacijama, da samostalno i kreativno razmišljaju, služe se pametno svim raspoloživim resursima pa tako i digitalnim, da djelotvorno komuniciraju i budu otporni - važnija je nego ikada prije.

Kako odgovoriti na izazove globalizacije - trebamo li se bojati robotizacije?

Prije nekoliko dana Oxford Economic, inače privatan institut za istraživanje, objavio je znanstvenu studiju u kojoj ističe kako će umjetna inteligencija i pametni strojevi transformirati poslovanje i radnu snagu iz temelja i to već do 2030. To je itekako blizu! Očekuje se da će do 2030. roboti preuzeti oko 20 milijuna radnih mjesta u proizvodnji, što će povećati trend pogoršanja društvene nejednakosti uz istovremeno povećanje ukupne gospodarske proizvodnje. Također u studiji se navodi da se raseljavanje radnih mjesta zbog porasta robota neće ravnomjerno širiti diljem svijeta ili unutar zemalja. Roboti su već preuzeli milijune radnih mjesta u proizvodnji a sada su prisutni i u sektoru usluga zahvaljujući napretku u računalnom vidu, prepoznavanju govora i strojnom učenju.

Stoga visoko obrazovanje ima posebnu ulogu budući da se potražnja za visokokvalificiranim i društveno angažiranim osobama raste i mijenja se. EU analitičari predviđaju  da će se do 2025. za polovinu svih radnih mjesta tražiti visokoobrazovani kadar. Nedostaci naprednih vještina, poglavito u Hrvatskoj, itekako se osjećaju.

Visoko obrazovanje trebalo bi studentima omogućiti prije svega da steknu vještine i iskustva sudjelovanjem u aktivnostima koje se temelje na stvarnim problemima, sadržavati i učenje kroz rad te, gdje je to moguće, ponuditi međunarodnu mobilnost. Suradnja s poslodavcima može visokim učilištima omogućiti da povećaju relevantnost svojih kurikuluma i djelotvorno ih provode, a studentima povećati mogućnosti pristupa kvalitetnom učenju kroz rad.

Bez učinkovita sustava visokog obrazovanja koji će biti aktivno povezani sa svojim društvima, teško da će EU moći odgovoriti na sve izazove globalizacije.

Iako je reforma visokog obrazovanja odgovornost svake države članice, EU se itekako angažirala kako bi pomogla podržati konkretnim i financijskim i 'know-how' sredstvima modernizaciju visokog obrazovanja.

Obrazovanje kao prioritet Europske unije

U tom smislu, EU već pruža potporu nacionalnim i regionalnim tijelima te obrazovnim ustanovama i organizacijama civilnog društva putem sredstava iz raznih europskih fondova. Obrazovanje je jedan od prioriteta i u okviru Plana ulaganja za Europu čija je okosnica Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) kojim upravlja Europska investicijska banka. EFSU je u funkciji suporta za sve inovativne ali i visokorizične projekte u kontekstu investicija. Pri tome se podrška iz fonda može kombinirati s drugim programima kao što je Europski socijalni fond.

Inače, sredstva iz EFSU-a mogu se iskoristiti u obrazovanju od modernizacije školske i sveučilišne infrastrukture, opremanje škola laboratorijskom i informatičkom opremom ili izgradnju visokotehnoloških sveučilišnih kampusa te za jačanje veza i stvaranje sinergija između obrazovanja, istraživanja i poslovnog sektora kako bi neka buduća novoosnovana poduzeća mogla sveučilišna istraživanja pretočiti u tržišne projekte koristeći pritom povoljnije uvjete financiranja.

Europski obrazovni prostor do 2025.

EU je svoju viziju stvaranja europskog prostora obrazovanja do 2025. iznijela koncem 2017.  godine na sastanku na vrhu u Göteborgu, u kojem se jasno naglašava kako je obrazovanje dio rješenja kako bi ne samo što više ljudi pronašlo pristojan posao, nego i bolje odgovorilo na potrebe gospodarstva za vještinama i osnažila otpornost Europe u kontekstu brzih i dubokih promjena izazvanih tehnološkom revolucijom i globalizacijom.

Koncept europskih sveučilišta

Inicijativa Europske komisije o konceptu europskih sveučilišta pozvala je na uspostavu najmanje 20 ovako organiziranih europskih sveučilišta do 2024. i dio je rada na izgradnji europskog prostora obrazovanja do 2025.

Koncept europskih sveučilišta razvijen je u suradnji s državama članicama, visokim učilištima i studentskim organizacijama, a privukao je prijave 54 saveza s više od 300 visokih učilišta iz 28 država članica i drugih zemalja sudionica programa Erasmus+. Javili su se na poziv za „europska sveučilišta”, koji je u okviru programa Erasmus+ pokrenut u listopadu 2018.

Iznos od EUR 60 milijuna prvotno namijenjen toj novoj inicijativi porastao je na EUR 85 milijuna  čime je omogućeno financiranje 17 saveza umjesto početnih 12.

17 europskih sveučilišta među kojima nema ni jednog hrvatskog -izuzev samo dva hrvatska u Splitu i Zadru, koja su doduše samo jedan od partnera glavnim nosiocima projekata, postaju tako dio prvih saveza „europskih sveučilišta”.

Odabir projekata tj. sveučilišta temeljio se na evaluaciji koju je provelo 26 neovisnih vanjskih stručnjaka, uključujući rektore, profesore i istraživače, koje je za to zadužila Komisija.

Europska sveučilišta postat će međusveučilišni kampusi među kojima se studenti, doktorandi, osoblje i istraživači mogu neometano kretati. Udružit će svoje stručno znanje, platforme i resurse u izradi zajedničkih kurikuluma ili modula za različite discipline. Ti će kurikulumi biti vrlo fleksibilni i omogućiti studentima da sami sebi prilagode obrazovanje, odaberu što će, gdje i kada studirati te steknu europsku diplomu. Europska sveučilišta doprinijet će i održivom gospodarskom razvoju regija u kojima se nalaze jer će njihovi studenti surađivati s poduzećima, regionalnim tijelima, akademskom zajednicom i istraživačima na pronalasku odgovora za tekuće izazove.

Za tih prvih 17 europskih sveučilišta svaki savez dobiva do EUR 5 milijuna u naredne tri godine kako bi započeo provedbu svojih planova i oblikovao primjer koji će poslije slijediti druga visoka učilišta u EU-u.

Veći proračun za obrazovanje u 2021- 2027.

Za sljedeći višegodišnji proračun EU-a, odnosno za razdoblje od 2021. do 2027., Komisija predlaže da se projekt „europska sveučilišta” u potpunosti provodi u okviru programa Erasmus+, ali sa znatno povećanim proračunom. Neki su savezi sveobuhvatni i obuhvaćaju sve discipline, a drugi su, naprimjer, usmjereni na održivost obalnih urbanih područja, društvene znanosti ili svjetsko zdravlje. Svaki savez čini u prosjeku sedam visokih učilišta iz svih dijelova Europe, koja su otvorena za nova partnerstva. Rezultati su u skladu s raspodjelom prijava zaprimljenih iz različitih zemalja.

Ukoliko europski čelnici i građani žele otvorenu Europu u kojoj je mobilnost radi učenja standard i ukoliko želi ostati kontinent izvrsnosti, privlačno mjesto za studij, znanstvena istraživanja i rad,  europski obrazovni prostor u kojem sudjeluje i Hrvatska, izvrsna je prilika za to. Iako je jasno da u okviru nadležnosti Unije u obrazovanju i kulturi nije dopušteno usklađivanje kao u drugim područjima, djelovanje na temelju suradnje na razini EU-a moguće je i poželjno

Vizija za 2025. bila bi Europa u kojoj granice ne koče učenje, studiranje i istraživanje. Kontinent na kojem je boravak u drugoj državi članici radi studija, učenja ili rada postao standard.