Razgovor: Josip Roglić, počasni konzul Republike Poljske u Splitu Poljska je preboljela nestanak svoje brodogradnje

Autor:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

04.04.2019.

Split, 290319. Josip Roglic direktor u tvrtki Orbico.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Basic / CROPIX

Josip Roglić, novi počasni konzul Poljske u Splitu

Josip Roglić, član nadzornog odbora Orbico grupe novi je počasni konzul Republike Poljske u Splitu. Konzulat se svečano otvara 04. travnja. Zanimljivo je i to da su otac Josipa Roglića i brat također počasni konzuli u Splitu. Branko Roglić  je počasni konzul Slovenije a Stjepan Roglić Rumunjske.

Sa Josipom Roglićem razgovarali smo o odnosima Poljske i Hrvatske, o prioritetima koje će imati kao počasni konzul te o omogućnostima unaprijeđenja suradnje ove dvije prijateljske države a Roglić voli istaknuti da su pogotovo građani Poljske i Hrvatske  prijateljski. Ambicija mu je osnažiti gospodarsku i kulturnu suradnju između ove dvije zemlje.

Donedavno ste vi i brat Stjepan bili u upravljačkoj strukturi Orbico grupe. Kako sada funkcionirate?

Brat i ja smo donedavno bili u upravljačkoj strukturi i nedavno smo prešli u nadzorni odbor. Otac Branko koji je i osnivač Orbica je otprije napravio  isto. Dakle, na upravljačkim i drugim pozicijama u Orbico grupi sam proveo više od 25 godina i  imam preko 25 godina aktivnog rada. Obitelj  sa još dva člana sada djeluje u nadzornom odboru. Uz nadzornom odboru su još dva člana i oni nisu iz naše obitelji.Došlo je vrijeme da neke ideje koje imamo realiziramo i kroz druge ljude, kroz razgovor a manje toga ćemo mi sami osobno operativno odrađivati. Dio energije svakako ćemo uložiti u poslove počasnih konzula koje sva trojica obnašamo.

Ulazak Orbica na poljsko tržište bio je upravo vama dodjeljen. Kako ste se snašli?

To je svakako bio napor i zasluga čitave tvrtke i jednog tima, koji se svakodnevno bavio tim poslom. Najveći napori s bili između 2012. i 2016. godine. Najprije smo ispitivali tržište  U početku nismo znali kakvo je  konkretno poljsko tržište te što se promijenilo u razdoblju tranzicije.

Što vas je posebno iznenadilo?

Nevjerojatno je bilo to kako su nas ljudi prihvatili, kada su čuli da dolazimo iz Hrvatske. Odmah smo bili jako dobro prihvaćeni i u poslovnim i u privatnim krugovima. To je nešto što se ne može odglumiti. Ne može se prirediti zbog bilo kakvog poslovnog razloga. Zahvaljujući između ostalog i našem ojećaju da smo izvrsno primljeni, ostvarili smo jako brzo poslovne kontakte. Najprije smo krenuli sa manjim poslovnim projektima a potom su se dogodila i neka preuzimanja. Prvo smo preuzeli jedan realativno mali posao. Radilo se o izdvojenom poslu vezanom uz njegu kose tvrtke P&G. Oni su tu diviziju izdvojili a mi smo se javili na natječaj, tako da nas je P&G uzeo za partnera. To je bio mali ali testni projekat. U drugoj fazi smo preuzeli većinski udio, tvrtke Navo i napravili tvrtku Navo Orbico. Dotadašnji većinski vlasnik ostao je sa nama još četiri- pet godina kao manjinski vlasnik skupa sa nama a njegov sin je ostao sa nama još četiri- pet godina. Potom su nam prepustili svoj udio i izišli su iz vlasništva.To su bila dva projekta koji su nam omogućili vidljivost u poljskoj poslovnoj zajednici. Primjetili su nas i počeli su nas uzimati dosta ozbiljno. Posljednji veći projekt nam je bio preuzimanje distribucije grupacije Heineken, koja je izdvojila diviziju distribucije. Heineken se želio fokusirati na svoj core business a to je proizvodnja piva. Za distribuciju su tražili nekoga tko će biti dovoljno fokusiran. Izabrali su nas u konkurenciji jedne jake njemačke i jedne jake poljske kompanije. Odlučili su se i izabrali su nas i zbog mogućnmosti stvaranja strateškog partnerstva. Presudila je i činjenica što smo mi obiteljska tvrtka ali i naša reputacija u poslovnim krugovima. A konkurencija je bila vrlo oštra i svjetska.

Naglašavate to veliko prijateljstvo građana.

Kada pitam Poljake zašto putuju i ljetuju u Hrvatskoj,  oni kažu da je njima to blizu tako da se moraju voziti samo 12 sati automobilom. Poljaci su globalno mobilni a Hrvatsku iskreno vole. Doživljavaju nas kao svoje  i nemaju osjećaj da su u inozemstvu kada putuju u Hrvatsku.

Što je sa proizvodima hrvatskih tvrtki u Poljskoj? Kako tu stojimo?

U Poljskoj su  jako vidljiva Pliva i Podravka sa svojim proizvodima. Ima tu proizvoda još hrvatskih tvrtki. Međutim, poljsko tržište je za nas, ipak, jedan neiskorišten potencijal. Orbico je konkretno skupa sa Podravkom imao jedan značaniji test poljskog tržišta i moram reći da se mora jako puno ulagati da bi rezultati bili onakvi kakvi bi trebali. Za ulazak na neko tržište treba jako puno ulagati. Pogotovo, ukoliko želite imati značajnije udjele. Na upravama kompanija je procjena koliko im se to isplati. Poljska je, ipak,  cjenovno zahtjevnmo tržište. Nije to  poput Njemačke ili Velike Britanije gdje je visok standard.

Orbico je otvorio jedan kanal plasmana hrvatskih proizvoda prema Poljskoj.

Da,  krenuli smo sa proizvodima Sardine i sa vinima. Vina imaju najveću perspektivu. Poljaci se kroz hrvatska vina uče o konzumiranju vina,  jer je Poljska, ipak,  pivska zemlja. Nacija su pivopija. Pomak je moguć polako ali tu je veliki potencijal. Orbico će svakako uložiti dodatno vrijeme i napor kako bi postigli značajne rezultate u plasmanu vina.

Gdje još vidite mogućnost unaprijeđenja gospodarske suradnje?

Vidim u dolasku poljskih ulagača u Hrvatsku sa njihovim iskustvom i kapitalom. Kod ulaganja treba napraviti određeni filter i treba preferirati kvalitetne ulagače koji imaju poslovnu reputaciju i tradiciju. Interes postoji a nije baš novost da poljski gosppodarstvenici najviše  vide mogućnosti našeg turističkog rasta, vide mogućnosti i u nekretninskom biznisu..

Poljski fond Enterprise Investors je ušao u pekarski i trgovinski posao. Preuzeo je Studenac, Istarske markete  i Pan Pek. Najavaio još preuzimanja. Kako na to gledate?

Koliko vidim zadovoljni su. Mogu reći da su oni i nas kontaktirali. Drago nam je da su uvažili neke preporuke koje smo im dali. To je jedno od najvećih društava za upravljanje fondovima u srednjoj i istočnoj Europi. Nas su konzultirali prije nekih investicija. Ono što je dobro u svemu tome je da je tržišna utakmica. To  je dobro i za potrošače i za zaposlenike.

Zašto se otvara konzulat u Splitu?

Preko milijun Poljaka godišnje dođe u Hrvatsku a od toga većina  u Dalmaciju. Konzulat u Splitu im je mjesto koji će im prvo pružiti pomoć u snalaženju u svim mogućim situacijama,  kada dođu. Praksa je pokazala da tih situacija ima jako puno. Šest mjeseci će u konzulatu raditi profesionalna osoba iz Veleposlanstva Republike Poljske  u Zagrebu. Imati će sve ovlasti za izdavanje dokumenta. Drugi dio naših aktivnosti će biti u osvježavanju i održavanju poslovnih kontakata. Svakako ćemo pokušati oformiriti klub hrvatskih poslovnih ljudi kojima je interesantna Poljska za poslovanje. Isto tako, potencijalni  poljski ulagači  će moći dobiti informaciji o mogućnostima ulaganja na području Dalmacije i Hrvatske. Kako su nas Poljaci prihvatili otvorena srca,  potruditi ćemo se da im uzvratimo na isti način.

Kakvi su odnosi Poljske i Hrvatske?

Koliko sam upoznat i koliko mogu ocjeniti, odnosi  su odlični. S te strane postoje niti emotivne niti bilo kakve zapreke za unaprijeđenje suradnje. Nikakvih vidljivih  sporova nemamo. Možda nam je kulturna razmjena zanemarena, a  pogotovo u segmentu audio i video produkcije. Postoji veliki potencijal u tom dijelu. Ne znam zašto,  ali je činjenica da kod nas postoji nekakva predrasuda da je Poljska daleko na sjeveru. Nije to tako daleko. Poljsko tržište je samo malo prema mojoj procjeni razvijenije od našeg,  tako da postoje mogućnosti. Usporedbe radi,  Njemačka je možda previše razvijena za nas i teško je uhvatiti to tržište. Poljska se u posljednjih 20 godina otvorila i izgradila odličnu financijsko savjetničku infrastrukturu neophodnu za kapitalne transakcije. Poljska je postala srednjoeuropske središte. Jedan moj poznanik mi je to dočarao na način da on iz svog ureda u središtu Varšave vidi 47 kranova.

Može li se takva aktivnost pripisati blizini Njemačke i jakom utjecaju njemačkog kapitala u Poljskoj?

Ne samo njemačkog, nego i američkog i britanskog. Kroz Varšavu oni ulažu u čitavi središnju Europu. Jako je prisustvo i fondova i savjetnika u Varšavi.

Što bi Split mogao naučiti od Krakova?

Mogao bi naučiti kako diše jedan grad koji je posvećen studentima. Čitav Krakov diše sa studentima. Takvo nešto može postati i Split. Može i Rijeka i Zagreb.

Što treba napraviti kao bi se Poljaci još bolje osjećali na Jadranu?

Moramo poraditi na edukaciji poljskih turista. Trebamo ih upoznati sa našim mentalitetom. Tu postoje odrijeđene nesuglasice. Treba poraditi na tome da se pokaže i određeno poštovanje prema domaćinu. Tu i tamo se čuje da dođe  i do određenih incidenata. To nam doista ne treba.

Usporedba brodogradnje u Hrvatskoj i Poljskoj?

Poljaci  su to prebolljeli. U Poljskoj su to nekada bili veliki kompleksi sa stotinama tisuća radnika. Sada je to smanjeno. Ono što je vidljivo da su jako razvili malu i srednju brodogradnju. Imamo svjetlih primjera obiteljskih tvrtki, koje su stigle do krasnih brojki u maloj brodogradnji. Pokušat ćemo povezati poljsku prodajnu izložbu brodova koja je nedavno održana u Varšavi s našim manjim brodograditeljima. Tradicija postoji i u jednoj i u drugoj zemlji.

Koliko Poljaka živi u Splitu i kako su organizirani?

U Splitu živi oko 150 Poljaka. Većinom je to vezano uz ženidbe i udaje ali u posljednje vrijeme dolazi određen broj mladih ljudi motiviranih poslom. Imamo primjer slastičarnice Luka. U Splitsko dalmatinskoj županiji imamo udrugu Polonez,  koja ima oko 60 članova i bavi se integracijom poljske dijaspore, organizacijom izložbi i nekih događaja. Predsjednica udruge Polonez biti će i profesionalna tajnica u konzulatu. Za početak ćemo i utemeljiti jedan mali poslovni poljsko-hrvatski poslovni klub u Splitu, koji će služiti kao trajan kontakt poslovnih ljudi. Naravno da ne možemo sve rješiti ali možemo ljudima omogućiti jedno mjesto u kojem mogu dobiti savjet i ostvariti kontakte koji im mogu koristiti. Napraviti ćemo jedan punk dobre volje i pojačati gospodarsku i kulturnu suradnju. Naravno i građanima treba osigurati pomoć i podršku.

Govorite li poljski jezik?

Mogu čitati novine na poljskom jeziku i ukoliko se polako priča mogu sve razumjeti ali ipak kada su poslovni pregovori u pitanju radije se sporazumjevamo na engleskom jeziku.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version