Škola koja je trebala biti primjer integracije i dijaloga nema ni jednog učenika

Autor:

22.10.2018.

Vukovar, 181018.
Interkulturna skola u Vukovaru potpuno je opremljena i prilagodjena invalidima, ali bez ucenika.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elveđi / HANZA MEDIA

Interkulturalna škola Dunav trebala je biti drukčija škola. Prva u Hrvatskoj u kojoj bi stotine djece hrvatske, srpske i drugih nacionalnosti zajedno pohađalo nastavu i učilo o međusobnim različitostima. Trebala je biti primjer kako škole mogu pridonijeti integraciji i dijalogu u područjima u kojima je bilo sukoba.

Interkulturalna škola Dunav u Vukovaru trebala je biti drukčija, suvremenija škola. Prva u Hrvatskoj u kojoj bi stotine djece hrvatske, srpske i drugih nacionalnosti - umjesto u separiranim školama ili razredima, kao što je to od rata praksa u ovoj državi - zajedno pohađala nastavu i učila o međusobnim različitostima. Ideja o takvoj školi u Vukovaru rođena je prije otprilike 15 godina.

U prvoj polovici 2014. Zoran Milanović potpisao je sporazum o financijskoj pomoći projektu od strane Kraljevine Norveške. Norveška i ostali manjinski donatori (Island i Lihtenštajn) na temelju međunarodnog sporazuma bili su spremni dati 1,3 milijuna eura za projekt (Norveška 98 posto iznosa). Škola je s radom trebala početi prošle godine u zgradi smještenoj u Ulici Blage Zadre u Borovu naselju. Zgrada na tri etaže u potpunosti je obnovljena i opremljena zahvaljujući darovnici Kraljevine Norveške. U njoj su pametne ploče, računala, lift za osobe s invaliditetom, moderna didaktika, šareni tepisi. Škola ima odobrenje za rad Ministarstva obrazovanja, napravljen je za nju specifičan kurikulum, educirani su po posebnom programu deseci nastavnika. Godinu i osam mjeseci škola ima i v. d. ravnatelja, ali neće početi s radom ni u ovoj godini.

Nepoštivanje sporazuma

Zbog nepoštivanja međunarodnog sporazuma, Kraljevina Norveška, ekskluzivno doznajemo, zatražila je od Hrvatske povrat uloženih sredstava. Rok za realizaciju projekta po svim ugovorima bio je kraj travnja 2017., do kada je Hrvatska imala priliku iskoristiti norvešku darovnicu od 1,3 milijuna eura. S obzirom na to da do sporazumnog roka projekt nije realiziran, a u njega je dosad utrošeno 390 tisuća norveških eura, Kraljevina Norveška povlači svoj novac.

U norveškom veleposlanstvu u Hrvatskoj ne kriju žaljenje što hrvatska strana nije ispoštovala međudržavni sporazum oko ovog, kako kažu, značajnog projekta. Na naš službeni upit da prokomentiraju situaciju, kao i moguću posljedicu po Hrvatsku zbog nepoštivanja međunarodnog sporazuma, iz veleposlanstva odgovaraju:

- Projekt Interkulturne škole u Vukovaru bio je jedan od nekoliko projekata koje smo podupirali u okviru našeg programa potpore Hrvatskoj putem darovnica Europskog gospodarskog prostora i Norveške. Prema uzajamno obvezujućem sporazumu s Hrvatskom, koji je potpisan 2014. godine, troškovi vezani uz projekt bili su prihvatljivi do kraja travnja 2017. godine. Bili smo spremni financirati ovaj značajni projekt i za to smo izdvojili 1,3 milijuna eura. Nastavnici su pokazali predanost projektu, a roditelji i njihova djeca zanimanje za školu. Žao nam je što projekt nije završen u skladu s uzajamno obvezujućim sporazumom. Sredstvima treba učinkovito upravljati, sukladno propisima i sporazumima, zbog čega smo zatražili povrat troškova koji su do sada nastali, a riječ je o iznosu od 390.000 eura.

Vukovar, 181018.
Interkulturna skola u Vukovaru potpuno je opremljena i prilagodjena invalidima, ali bez ucenika.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elveđi / HANZA MEDIA
 

Kako navode u veleposlanstvu Kraljevine Norveške u Zagrebu, opći je cilj projekta bio pridonijeti društvenom oporavku multietničke zajednice nakon proživljenih sukoba i postići višu razinu razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinskih skupina i većine.

- Interkulturna škola u Vukovaru mogla je biti moderna škola, u kojoj se primjenjuju najnovije metode i tehnologije. Mogla je biti primjer toga kako škole mogu pridonijeti integraciji i dijalogu u područjima u kojima je bilo sukoba - kažu u norveškom veleposlanstvu.
Ali, nije. Zašto?

Interkulturna škola od samog je početka kod HDZ-a i SDSS-a dočekana kao neželjeno dijete. Još u vrijeme SDP-ova gradonačelnika Željka Sabe ove su dvije, tada oporbene, stranke većinom glasova u Gradskom vijeću spriječile da Grad Vukovar osnuje ovu školu.

- To je trebala biti prva osnovna škola u Vukovaru kojoj bi osnivač bio Grad Vukovar, jer je poznato da smo mi jedini grad u Hrvatskoj u kojem ingerenciju nad osnovnim školama ima Županija, a ne Grad. Trebao je to biti početak procesa koji bi doveo do toga da i sve ostale osnovne škole u Vukovaru prijeđu pod ingerenciju Grada. No, vječna vukovarska koalicija HDZ-a i SDSS-a, koja i danas postoji, minirala je našu inicijativu i prijedlog nije prošao na Gradskom vijeću - prisjetio se Sabo prvog pokušaja osnivanja ove škole. Inače, riječ je o inicijativi koja se pojavila u vrijeme HDZ-ove gradonačelnice Zdenke Buljan, a Sabo ju je naslijedio i, kako kaže, objeručke prihvatio.

 

- Bio sam i u Norveškoj, gdje sam posjetio tamošnje škole koje rade po tom principu te sam se i osobno osvjedočio da je to dobro rješenje za traumatično područje kakvo je Vukovar. Njihov veleposlanik nije odustao ni nakon prvog miniranja projekta, nego je nastavio uporno nuditi Vukovaru 1,5 milijuna eura za novi objekt i novu školu, jer su i sami uvidjeli da bi takva škola pridonijela zbližavanju mladih, a razdvojenost mladih ljudi još od vrtića, a onda i u osnovnim školama, jedan je od najvećih problema ovoga grada. Djelovalo se prema Vladi RH i očito je netko imao utjecaja na Penavu, pa je HDZ to na koncu prihvatio, a Grad je na poklon dobio zgradu i školu. No, sada imamo problem da, kako kažu nadležni, nema interesa roditelja. Po meni je opet riječ o jednoj vrsti bojkota ovog projekta, ali tihog, suptilnog, i to od strane istih aktera koji se nisu potrudili napraviti pravi marketing i kvalitetno informirati roditelje o svemu što bi upis u tu ustanovu donio njihovoj djeci - smatra Sabo, kojeg smo upitali zašto, kako sam tvrdi, HDZ-u i SDSS-u nije u interesu da takav i slični projekti u Vukovaru zažive.

Ljudi koji ne žele da rat završi

- Ne mogu se oteti dojmu da cijelo vrijeme u Vukovaru postoje određeni ljudi koji ne žele da se rat završi. Osnovni preduvjet za zajednički život u Vukovaru upravo su zajednički vrtići i škole. Sadašnje stanje je nakaradno. Stranci s kojima sam o tome razgovarao ne mogu nam se načuditi. Kada sam nešto pokušao promijeniti u tom smislu, HDZ i SDSS to su spriječili, a SDP i ja u tome smo ostali usamljeni - rekao je Sabo.
Aktualni gradonačelnik Ivan Penava, koji je protiv projekta bio i kao oporbeni vijećnik, nije promijenio svoje mišljenje ni nakon što je kao gradonačelnik poslao Gradskom vijeću prijedlog za osnivanje ove škole.

Vukovar, 181018.
Interkulturna skola u Vukovaru potpuno je opremljena i prilagodjena invalidima, ali bez ucenika.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elveđi / HANZA MEDIA
 

- Nije mi se promijenilo mišljenje. Tada sam mislio da je to projekt koji nije dobar za Republiku Hrvatsku i da si ni jedna suverena država koja vodi sustavnu politiku ne bi smjela dozvoliti strana tijela u svojem zakonodavnom okviru, a osobito u obrazovanju. Na žalost, naša država očito tako ne misli, krenula je s ovom pričom i dovela stvar do kraja tako da bismo - s nama ili bez nas - dobili ovu školu u gradu Vukovaru. Vrijeme pred nama pokazat će na kakav će odaziv kod građana ona naići - rekao je Penava na sjednici Gradskog vijeća u prosincu 2016. kada je škola osnovana, čemu su se i tada, kao i u Sabino vrijeme, usprotivili i vijećnici iz redova srpske zajednice smatrajući da se time ugrožava postojeći model obrazovanja njihove djece te da “Norvežani s tom školom od Vukovaraca rade pokusne kuniće”.

Penava sada o tom projektu nije htio s nama razgovarati.

- Nemam ja tu što previše za reći. To je sada na stručnim službama - izjavio je Penava i uputio nas na Upravni odjel za društvene djelatnosti, a odjel na privremenog ravnatelja Zlatka Hegeduša, koji je na tu funkciju imenovan u veljači prošle godine, nedugo nakon osnivanja škole, i zadatak mu je bio pokrenuti proces kako bi se u predškolskoj i školskoj godini 2017./18. prva djeca mogla upisati u školu.

- Dobio sam zadatak da odradim sve tehničke poslove pripreme ovog objekta za početak nastave. No, tu treba istaknuti da je ovaj objekt samo prva faza projekta, a u drugoj je fazi predviđena gradnja nove, moderne školske zgrade s osam učionica i sportskom dvoranom na susjednoj parceli, jer u ovom, završenom, objektu nemamo prostorne uvjete za prihvat većeg broja djece. Međutim, kako na predviđenoj parceli koja je u vlasništvu Borova nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, ta je druga faza prolongirana. U ovom trenutku ne znamo što će biti s tom drugom fazom, jer je i u redovnim školama sve manje djece i nije za očekivati da će tu biti velika gužva - ne baš optimistično kazao je Hegeduš, a nas je zanimalo zašto prošle godine nije došlo do upisa djece.

Tehnički problemi

- Imali smo probleme tehničke prirode. Istina, tada je postojao interes za upis 11, 12 djece iz Borova naselja, a ja sam proveo postupak ustrojavanja škole, donošenja privremenog statuta, zatražio dozvole za kurikulum, eksperimentalni program... Dobili smo sve potrebne dozvole od Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje za upis predškole i prvog razreda osnovne škole, no zapelo je na minimalnim tehničkim uvjetima, jer je Ured državne uprave utvrdio nedostatke poput evakuacijskog puta, protupožarnih aparata, ograde, komarnika... Bilo je tu dosta stavki koje se nisu mogle riješiti u kratkom roku, jer je za sve trebalo provesti natječaje i jednostavno nismo imali vremena to obaviti kako bismo raspisali natječaj za upis djece - rekao je Hegeduš.

Vukovar, 181018.
Interkulturna skola u Vukovaru potpuno je opremljena i prilagodjena invalidima, ali bez ucenika.
Na fotografiji: ravnatelj skole Zlatko Hegedus.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elveđi / HANZA MEDIA

Zlatko Hegeduš

 

Gotovo svi nedostaci, osim ograde, u međuvremenu su u ovih godinu dana otklonjeni, nabavljena je i potrebna didaktička oprema i Hegeduš je u rujnu raspisao natječaj.

- S obzirom na problem s prostorom odlučili smo raspisati natječaj samo za predškolu. Mislili smo krenuti s nastavom od dva sata dnevno kako bismo odgojili prvu generaciju djece za upis u prvi razred sljedeće godine, no imali smo samo jednog roditelja koji je došao po prijavnicu, ali je nije vratio popunjenu - istaknuo je Hegeduš koji se ne slaže s tvrdnjama da je natječaj bio skriven.

- Natječaj je objavljen na mrežnoj stranici projekta Interkulturne škole, na službenoj stranici Grada Vukovara i u Vukovarskim novinama. Kada ostali vrtići objavljuju natječaj za upis, to bude samo na mrežnoj stranici Grada. O ovoj se školi dosta zna, o njoj se puno razgovaralo proteklih godina, a lani je bilo predstavljanje u hotelu Lav, ali me razočaralo što nije baš bilo posjećeno od građana, mladih roditelja, tako da se ne mogu složiti s tvrdnjama da marketing nije dobro odrađen - rekao je Hegeduš, koji je, inače, zaposlen u jednoj vinkovačkoj osnovnoj školi kao nastavnik tehničke kulture i informatike, a posao privremenog ravnatelja Interkulturne škole obavlja na ugovor o djelu.

- Moglo se ovdje ići naopako, pa zaposliti domara, spremačicu..., ali htjeli smo prvo vidjeti koliko će se djece upisati i sada se pokazalo da je dobro što nismo zasad nikoga zaposlili. Što se tiče moje naknade, najveći dio vremena odradio sam pro bono, nisam ništa htio naplatiti za razdoblja u kojima nisam imao nikakvih obveza, a što se tiče mojeg rada, mislim da sam napravio sve što se od mene tražilo - zaključio je Hegeduš.

A da su i napravili sve što su mogli, tvrde i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ono je, sukladno potpisanom ugovoru, promotor projekta te ga je, navode, provodilo u suradnji s partnerima Nansen dijalog centrom Osijek i Agencijom za odgoj i obrazovanje, u razdoblju od studenoga 2014. do 30. travnja 2017. U proračunu Ministarstva bila su također osigurana određena sredstva za projekt (omjer financiranja 85 posto EGP, 15 posto MZO).

Službeni odgovor

- Ustanova u Vukovaru dobila je rješenje za rad od strane Ministarstva te je, prema informacijama dobivenim od Grada Vukovara, nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz okoliš objekta pokrenuta procedura ishođenja rješenja od Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji za odobrenje početka rada predškolske ustanove. Kako bi se ispitao interes za upis djece, a s obzirom na to da je pedagoški opravdano da djeca u novi program budu uključena i u razdoblju prije polaska u osnovnu školu, u obvezni program predškole, na službenim stranicama Grada Vukovara objavljen je poziv za upis djece u program predškole Interkulturne osnovne škole “Dunav” za pedagošku godinu 2018./2019. Za više informacija o tijeku projekta i interesu upućujemo vas na Grad Vukovar - glasi službeni odgovor ministarstva, koji zaključuju porukom - ministarstvo je izvršilo svoje obveze.

Vukovar, 181018.
Interkulturna skola u Vukovaru potpuno je opremljena i prilagodjena invalidima, ali bez ucenika.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elveđi / HANZA MEDIA
 

Vezano uz upit o zahtjevu Norveške za povlačenje sredstava iz Hrvatske, upućuju nas u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, nadležnog za komunikaciju vezanu uz mehanizme Europskog gospodarskog prostora, iz kojeg je navedeni projekt financiran...

Verbalna podrška

Jedan od paradoksa čitave priče jest u tome da su svi ministri obrazovanja dosad, bilo nestranački, SDP-ovi ili HDZ-ovi, verbalno podržavali projekt Interkulturalne škole u Vukovaru. HDZ-ov Pavo Barišić posjetio je školu u veljači 2017., najavljujući da će se ta škola, za razliku od ostalih u Vukovaru i Hrvatskoj, razlikovati po svojem multikulturalnom programu. Barišić je tada najavio da će 2017. početi druga faza projekta, odnosno početak gradnje glavne školske zgrade. Spominjao je kapacitet za nekoliko stotina učenika, ali je dao naznačiti - sve će ovisiti o interesu. U Barišićevoj pratnji bio je Ivan Penava. Dva mjeseca nakon ministrova posjeta Borovu naselju, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ana Kustura problematizirala je u medijima preduvjete za početak rada škole. Tada su ponovno spomenuti uočeni problemi vezani uz početak rada škole - nabava pedagoške dokumentacije i protupožarnih aparata. (Taj put, izgleda, već navedeni manjak komarnika, mrežica na prozorima protiv insekata, nije bio problem.)

Barišićev prethodnik, nestranački Vedran Mornar, u čijem je mandatu započet projekt Interkulturalne škole, sjeća se detalja i danas kaže: - Projekt je sigurno pozitivan jer mu je cilj tada bio uspostaviti novu razinu suživota u podijeljenoj zajednici. Međutim, već u početku se vidjelo da nije najbolje prihvaćen, ni kod Srba, ni kod Hrvata. S obzirom na to da je riječ o međunarodnom ugovoru, taj je projekt svakako trebalo realizirati...

O školi je u svibnju 2017. objavljen promotivni video, animacija koja uz (postojeću) manju crvenu zgradu pokazuje moderni školski kompleks sa sportskim terenom, (nepostojeću) glavnu, raskošnu zgradu s ostakljenom stijenom, na čijim se hodnicima djeca igraju, plešu, slušaju nastavu ili raspravljaju. Videoanimacija u trajanju od dvije i pol minute ima 1900 pregleda; stvarna škola “Dunav” niti jednog kandidata za upis.

Vukovar, 181018.
Interkulturna skola u Vukovaru potpuno je opremljena i prilagodjena invalidima, ali bez ucenika.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elveđi / HANZA MEDIA
 

Ovaj članak je ispravljen nakon objave. U prvoj verziji članka greškom je navedeno da se škola nalazi u Borovu Selu, dok je stvarna lokacija u Borovu Naselju.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version