Bruxelles demantira optužbe: 'Nitko iz EU ne blokira Srbiju, ona nije spremna otvoriti nova poglavlja'

Autor:

04.06.2019.

European Council President Donald Tusk (L) and European Commission President Jean Claude Juncker talk together before testifying before the European Parliament in Brussels February 24, 2016. Tusk told the European Parliament on Wednesday that a deal struck by EU leaders last week to help keep Britain in the bloc is
Yves Herman / REUTERS

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk (lijevo) i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Pisanja beogradskih medija o tome kako je Srbija dobila hladan tuš iz Bruxellesa jer će ovaj mjesec otvoriti samo jedno poglavlje u pristupnim pregovorima s EU, nisu htjeli komentirati u sjedištu EU niti diplomati država članica.

Zapravo, kažu da to nije ništa novo, a točnije je reći da Srbija do kraja predsjedavanja Rumunjske neće otvoriti niti jedno poglavlje.

Realno stanje

Iako je računala da bi mogla otvoriti poglavlje 9 o Financijskim uslugama, niti za to nema konsenzusa u Vijeću, iako se Rumunjska koja trenutno predsjedava Unijom izuzetno trudi pridobiti potporu.

No u EU odbijaju tvrdnje da se radi o nekoj blokadi, nego se radi, smatraju ti izvori, o realnom stanju pregovora, jer Srbija nije ispunila potrebne uvjete kako bi se moglo uvjeriti države članice da može ići naprijed u pristupnim pregovorima.

Neki diplomati država članica poručuju da se pažljivo pročita nedavni izvještaj o napretku Srbije koji je Europska komisija objavila prošli tjedan i onda će biti jasnije zašto pregovori ne idu željenim ritmom. Taj je izvještaj prilično kritičan prema Srbiji, pogotovo oko reformi pravosuđa, vladavine prava i pritiska na medije. Srbija isto tako nije osigurala punu suradnju s Haaškim sudom, odnosno mehanizmima koji su naslijedili rad ovog suda za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. U Europskoj komisiji iz Srbije dobivaju i sve više dokaza kako sadašnja vlast, umjesto osude ratnih zločina, relativizira presude, negira genocid u Srebrenici i glorificira ratne zločince kojima se daje posebna počast na skupovima, priređuju promocije knjiga i angažira ih se kao predavače u akademijama.

Iako je normalizacija odnosa s Kosovom ključni uvjet koji Srbija mora ispuniti u pristupnom procesu, što je i uvršteno u poglavlju 35, to u ovom trenutku nije bio razlog neotvaranje drugih poglavlja. Štoviše, Europska unija smatra da veću odgovornost za zastoj u dijalogu snosi Kosovo zbog uvođenja tarifa od 100 posto na uvoz robe iz Srbije i BiH. Komisija je još jednom kritizirala Kosovo zbog te odluke. Pozvala je da to povuče, a pohvalila je Srbiju što je na sve to reagirala “suzdržano”.

Proces

Iako se u srpskim medijima često spominje da Hrvatska stoji iza usporavanja pregovora, to u EU odbacuju. Većina poglavlja se ne otvara zbog skeptičnosti koju imaju najčešće Francuska, Njemačka i Nizozemska. Te države nisu inače previše sklone ubrzavanju procesa proširenja, bez obzira o kojoj se državi kandidatkinji radi.

Glavna tema trenutno oko proširenja je očekivanje da Vijeće EU odredi datum za otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom, državama koje imaju status kandidata, ali nisu još dobile datum za otvaranje pregovora. Nakon što je prošli tjedan Europska komisija još jednom preporučila, i to bez dodatnih uvjeta, otvaranje pregovora s ovim državama, sada je postupak prebačen u ruke državama članicama. Najprije treba vidjeti kako će se očitovati njemački parlament, a potom i druge države kako bi se procijenilo ima li uopće šanse da ta odluka bude usvojena do kraja lipnja, dakle do kraja rumunjskog predsjedavanja Unijom.

Moguće je da i ta odluka bude odložena za srpanj, kada će kormilo preuzeti Finska.

Zapravo, Hrvatska se više od drugih trudi ubrzati process proširenja i upozorava na opasnost od zastoja u tome. Hrvatska, kada preuzme predsjedavanje u prvoj polovici sljedeće godine, organizirat će i poseban summit posvećen proširenju prema zapadnom Balkanu, što će biti i najveći summit u Zagrebu tijekom tog predsjedavanja.

politička obaveza Iako same institucije EU, poput Europske komisije koja je prilično naklonjena Srbiji, ne govore o tome previše javno, u EU postoji i nezadovoljstvo zbog odnosa Srbije s Rusijom po pitanjima koja zabrinjavaju Europsku uniju. EU inače očekuje od država kandidata da joj se priključe u stavovima oko vanjske politike, što je i politička obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali to nije pravna obveza.

No i u Bruxellesu se slažu da postupak proširenja ide presporo, a to nije isključiva odgovornost kandidata već je i odraz stanja u EU glede proširenja.

Srbija je, primjerice, otvorila pregovore prije više od šest godina, a nije još uvijek otvorila niti polovicu pregovaračkih poglavlja. Do sada je otvorila svega 16 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, a zatvorila samo dva, i to ona o kojima se zapravo ne pregovara.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version