U Zagrebu je osnovan Obavještajni koledž Europe

Autor:

  • Karla Juničić

26.02.2020.

Zagreb,300810.
Zgrada Sredisnje obavjestajne agencije (SOA-e) u Savskoj ulici.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Središte obavještajne agencije (SOA-e) u Savskoj ulici u Zagrebu

U srijedu, 26. veljače 2020. u Zagrebu je potpisano Pismo namjere (Letter of Intent – LOI) kojim je završen projekt osnivanja Obavještajnog koledža u Europi.

U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u srijedu su 23 zemlje Europe potpisale Pismo namjere (Letter of Intent-LOI) kojim je završen projekt osnivanja Obavještajnog koledža u Europi.

Plenković je u obraćanju medijima objasnio da koledž neće biti samo obrazovna institucija, ''nego i svojevrsna mreža koja će uključivati ljude iz akademske zajednice, medije i sve ostale'' kako bi se bolje pronalazila rješenja ''za različite prijetnje suvremenom svijetu osobito u Europi''.

''Smatram da je ovo jako dobar oblik suradnje koji je i otvoreniji nego što je to uobičajeno za ovu vrstu službi. Čestitam SOA-i na organizaciji u potpisivanju današnjeg pisma namjere. Korak je u dobrom smjeru da smo tijekom hrvatskog predsjedanja napravili iskorak i u ovoj domeni - rekao je Plenković.

Ideju o osnivanju Koledža pokrenuo je francuski predsjednik Emmanuel Macron govorom na Sorbonni u rujnu 2017. godine kada je govorio o snažnijoj Europi. Macron je tada, između ostalog, izrazio potrebu za osnivanjem svojevrsne europske obavještajne akademije gdje bi se obavještajne zajednice članica EU-a još više zbližavale kroz obuku, obrazovanje i razmjenu znanja.

Hrvatska je bila jedan od glavnih pokretača jer je ravnatelj SOA-e, Daniel Markić, bio aktivan u stvaranju koledža od samog početka. Nakon početne inicijative, Francuska je 5. ožujka 2019. okupila europske sigurnosne i obavještajne službe, gdje se započeo rad na koncipiranju Obavještajnog koledža u Europi. Tom prilikom je Markić bio jedan od panelista. Nakon godinu dana rada, europske službe dogovorile su koncept i Koledž je definitivno ustrojen potpisom u Zagrebu.

Sustav počinje funkcionirati 1. ožujka ove godine.

- To je jedan novi vid suradnje, što znači neće nadomjestiti operativnu suradnju koju imamo među članicama EU i drugim državama kao što je SAD ili druge. Međutim, želimo malo veću transparentnost i povjerenje – rekao je ravnatelj SOA-e.

Markić je objasnio da se je ovaj oblik suradnje ''na strateškoj razini'' kako bi se pronašao ''bolji način komuniciranja'' među različitim službama.

''Moramo drugačije komunicirati na strateškoj razini i zato postoji ta inicijativa. Hrvatska i SOA su otpočetka prihvatili tu inicijativu. SOA se pokazala kao vodeća služba u tom projektu i prvu će godinu predsjedavati Koledžom'', rekao je Markić.

Iako do sada nije bilo uobičajne za obavještajne službe da surađuju s javnošću, ovim koledžom će se stvoriti ''most koji će nas spojiti s drugim zajednicama'', zaključio je ravnatelj Markić.

U Parizu će biti smješteno tajništvo za koordinaciju aktivnosti, a povremeno će se seminari i konferencije i skupovi organizirati u onim zemljama koje će sudjelovati u tome.

 Trenutno 23 države sudjeluju u inicijativi: Francuska, Njemačka, Italija, Hrvatska, Nizozemska, Mađarska, Portugal, Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Norveška, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina. Očekuje se da će se 5 država EU koje do sada nisu to učinile (Slovačka, Grčka, Bugarska, Irska i Luksemburg) pridružiti ubuduće.

Gosti panela na kojem se raspravljalo o zaštiti i obrani od budućih sigurnosnih prijetnji i pripravnosti država na krizne situacije bili su Sebastian Reyn, zamjenik direktora nizozemske nacionalne obrambene i obavještajne službe, Genaro Vecchione, šef talijanske obavještajne i sigurnosne službe, Mikk Marran, ravnatelj EFIS-a (Estonija), Graça Mira Gomes, glavna tajnica portugalske Službe za informiranje i José Casimiro Morgado, direktor Obavještajnog centra Europske unije (Intecen). Raspravu je moderirao profesor Vlatko Cvrtila, dekan Sveučilišta Vern.

Zaključak je rasprave da je u suradnja zemalja jedini način da Europa ostane sigurna i prosperitetna, dok budućnost donosi mnoge izazove poput: kibernetičkih prijetnji, digitalnih izazova koji uključuju tehnologije prepoznavanja lica ili mreže 5G, lažnih vijesti itd.

 Između ostalog šef talijanskih agenata na pitanje iz publike o koronavirusu izjavio da epidemija ne predstavlja krizu za Italiju, je se zemlja pravodobno i stručno reagirala na slučaj.