Pariz i Berlin u Aachenu potpisali sporazum koji je simbol nove Europe

Autor:

22.01.2019.

FILE PHOTO: French President Emmanuel Macron speaks with German Chancellor Angela Merkel after being awarded the Charlemagne Prize for
Wolfgang Rattay / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron u Aachenu (francuski Aix-la-Chapelle) potpisali su Sporazum o njemačko francuskoj suradnji i integraciji.

Riječ je o nadogradnji sporazuma koji su u Parizu na isti dan, 22. siječnja 1963. godine, potpisali francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer, poznatog kao Elizejski sporazum. I koji je postao temeljni kamen uspostave trajnog prijateljstva dviju država i pretvaranja u motor EU.

Njemačka kancelarka je naglasila da upravo pitanje uloge koju dvije zemlje igraju u EU nije bila dovoljno naglašena u Elizejskom sporazumu. Te istaknula kako će ovaj temeljni dokument biti “dopunjen listom projekata koja će se trajno obnavljati s namjerom da pokaže kako Njemačka i Francuska rade zajedno u Europi”. Iz ureda francuskog predsjednika objavljeno je da će ovaj sporazum pomoći objema zemljama u suočavanju s izazovima 21. stoljeća.

Sporazum se sastoji od 28 članaka u sedam poglavlja: Europska pitanja; Mir, sigurnost i razvoj; Kultura, obrazovanje, istraživanje i mobilnost; Regionalna i prekogranična suradnja; Održiv razvoj, klima, okoliš i ekonomska pitanja; Organizacija; Završne odredbe.

U preambuli se govori o potrebi da se bilateralni odnosi podignu na novu razinu te da se usmjere prema “ujedinjenoj, učinkovitoj, suverenoj i snažnoj EU”. Termin “suverenoj” vrlo vjerojatno nije slučajno izabran već se njima daje do znanja “suverenistima”, koji traže povratak “suvereniteta” nacionalnim državama, da postoji i viša razina suvereniteta, ona europska, koja sve članice čini “suverenijima” u svijetu međunarodnog poretka u nastajanju.

Važan dio preambule, koji će svakako izazvati brojne komentare, glasi: “držeći ovu (francusko-njemačku) suradnju otvorenom za sve zemlje članice EU uz predanost temeljnim principima, pravima, slobodama i vrijednostima EU”. Ovakav rječnik otvara pitanje je li ovaj sporazum pretekst za redefiniranje EU u smislu okupljanja zemalja u “EU prve brzine” ostavljajući izvan članice koje se ne pridržavaju temeljnih vrijednosti. Prošlog četvrtka Europski parlament je prihvatio prijedlog EK prema kojem bi članice koje narušavaju demokratske vrijednosti mogle ostati bez financiranja iz fondova EU. Svima je jasno da se ta odredba odnosi na Poljsku, Mađarsku i Rumunjsku (koja u ovom polugodištu predsjeda EU). I koje, sukladno navedenom, ne bi imale otvorena vrata suradnji koju uspostavlja Aachenski sporazum.

U nastavku se potvrđuje “predanost EU otvorenom, fer i na pravilima zasnovanom svjetskom tržištu” te “pravima i obvezama koji proizlaze iz Povelje UN-a” reafirmirajući multilateralni globalni poredak zasnovan na međunarodnom pravu.

Pariz i Berlin su predani “učinkovitoj i snažnoj zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te jačanju i produbljivanju ekonomske i monetarne unije. Cilj je kompletirati jedinstveno tržište, raditi u smjeru konkurentne Unije koja se temelji na snažnoj industrijskoj osnovi kao platformi za prosperitet promovirajući ekonomsku, fiskalnu i socijalnu konvergenciju i održivosti u svim dimenzijama”. Problem s ovim dijelom sporazuma je u općenitosti tako da je teško ocijeniti što obje strane kane učiniti u tom smjeru. Naime, kad je riječ o fiskalnoj konvergenciji tu postoje ozbiljna neslaganja između Pariza i Berlina koja ovaj dokument očito nije nadišao. Da ne spominjemo druge točke sporenja o kojima sporazum ni ne govori.

Kad je riječ o zajedničkoj obrani i dalje se kao jedan od temelja navodi NATO, zatim postojeći sporazumi EU, a Europska obrambena unija, gdje također postoje razmimoilaženja između Francuske i Njemačke, definira se u smislu zajedničke tehnološke i industrijske baze: “jačati europske kapacitete za djelovanje i investirati kako bi se smanjile nejednakosti u europskim sposobnostima”.

Na međunarodnom će planu potpisnice djelovati usuglašeno u UN-u s ciljem da budu glas svih članica EU te će se zalagati za trajno članstvo Njemačke u Vijeću Sigurnosti u sklopu reforme UN-a. Do reforme VS-a neće doći posebno ne u sada nastajućem međunarodnom poretku u kojem je nemoguće postići konsenzus SAD-a, Rusije i Kine oko bilo čega.

Nakon najave produbljenja već postojeće kulturne i obrazovne suradnje, Članak 20 donosi najvažniju deklaraciju sporazuma: “Obje strane produbljuju integraciju svojih ekonomija prema njemačko-francuskom ekonomskom prostoru sa zajedničkim pravilima”. Što se može smatrati dodatnim elementom najave formiranja nove “jezgre EU” u koju bi, uz ove dvije zemlje, ušle i ostale spremne prihvatiti snažniju integraciju. I zajednička pravila - razlikuju li se ona od postojećih EU pravila? I u čemu?

Zaključno, riječ je o dokumentu čiji je doseg ograničen različitim političkim paradigmama s dvije strane Rajne. Macron je krenuo u reformu EU širokog zamaha i naišao na većinom zatvorena vrata u Berlinu. Kako bi se taj očiti raskorak zamaglio dogovoren je sporazum potpisan u Aachenu koji predstavlja najmanji zajednički nazivnik tih politika. Što s jedne strane nije toliko loše jer je za daljnji integrativni proces EU i njezin prosperitet važno da se ne doživljava kao projekt Berlina i Pariza nego svih zemalja koje žele jaču EU. A to uključuje i Hanzeatsku uniju, Španjolsku i Portugal, Austriju, Grčku. Dakle, primarno članice eurozone među kojima postoji niz sporova, ali potiče ih zajednička ideja jače EU. Ne bismo se složili s britanskim The Economistom koji je rekao da je riječ o dokumentu kao “znaku slabosti” Berlina i Pariza, ali treba priznati da i u tome ima istine.

Za ostvarivost ne zapisanog u ovom sporazumu, nego plana jačanja EU morat ćemo pričekati izbore za Europski parlament koji će definirati odnose snaga na europskoj razini. I razvoj krize sa “žutim prslucima” u Francuskoj, unutarnje stranačke borbe u Njemačkoj, Brexita, izbora u Poljskoj, unutarvladinog sukoba u Italiji, borbe oko proračuna u Španjolskoj... EU je puno više nego osovina Berlin-Pariz.

Merkel ponovila da Francuska i Njemačka žele europsku vojsku

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u utorak da Njemačka i Francuska žele da se oformi europska vojska, unatoč oštrom protivljenju takvoj ideji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Novi sporazum o njemačko-francuskoj suradnji potpisan u utorak u Aachenu u Njemačkoj, koji predviđa približavanje u sektoru obrane, 'doprinos je stvaranju europske vojske', objavila je njemačka kancelarka. Ona je prije svega spomenula razvoj "zajedničke vojne kulture i zajedničke vojne industrije" što se nalazi u novom sporazumu, kojim je proširen i produbljen Elizejski sporazum iz 1963.

Francuski šef države i njemačka kancelarka izrazili su prošle jeseni želju za stvaranjem europske vojske što je izazavalo kritike američkog predsjednika. On je to ocijenio 'vrlo uvredljivim' projektom i napao izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona po kojima je zadaća te vojske da obrani Europu od zemalja poput Rusije, Kine ali i SAD-a.

Novi francusko-njemački sporazum ima i klauzulu o bilateralnoj solidarnosti između dvije zemlje u slučaju agresije, slično članku koji obvezuje i zemlje NATO-a. Tekst kaže da se pomaže 'svim sredstvima koja su na raspolaganju, uključivo i vojnim, u slučaju agresije na teritorij'. To se odnosi i na terorističke napade.

Potpisani dokument predviđa da dvije zemlje podignu svoje odnose 'na novu razinu i pripreme se za izazove s kojima se obje zemlje i Europa suočavaju u 21. stoljeću'. Macron je osudio laži koje se šire oko tog sporazuma s Njemačkoj.

- Oni koji zaboravljaju vrijednost francusko-njemačke pomirbe postaju sudionici zločina iz prošlosti - kazao je Macron.

U Europi kojoj prijete 'nacionalizmi, koju potresa Brexit', Njemačka i Francuska trebaju preuzeti svoju odgovornost i pokazati put, ambiciju, zaštititi svoje narode, rekao je.

- Volimo svoje zemlje, volimo Europu jer znamo da je to neodvojivo - dodao je Macron.

Francuska ekstremna desnica tvrdi primjerice da tekst predviđa da će njemački postati 'administrativni jezik' francuskih regija Alsace i Lorraine. Macrona u zemlji posljednjih dana kritiziraju predsjednica Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i predsjednik stranke Ustani Francuska Nicolas Dupont-Aignan, tvrdeći da sporazum koji sklapa s Njemačkom predviđa da će se značajan dio francuskog suvereniteta predati u ruke njemačkog susjeda.

I u Aachenu su stotine ljudi sudjelovale u prosvjedima na marginama svečanosti potpisivanja sporazuma.

(Hina)

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version