Odgađa se formiranje Europske komisije?

Autor:

  • Tea Trubić Macan

15.10.2019.

French President Emmanuel Macron talks with European Commission president-elect Ursula Von der Leyen as she leaves at the Elysee Palace in Paris, France, October 14, 2019. REUTERS/Gonzalo Fuentes
Gonzalo Fuentes / REUTERS

Ursula von der Leyen pokušala je amortizirati štetu nastalu neočekivanim odbijanjem francuske kandidatkinje za Komisiju tijekom saslušanja, odlaskom u Pariz na osobne konzultacije s Emmanuelom Macronom

Prema posljednjim informacijama koje se, doduše još uvijek na kapaljku i vrlo nepovezano, daju novinarima iz Bruxellesa, došlo je do svojevrsnog raskola između vodeće tri političke grupacije koje su trebale formirati parlamentarnu većinu u EU.

Kada se novosti iz prijestolnice Europske unije pomnije analiziraju te kada se čita između redaka izjava europarlamentaraca, s velikom dozom sigurnosti može se zaključiti da proces formiranja Komisije ne ide pretjerano glatko. No, to se i moglo očekivati nakon što se ime novoizabrane predsjednice Ursule von der Leyen na summitu Europskog vijeća izvuklo iz rukava, čime se zaobišlo obećanje dano i biračima; da će se ta funkcija alocirati prema modelu spitzenkandidata.

Prema posljednjim, još uvijek neslužbenim informacijama, povjerenicima Komisije Jean-Claudea Junckera produljio se ugovor na još mjesec dana, čime se i službeno odgodio početak mandata von der Leyenina tima. Odgodu je tijekom jučerašnjeg dana neslužbeno potvrdio i novi šef europske diplomacije Josep Borrell.

Von der Leyen je svoj mandat trebala započeti 1. studenog, no parlamentarni odbori su tijekom saslušanja odbili čak tri kandidata iz njezine Komisije. Mađarska, Rumunjska i Francuska u što skorijem roku moraju dostaviti imena novih povjerenika, koji potom moraju dobiti zeleno svjetlo nadležnih odbora poput preostalih 24 kolega. Europski parlament, potom, na plenarnoj sjednici mora dati povjerenje cijelom Vijeću povjerenika, kako bi Komisija imala legitimitet za početak petogodišnjeg mandata.

Bez pretjeranog pesimizma, nije realno da će se sve to uspjeti dogoditi u samo 16 dana.

Iako je odluku parlamentarnog odbora ocijenio kao 'neprimjerenu' i 'politički obojenu', Viktor Orban reagirao je uistinu brzo. Kandidata Lászla Trócsányija kojeg je Europski parlament odbio zbog sumnje na sukob interesa, gotovo preko noći je zamijenio Olivérom Várhelyijem, stalnim predstavnikom Mađarske pri EU. Diplomat bi, nakon što zadovolji kriterije parlamentarnih odbora, trebao dobiti portfelj kojeg je von der Leyen namijenila njegovom prethodniku – proširenje.

Rumunjska je trenutno daleko najveći problem za novoizabranu predsjednicu Europske komisije. Prošloga je tjedna rumunjski parlament izglasao nepovjerenje vladi socijaldemokrata na čijem je čelu bila Viorica Dancila. Država je tako preko noći ostala bez izvršne vlasti, a upravo vlada nominira kandidate za Europsku komisiju. Prema rumunjskim ustavnim ovlastima predsjednik Klaus Iohannis, liberal, mora izabrati vršitelja dužnosti koji će sastaviti tehničku vladu do prijevremenih izbora. Time se postavlja pitanje; kome bi liberal poznat po animozitetu prema ljevici trebao dati da bira povjerenika koji će Rumunjsku narednih pet godina predstavljati na sceni EU? Socijaldemokrati, stranka koja je proteklih godina bila na čelu države usprkos ozbiljnim skandalima o korupciji, drži da jedina ima legitimitet za slanje povjerenika u Bruxelles. S druge strane, pučani i liberali surađuju pokušavajući svrgnuti ljevicu s vlasti. Trenutno je najizglednije da će kandidat doći s desnoga centra, no situacija u Bukureštu je toliko neizvjesna da se sva predviđanja moraju uzeti s dozom rezerve.

Baš kao i cijelu EU, Ursulu von der Leyen najviše je šokirao neuspjeh francuske kandidatkinje Sylvie Goulard. Riječ je o uistinu iskusnoj kandidatkinji koju je jedan od najutjecajnijih čelnika u Europskoj uniji, predsjednik Emmanuel Macron, pomno izabrao za tu funkciju. Novoizabrana predsjednica Komisije je tako bila stavljena u vrlo neugodnu poziciju, a situaciju je pokušala amortizirati osobnim odlaskom u Pariz na konzultacije o novom imenu. Dobro upućeni izvori tvrde da je sastanak Macrona i von der Leyen bio vrlo uspješan, ali da francuski predsjednik nije spreman u javnost plasirati kandidata kojeg razmatraju.

Neslužbena informacija koju su mediji dobili uoči početka saslušanja bila je da postoji prethodni dogovor između tri vodeće grupacije u Parlamentu EU, da će se pustiti svi kandidati u svrhu velike koalicije. Nakon saslušanja, pojedini zastupnici iz vodećih grupacija u javnost izlaze s informacijama da nisu sigurni hoće li glasati za Vijeće povjerenika Ursule von der Leyen kada za to dobe priliku na plenarnoj sjednici. Riječ je o neočekivanim informacijama koje daju naslutiti da je došlo do svojevrsnog raskola između pučana, socijaldemokrata i liberala; zašto bi S&D koji je osim funkcije izvršnog potpredsjednika Komisije, dobio i fotelju šefa europske diplomacije glasao protiv takvog kadrovskog rješenja? Koja je točno alternativa u ovome trenutku, ako Ursula von der Leyen već ima povjerenje apsolutne većine zastupnika Europskog parlamenta? Je li problem u von der Leyen, u njezinim povjerenicima ili je zaobilaženje modela spitzenkandidata europarlamentarcima ostavilo toliko gorak okus u ustima da su spremni u pitanje dovesti cijelu izvršnu vlast EU u jednom od najkritičnijih trenutaka; Brexita?

Prema posljednjim informacijama, Europski parlament bi trebao glasati o povjerenju Vijeću povjerenika na plenarnoj sjednici 28. studenog, što znači da bi EU svoju novu izvršnu vlast dobila tek početkom prosinca.