Beograd želi sjediti na dva stolca

Autor:

14:58

5653917 02.10.2018 Russian President Vladimir Putin, right, shakes hands with his Serbian counterpart Aleksandar Vucic during their meeting in Moscow, Russia, October 2, 2018., Image: 389449294, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sputnik
Profimedia, Sputnik

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i ruski predsjednik Vladimir Putin

Aleksandar Vučić je u jučerašnjem razgovoru sa svojim ruskim kolegom istaknuo da je usprkos naporima Srbije da postigne kompromis te podrži mir i stabilnost u regiji, Beograd daleko od postizanja bilo kakvog rješenja po pitanju Kosova, dodavši pritom da je njegova zemlja suočena sa svakodnevnim provokacijama.

- Ove ćemo godine priznati Kosovo kao ono što jest: autonomna pokrajina Srbije - rekla je Ana Brnabić, premijerka Srbije u utorak u Ženevi, na sastanku u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) na kojem su sudjelovali predsjednici država ili vlada ili ministri iz Hrvatske, Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Slovačke, Srbije, Švicarske i Turske.

- Zapadni Balkan često igrao veliku ulogu u povijesti Europe. Stoga, prihvaćajući obvezu suradnje na ekonomskim i društvenim pitanjima koja oblikuju naš svijet, lideri te regije šalju jasan signal da se mir, stabilnost i prosperitet mogu ostvariti samo kroz maksimalnu otvorenost i suradnju - rekao je Klaus Schwab, čelnik WEF-a.

Ana Brnabić je izjavila kako će regija 'ostvariti dugotrajnu stabilnost samo ako uspijemo realizirati narativ suradnje koji se osniva na uzajamnom uvažavanju i zajedničkim vrijednostima'.

Dva susreta o istoj, za europsku budućnost izuzetno važnoj temi, s dva potpuno različita narativa. Dok se u Ženevi pričalo o suradnji, u Moskvi je Vučić izjavio kako je dobio 'sve što je tražio' ne želeći govoriti o detaljima. Ali je rekao da je s Putinom o Kosovu razgovarao 50 minuta, vrlo iscrpno.

Igra dva stolca

Srbija je tako još jednom izuzetno uspješno odigrala svoju igru dvaju stolaca. U Ženevi je premijerka Brnabić govorila o suradnji, a u Moskvi Vučić o podršci samo srpskim stavovima.

Dok je premijerka Europskoj uniji nudila otvorenost, predsjednik je prijetio još jačim vezama s Rusijom, pa i vojnim - NATO je bio važna tema razgovora. I takvim su stavom još jednom pokazali u kojoj je mjeri EU neučinkovita na prostoru Zapadnog Balkana. I kako ne zna što napraviti sa Srbijom što Vučić sjajno iskorištava.

Naime, dok su nakon referenduma o pitanju imena iz EU i NATO-a stizale poruke da je riječ o prvom koraku prema članstvu u tim institucijama, Moskva i Beograd su jednoglasno napale Zapad tvrdeći kako je referendum pokazao da se narodu ništa ne smije nametati s istog tog Zapada. Jer, cilj im je jedinstven: zadržati Makedoniju u “sivoj zoni”, kako bi blokirali daljnje stabiliziranje Zapadnog Balkana. Rusija je bijesna jer je izgubila Crnu Goru.

No, nada umire zadnja. Ako bi Makedonija ostala izvan NATO-ovog kišobrana, nije isključeno da se u nekom trenutku kriza iz nje prelije preko Kosova prema Crnoj Gori i dođe do promjene vlasti. Posljedično i izlaska Crne Gore iz NATO-a i zaustavljanja puta prema EU.

- Zapadni Balkan je na prekretnici: hoće li dovršiti političku i ekonomsku tranziciju ili će nastaviti s međunacionalnim i vjerskim sukobima i ostati bomba s odgođenim djelovanjem koja uvijek može ugroziti europski kontinent - poručio je također u utorak crnogorski predsjednik Milo Đukanović u govoru pred Europskim parlamentom.

Europa je prije 80 godina, tada ne kao Unija, ali kao zapadne saveznice pod britanskim vodstvom potpisala Münchenski sporazum. Madeleine Albright, koja dolazi iz tim sporazumom podijeljene Čehoslovačke, objavila je: “Čuvajte se razmišljanja o onome što biste htjeli. Britanski lideri su mislili da bi mogli zadovoljiti Hitlera i tako zajamčiti mir. Vjerovali su što su željeli vjerovati, ali bili su u krivu, a posljedice su bile razorne”.

Poligon za dokazivanje snage

Zapadni Balkan je ultimativna točka na kojoj EU mora pokazati je li sposobna djelovati kao ozbiljan međunarodni akter, kao globalna ne samo ekonomska nego i politička sila. Rusija u ovoj regiji širi svoju destruktivnu politiku koristeći Republiku Srpsku kao svoju čvrstu točku.

Turska se nastoji pozicionirati na Kosovu (predsjednik Hashim Thaçi je na tom fonu, problem je premijer Ramush Haradinaj koji se tome protivi) i u bošnjačkom entitetu kao ključni akter koji razmišlja o novim granicama: Ankara nije prigovarala ideji razmjene teritorija između Kosova i Srbije jer je takav razvoj događaja smatrala pretekstom za moguće pomicanje Sandžaka.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan uspostavio je jako dobre odnose s Vučićem, ali temeljna je ideja biti što prisutniji u Novom Pazaru. Kina se želi ekonomski ukotviti i proširiti svoje interese (ne zaboravimo da je Grčka blokirala zajedničko stajalište EU o stanju ljudskih prava u Kini - Peking kontrolira najveću grčku luku Pirej). U Srbiji se stječe dojam da je Kina glavni investitor u toj zemlji dok je to u stvari EU iz kojeg dolazi 60 posto svih ulaganja.

Izgledno je da kosovsko-srpski spor neće biti riješen do izbora za Europski parlament, možda ni dulje vrijeme nakon toga. Makedonska je kriza u vitalno osjetljivoj fazi i ako premijer Zoran Zaev ne uspije pronaći dvotrećinsku većinu u parlamentu država će se vratiti u međuzemlje, bez jasno definirane budućnosti. S izglednim i prijetećim unutarnjim destabilizacijama. Srbija će nastaviti pregovore igrajući igru dvaju stolaca. A BiH će ostati disfunkcionalnom i stalnim izvorom napetosti. Ako se EU na Zapadnom Balkanu sada, kad već nije prije 28 godina, ne potvrdi kao čimbenik stabilnosti, tada će ostati bez ikakve prigode da se međunarodno potvrdi kao vjerodostojan akter. Što će imati izravne negativne posljedice na daljnje jačanje integracije EU i pozitivnu budućnost ovog najuspješnijeg saveza u europskoj povijesti.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version