Slovenija optužuje Hrvatsku za kršenje temeljnih vrijednosti EU

Autor:

06.11.2018.

Savudrija, 080118.
Diego Makovac sa suprugom Frankom ribari u Savudrijskoj vali a sve uz pratnju Slovenske i Hrvatske policije. Radnje u tom dijelu mora nadgledala je i slovenska inspekcija. Ribar je dizao i polagao mreze listarice za izlov ribe list (svoja).
Na fotografiji: hrvatska policija.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelić / CROPIX

Hrvatska granična policija u Savudrijskoj vali

Elementi slovenske tužbe manje-više potvrđuju ono što se i prije o njoj nagađalo.

Sažetak tužbe koju je slovenska vlada podnijela protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije u Luxembourgu objavljena je i u službenom listu Europske unije.

Vijest o tome su prvo objavili mediji u Sloveniji. Time su elementi tužbe postali javni i potvrđuju manje-više ono što se i prije nagađalo, a to je da Slovenija smatra kako je Hrvatska odbijanjem da prizna i implementira odluku Arbitražnog suda o razgraničenju prekršila i pravo Europske unije.

Dosad je argument Hrvatske bio da sebe ne smatra obveznom za implementaciju te odluke jer je Arbitražni sud nepovratno kompromitiran te ne smatra da je to pitanje koje se tiče EU s obzirom na to da pravo EU nije zamjena za međunarodno pravo.

Provedba prava EU

Slovenija tužbom zahtijeva od Suda EU u Luxembourgu potvrdu da je Hrvatska prekršila pravo EU, i to po člancima 2 i 4 Temeljnog ugovora. Slovenija je pokušala svoju tužbu povezati s politikama EU koje su zajedničke, a to su uredba o zajedničkoj ribolovnoj politici, direktiva o pomorskom prostornom planiranju te schengenska pravila o prekograničnom kretanju.

Slovenija, kako se vidi i iz tužbe, smatra da Hrvatska jednostranim odbijanjem arbitražne odluke krši i temeljnu vrijednost EU, a to je vladavina prava, da onemogućava Sloveniji obnašanje suvereniteta na dijelu njezina teritorija te da krši načelo lojalne suradnje s Europskom unijom i Slovenijom kao državom članicom. Slovenska strana smatra da se time sprečava i provedba prava Europske unije na cijelom kopnenom i morskom području.Spominje se i pravo brodica za slobodan prolaz te pristup slovenskim ribarima u vode u kojima imaju pravo ribariti prema odluci arbitraže. Time Slovenija smatra kao da je primjena arbitražne odluke stupila na snagu, iako Hrvatska inzistira da se ni ta odluka, koju inače Zagreb odbija, ne može jednostrano primijeniti.

Spominju se i incidenti u Savudrijskoj vali kada je hrvatska policija pratila hrvatske ribare te kažnjavala slovenske ribare. Sve se to, prema mišljenju Ljubljane, događalo u slovenskim teritorijalnim vodama.

Hrvatsko-slovenski spor u neugodnu je situaciju doveo i Europsku komisiju. Ljubljana je tražila od EK najprije da izvrši pritisak na Hrvatsku kako bi prihvatila odluku arbitraže, a potom i da Komisija u ime EU tuži Hrvatsku za povredu prava EU. Kada je Komisija ponudila “svoje usluge” pomagača u pronalasku rješenja, to nije uspjelo. Nakon toga se Komisija povukla i odlučila ostati po strani. Ljubljana je smatrala da je time Komisija ispolitizirala ovaj slučaj te da je zbog političkih razloga odustala od tužbe protiv Zagreba.

Dodatno su se strasti u Ljubljani uzburkale kad je procurilo da je i Pravna služba EK izradila mišljenje koje Sloveniji daje za pravo kada tvrdi da ima elemenata kršenja prava EU od strane Hrvatske.

Pismom liderima europskih institucija, uključujući i predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, javili su se i slovenski zastupnici u Europskom parlamentu te kritizirali Komisiju zato što nije stala na stranu, kako oni kažu, “vladavine prava”. No, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio im je kako je taj predmet sada pred Sudom EU i dok Sud ne da svoje mišljenje, on neće komentirati slučaj.

Posredovanje Europske komisije

U posredovanje između Zagreba i Ljubljane upustio se i prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, ali bez uspjeha. Europska je komisija nekoliko puta poručila da treba pronaći rješenje “o provedbi odluke arbitraže”, čime je na neki način stala na stranu Slovenije, ali poslije se povukla i poručila da je to bilateralno pitanje između dviju država članica EU.

Slovenija je dosad odbijala prijedloge Zagreba o pregovorima o pronalasku rješenja jer inzistira da je jedino rješenje ono sudsko. Zagreb nije promijenio stav da ne priznaje tu odluku. Unija je iskoristila i ovaj slučaj kako bi državama jugoistočne Europe, koje su u procesu proširenja EU, postavila kao uvjet ulaska rješavanje otvorenih bilateralnih graničnih pitanja.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version