Švedski ministar Dahlgren: Hrvatska i mi se ne slažemo oko europskog proračuna. Mi bismo manji, Zagreb bi veći

Autor:

  • Iva Badanjak

04.11.2019.

Zagreb, 041019.
Hans Dahlgren, svedski ministar za EU, fotografiran u Veleposlanstvu Kraljevine Svedske.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Hans Dahlgren, švedski ministar za EU

Švedski ministar za poslove Europske unije Hans Dahlgren političku je karijeru počeo kao asistent ministru vanjskih poslova Svenu Anderssonu.

Potom je ambasador i savjetnik za vanjsku politiku bivšim premijerima, predstavnik je u UN-ovu Vijeću sigurnosti, državni tajnik za vanjske poslove i veleposlanik za ljudska prava. Početkom ove godine postaje ministar za poslove EU i kreće na "turneju" obilaska svih europskih zemalja.

Je li ovo vaš prvi posjet Hrvatskoj?

Nije, na ljeto sam sa ženom posjetio Pulu i još neke gradove na obali. Prekrasan je grad, ima kristalno čisto more, a čak smo uspjeli vidjeti operu "Madame Butterfly" u Amfiteatru.

Koji je vaš razlog dolaska u Zagreb?

Kao ministar za poslove EU želim posjetiti sve zemlje članice do kraja godine. Dosad sam ih obišao 15 ili 16. S obzirom na to da Hrvatska predsjeda Vijećem EU, mislim da je bilo vrlo važno posjetiti Zagreb. Ovdje sam se sastao s premijerom, ministrom vanjskih poslova, predsjednikom saborskog Odbora za europske poslove, predsjednikom SDP-a i pučkom pravobraniteljicom.

O čemu ste razgovarali s premijerom?

Razgovarali smo o prioritetima Hrvatske u EU, ali i trenutačnim pregovorima koji su važni za Švedsku i Hrvatsku, poput Brexita. Razgovarali smo i o budžetu Europske unije. Složili smo se da želimo izbjeći Brexit bez dogovora, ali imamo različita razmišljanja o budžetu. Švedska želi smanjiti budžet, a Hrvatska smatra da se on treba povećati.

U Švedskoj žive brojni ljudi različitih nacionalnosti i religija. Kako se Švedska nosi s time?

Za Švedsku je to bio najveći izazov 2015. godine, kad su brojni migranti ušli u zemlju. Mnogi od njih zatražili su azil, ali je važno da se oni integriraju u naše društvo. Uložili smo mnoga sredstava u škole i u mlade da nauče švedski jezik. To je ujedno pitanje zdravstva, stanovanja... Uložili smo mnoga sredstva, ali i dobili pozitivne odgovore na njih. Prije je tražitelju azila trebalo i do osam godina da se zaposli, a danas je to gotovo upola kraće.

Kako mediji utječu na integraciju migranata i kako se Švedska nosi s poplavom "lažnih vijesti"?

Fake news naravno postoje i kod nas, ali mislim da su najozbiljnije posljedice na društvenim mrežama. U Švedskoj se vode debate o tome kako verificirati informacije i nositi se s lažnim vijestima i govorom mržnje. Čitatelji vijesti i društvenih mreža trebaju biti oprezni u korištenju tih platformi. Treba znati tko su izvori i tko stoji iza njih. To je najbolji način kako se boriti s fake newsom. Greta Thunberg kaže: "Slušajte znanstvenike. Slušajte što oni kažu o klimatskim promjenama i kako treba reagirati".

Klimatske promjene su postale jedna od najvažnijih tema u medijima, ali i u politici. Kako se Švedska, a kako EU nosi s ovim pitanjem?

Mislim da se EU dobro nosi s tim pitanjem, uspjeli smo postići Pariški sporazum, ali ne možemo tu stati. Sljedeći nam je cilj da sve članice EU postanu klimatski neutralne do 2050. godine. Nismo još došli do tog zaključka, ali znam da je nova predsjednica EU komisije, Ursula von der Leyen, vrlo je posvećena tom pitanju. Mislim da će to pitanje postati još važnije u budućnosti. Vjerujem da je to dio odgovora onoga što je Thunberg tražila. Da mi, politički vođe, preuzmemo odgovornost za budućnost.

Što mislite, imamo li šanse?

Imamo, ali ako ne reagiramo odmah, bit će prekasno. Svi možemo pomoći, ali to ne bismo trebali gledati kao problem pojedinaca. Trebaju nam strukturne promjene u društvu poput konvergiranja prometnog sustava tako da nismo ovisni o fosilnim gorivima. Nedavno sam dobio informaciju da u Švedskoj sva struja dolazi iz nefosilnih goriva. Ako može Švedska, mogu i ostale zemlje. Primjerice, bio sam u Kini prije nekoliko godina i tamo sam vidio razumijevanje za zelenu transformaciju. To nije nešto što možemo ostaviti samo bogatim zemljama. Svi se trebaju uključiti globalno.

Što se tiče eura, Švedska ga nije uvela. Ima li kakvih promjena i što vi mislite o njegovu uvođenju?

Imali smo referendum 2003. godine kad je većina ljudi rekla "ne" uvođenju eura i da ih pitate danas, ponovili bi isto. Vjerojatno i oni koji su tada mislili da je to dobra odluka, danas ju ne bi podržali.

Hrvatska neće ući u schengenski prostor sljedećih nekoliko godina. Koliko je važno za članicu EU da postane dio Schengena?

Schengenski sustav je vrlo važan. Htio bih da sve zemlje uđu u Schengen jer taj sistem uistinu pruža slobodno kretanje cijelom Europom, a to je upravo ono na čemu se zasniva ideja Europske unije.

Što mislite o širenju Europske unije? Imaju li zemlje poput Sjeverne Makedonije i Albanije šanse da uđu u EU?

Da, svakako. Razgovori o prihvaćanju novih zemalja počet će za nekoliko tjedana. Međutim, trebamo imati suglasnost svih članica. Što se tiče Švedske, podržavamo njihov početak pregovora.

Hrvatska će sljedeće godine predsjedati Europskom unijom. Imate li savjet ili preporuku?

Mislim da Hrvatska ima dobro posložene prioritete koji su vrlo visoko i na našoj listi. Jedan od najvažnijih su dodatna radna mjesta. Treba stvoriti radna mjesta i potaknuti rast. Ali ne bilo kakva radna mjesta. Isti poslovi trebaju biti jednako plaćeni u zemljama članicama EU, i to je moto kojim bismo se trebali voditi.