Njemačka kancelarka podupire ulazak Hrvatske u zonu Schengena

Autor:

29.08.2018.

Redaktionshinweis: Verwendung des Bildes nur zur aktuellen redaktionellen Berichterstattung und bei Nennung Bundesregierung/Steffen Kugler --- Editorial Use only, credit must read Bundesregierung/Steffen Kugler+++ German Chancellor Angela Merkel meets Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic on the balcony of the Chancellery in Berlin, Aug. 28, 2018.
Please note: Fees charged by the agency are for the agency’s services only, and do not, nor are they intended to, convey to the user any ownership of Copyright or License in the material. The agency does not claim any ownership including but not limited to Copyright or License in the attached material. By publishing this material you expressly agree to indemnify and to hold the agency and its directors, shareholders and employees harmless from any loss, claims, damages, demands, expenses (including legal fees), or any causes of action or allegation against the agency arising out of or connected in any way with publication of the material., Image: 384337906, License: Rights-managed, Restrictions: Poolfoto - Verwendung des Bildes nur zur aktuellen redaktionellen Berichterstattung. Editorial Use only, Model Release: no, Credit line: Profimedia, DDP
Profimedia, DDP

Njemačka kancelarka Angela Merkel i hrvatski predsjednik Andrej Plenković

Dogovoreno je da će ministarstva vanjskih poslova dviju zemalja razraditi akcijski plan koji će definirati suradnju na svim područjima.

Uz pohvale Hrvatskoj za provođenje reformi i “odličan posao na granicama” te konstataciju da je Njemačka bliski prijatelj Hrvatske, kancelarka Angela Merkel rezimirala je razgovor koji je u svojem uredu u Berlinu vodila s Andrejem Plenkovićem, koji je drugi put u svojem mandatu u radnom posjetu Njemačkoj.

Hrvatski premijer primljen je uz sve počasti, a dogovoreno je da će ministarstva vanjskih poslova dviju zemalja idućih mjeseci razraditi akcijski plan koji će definirati suradnju na svim područjima.

-Fokusirani smo na taj akcijski plan, već je u pripremnoj fazi, a sada radimo na detaljima - rekao je Plenković.

Na ono bitno pitanje za Hrvatsku, kada će ući u Schengen, Merkel nije odgovorila, nego je znakovito rekla “postupak je jasan”. Ali i pohvalila hrvatsku policiju da odlično reagira u migrantskoj krizi i da bi to moglo značiti puno kada se bude odlučivalo o ulasku u Schengen.

- Mislim da se krećemo u dobrom smjeru i Njemačka vrlo pozitivno gleda na hrvatsku želju za ulazak u schengenski prostor - rekla je Merkel. Premijer Plenković prvi je put iznio i konkretan datum kada Hrvatska to očekuje, a to je do početka predsjedanja Europskom unijom 2020. godine.

Promjena granica

Posve je jasno da bez njemačke podrške to neće biti moguće realizirati, a sama kancelarka, koja je uvijek poprilično rezervirana uz svoje goste u protokolarnim prilikama, ovaj je put premijeru Plenkoviću dala snažnu podršku, koja bi mogla biti presudna za političku odluku o ulasku Hrvatske u schengenski prostor ako ispuni sve tehničke uvjete.

Njemačka je zainteresirana i da se riješi granični spor Hrvatske i Slovenije, ali i za daljnju demokratizaciju BiH. Iako Srbija nije izravno spomenuta, Merkel i Plenković su se složili da promjene granica na Balkanu, prije svega one između Srbije i Kosova, o čemu se u posljednje vrijeme mnogo govori, nije dobra ideja. - Hrvatska je također oprezna jer bi to moglo imati utjecaj na susjedstvo - rekao je Plenković, koji ističe da Hrvatska čvrsto stoji iza nalaza Badinterove komisije da su bivše republičke granice postale državne, a očito je da se zajednički stav Njemačke i Hrvatske razlikuje od američkog nakon izjava Trumpovih suradnika da Amerika ne bi imala ništa protiv mijenjanja granica ako se o tome postigne dogovor.

- Što se tiče promjene granica, mislim da je to osjetljivo pitanje. Postojeće granice važna su premisa i moramo biti oprezni da se to ne reflektira na drugim mjestima, recimo na pitanje granice s Crnom Gorom - stav je Angele Merkel.

Razgovor u Berlinu odvijao se u vrlo srdačnoj atmosferi, a Merkel je više puta poručila da je Njemačka zainteresirana za jačanje suradnje. Posljednjih godina bilo je oscilacija u odnosima, čak i nekih kriznih trenutaka kada je Njemačka tražila da se provede arbitražna odluka o granici između Hrvatske i Slovenije, a dvije zemlje potpisivanjem akcijskog plana žele dinamizirati suradnju. Pogotovo kada je riječ o gospodarstvu, a Plenković je pred Merkel posebno naglasio da je Njemačka prvi hrvatski vanjskotrgovački partner.

- Zainteresirani smo za jačanje suradnje i znamo da hrvatska Vlada radi na provođenju reformi. Te su reforme dobre i za razvoj zemlje i za ljude - rekla je Merkel, očito poslavši poruku da se reforme trebaju i nastaviti.

Kadrovska križaljka 

Kako Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzima predsjedanje Unijom, a Njemačka će predsjedati nakon Hrvatske, europske teme bile su u fokusu razgovora Merkel i Plenkovića. Njemačka kancelarka sada s europskim partnerima, prije svega zemljama koju vode premijeri i predsjednici iz stranaka koje pripadaju Europskoj pučkoj stranci, priprema i kadrovsku križaljku za izbore koji čekaju Europu sljedeće godine, a očekuje se pobjeda EPP-a. Kako sada stoje stvari, Njemačka je zainteresirana da predloži kandidata za predsjednika Europske komisije, a Merkel zdušno zagovara sadašnjeg ministra gospodarstva Petera Altmaiera, s kojim se Plenković također sastaje u Berlinu. Iz diplomatskih krugova može ponovo čuti da bi se za premijera Plenkovića moglo naći visoko mjesto unutar europske administracije ako to hrvatski premijer želi.

Imigrantska kriza važna je tema za Njemačku, pogotovo zato što i stranački krugovi kritiziraju Merkel da je svojim stavovima pogoršala stanje u Europi. Posljednjih mjeseci ponovo se bilježi pojačan ulazak ilegalnih migranata i iz smjera Hrvatske prema Zapadu. Tako je zabilježeno oko 3200 ilegalnih prelazaka granice, a Merkel je rekla da Berlin i Zagreb dobro surađuju i u sklopu Dublinskog sporazuma o transferu izbjeglica. Očito će se o toj temi razgovarati i dalje i bit će sigurno ugrađena u akcijski plan koji je u pripremi.

Dobri politički odnosi temelj su za pomake i na gospodarskom i kulturnom planu, a Njemačka je zainteresirana i za energetske projekte. - Postoji mnogo zainteresiranih za ulaganja, posebno u energetskom sektoru, i to za greenfield ulaganja - rekao je Plenković.

Prije susreta s kancelarkom Merkel hrvatski premijer razgovarao je s predstavnicima Njemačke trgovinske i gospodarske komore, a posjetio je i veliku medijsku kuću Axel Springer, koja izdaje, između ostalog, i najtiražniji njemački dnevni list Bild.

Može li Hrvatska dobiti mjesto potpredsjednika Komisije?

Na razgovorima u Berlinu Merkel i Plenković posebno su analizirali predstojeće izbore u Europi, kada se odlučuje o pet ključnih mjesta u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Europskom vijeću, središnjoj banci i mjestu prvog čovjeka europske diplomacije.

Nijemci žele dati svog kandidata za šefa Europske komisije, ali su zainteresirani i za čelnog čovjeka Europske centralne banke jer to mjesto nikada nisu imali. Predstoje i tvrdi pregovori s Francuzima, koji također žele to ključno mjesto, a u toj igri velikih igrača i trgovanju moći svoju ulogu imaju i male zemlje poput Hrvatske. Čak se sve više spominje da bi se i Merkel nakon sadašnjeg, vjerojatno posljednjeg kancelarskog mandata mogla 2021. godine kandidirati za predsjednicu Europskog vijeća.

Iako se predviđalo da će Angela Merkel podržati Manfreda Webera za novog predsjednika Europske komisije, njemački mediji tvrde da je sklonija Peteru Altmaieru ili ministrici obrane Ursuli von der Leyen, koja se spominje i kao moguća buduća glavna tajnica NATO-a. Poznavatelji europskih prilika tvrde da bi važno mjesto potpredsjednika Europske komisije i povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku moglo pripasti i predstavniku zemlje koja je nedavno ušla u EU, a u tom kontekstu neki spominju i Hrvatsku.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version