Hrvatski koalicijski potencijal u EU u dvije godine narastao, bolji smo od Slovenije i s 25. skočili na 23. mjesto

Autor:

  • Karla Juničić

08.07.2020.

Flags fly at half-mast at the European Parliament in Strasbourg, eastern France, on July 1st, 2017 before a ceremony in tribute to former German chancellor Helmut Kohl. - Kohl, who oversaw German reunification and was a driving force in Europe's integration, died on June 16 at age of 87. (Photo by Jean-Christophe VERHAEGEN / AFP)
Jean-Christophe VERHAEGEN / AFP

Hrvatska je među malobrojnim državama članicama koja ne pripada nijednoj integracijskoj skupini

Hrvatska je postigla blagi napredak u utjecaju i mogućnostima pronalaženja saveznika te sklapanja koaliciju u Uniji, no i dalje ju čeka dugi diplomatski put. Rezultati su to novog detaljnog izvješća ''EU Coalition Explorer” koje je proveo ugledni European Council on Foreign Relations (ECFR).

ECFR u svom izvješću detaljno analizira suradnju i koalicijski potencijal 27 država Europske unije u odnosu na sve članice. U njemu je sudjelovalo preko 800 stručnjaka koji se bave europskom pitanjima u vladi, politici, think tankovima, medijima i akademskim krugovima. S njima je ECFR razgovarao od kraja travnja do sredine lipnja te je podatke detaljnog anketiranja obradio u interaktivni izvještaj od preko tisuću stranica.

Kroz četiri ključne kategorije – preferencije, utjecaj, partneri i politike – analizira se kakav je koalicijski potencijal svake države članice EU odnosno na koje se države svaka članica može osloniti kao svog saveznika u Europskoj uniji.

Portal Euractiva.hr, koji je sudjelovao u istraživanju, dobio je rezultate istraživanja prije njihove službene objave u srijedu 8. lipnja. Tijekom dana objavit ćemo cjelokupni sadržaj ovdje, a u međuvremenu vam donosimo najbitnije zaključke.

Pretekli smo Sloveniju

Slovenija i Hrvatska su se u istom istraživanju iz 2018. godine našle među državama koje su najslabije ocijenjene među članicama kada je riječ o utjecaju i mogućnosti sklapanja koalicija u EU. Hrvatska, koja je bila predzadnja po koalicijskom potencijalu, ove godine se pomakla za dva mjesta i zauzela 23. poziciju što je jedno mjesto prije Slovenije.

Na zadnjem mjestu koalicijskog potencijala nalazi se Malta, a ispred nje su Cipar i Bugarska. Njemačka je država EU koje imaju najveći potencijal sklapanja koalicija i saveznika, a na rang ljestvici ju slijede Francuska, Nizozemska, Španjolska i Belgija.

Njemačka je ocijenjena i kao zemlja koja je: najutjecajnija, dijeli najviše interesa s ostalim članicama, najčešće kontaktirana i najviše puta odgovara i reagira na pitanja koja se tiču EU politike. Primjerice Hrvatska je zauzela tek 22. mjesto prema ljestvici zemalja koje druge članice kontaktiraju u rješavanju EU problema i 23. na mjestu država koja najbrže reagira i spremna je odgovoriti na pitanja EU. No, po pitanju 'država koje se najčešće kontaktiraju za rješavanje pitanja u EU' bolji smo od Cipra (23), Irske (24), Slovenije (25), Bugarske (26) i Malte (27).

Pozicija Hrvatske znači da je tema europskih integracija i vanjske suradnje doživjela blagi pomak pa su se i druge države nešto češće obratile Hrvatskoj za rješavanje velikih pitanja što nije bio slučaj prema podacima iz prijašnjeg istraživanja koje je provedeno nakon pet godina članstva u EU. No u svakom slučaju, detalji iscrpnog izvještaja otkrivaju da je Hrvatska u nekim stavkama podbacila i nije zanimljiva za bližu suradnju.

Imamo relativan utjecaj, ali zapostavljamo svoje potencijale

Hrvatska je zauzela 17. mjesto prema ljestvici utjecaja na politiku EU.  Ispred nas je Estonija, a iza nas Portugal. Dakle, države članice EU smatraju da Hrvatska ima osrednji utjecaj na politiku EU. No, to je ipak bolje nego da nema gotovo nikakav kao Malta i Slovenije (na 26. mjestu) koje su se pozicionirale među zadnjima nakon Baltičkih država Litve i Latvije. Hrvatska je na 18. mjestu i po pitanju posvećenosti europskoj integraciju (tj. načelu 'više Europe'). Na posljednjem mjestu ovdje je Mađarska.

Mađarska je ocijenjena kao 'najveće razočaravanje ' država EU. Slijedi ju Poljska. Hrvatska je na 21. mjestu po pitanju razočaranja EU vlada u našu državu.

No, kategorija koja je možda najveće razočaranje za Hrvatsku je ona koja pokazuje da bi zemlja mogla učiniti puno više kako bi iskoristila svoje sposobnosti i talente za stvaranje politike EU. Države koje ostvaruju više u europskim okvirima od svojih realnih mogućnosti su Nizozemska, Luksemburg i Austrija. Hrvatska je tu na 24. mjestu, i tu poziciju dijeli s Maltom i Slovenijom. Iza nas je samo Bugarska.

Po kriteriju zemalja koje ostvaraju manje od svojih realnih mogućnosti Hrvatska je zauzela 17. mjesto.

Ne pripadamo nijednoj integraciji

Hrvatska je među malobrojnim državama članicama koja ne pripada nijednoj skupini. Ne pripadamo ni velikoj petorki - Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Poljska, najveće države u EU. Ne pripadamo ni Višegradskoj skupini kojoj također pripada Poljska, a uz nju Mađarska, Slovačka i Češka. Italija pripada u skupinu osnivačica i u Južnu sedmorku u kojoj spadaju već spomenuta Španjolska te Portugal, Malta, Grčka i Cipar. Nijednoj od tih skupinia ne pripada ni Slovenija ni baltičke države.

Pripadanje različitim koalicijama omogućava državama članicama veći utjecaj na politiku EU. A za Hrvatsku je gotovo pa poražavajuće da ne pripada niti južno-mediteranskoj skupini kao zemlja koja je okrenuta prema moru.