Mogherini: 'Integracija Zapadnog Balkana u EU je prioritet europske vanjske politike'

Autor:

13.12.2018.

FILE PHOTO: European Union High Representative for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini arrives at a European Union leaders summit in Brussels, Belgium, March 22, 2018. REUTERS/Francois Lenoir/File Photo
Francois Lenoir / REUTERS

Visoka povjerenica Europske komisije za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini

Federica Mogherini, visoka povjerenica Europske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku u raspravi s eurozastupnicima je naglasila da je integracija Zapadnog Balkana jedan od glavnih prioriteta vanjske politike Europske unije.

- Naš zajednički cilj je da sve balkanske države uđu u Europsku uniju. Imamo dva hitna zadatka. Prvo, raditi neumorno s našim prijateljima u Beogradu i Prištini kako bismo mogli sklopiti sporazum s njima i normalizirati odnose. Isto tako moramo otvoriti pregovore sa Skopljem i Tiranom - kazala je Mogherini na raspravi oko usvajanja izvješća o europskoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici koje je Europski parlament izglasao u srijedu.

U raspravi EP-a je sudjelovala i hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, zastupnica grupacije Europskih pučana koja je ukazala na trenutna događanja na jugoistočnoj granici Europske unije te se posebno osvrnula na pitanje nemogućnosti formiranja vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini.

- Želim apelirati na Europsku uniju i gospođom Mogherini da ulože napore i s drugim svjetskim akterima nađe jedan srednji put i neutralnu poziciju te da pomogne da se mir i sigurnost uspostave u ovom dijelu Europe - kazala je Zovko.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u srijedu dvije rezolucije o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u kojima, između ostaloga, pozivaju na uspostavu Vijeća sigurnosti EU-a te traže da se oko spomenutih pitanja primjeni sustav glasovanja kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja.

Europarlamentarci su većinom glasova podržali godišnja izvješća o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (CFSP) Davida McCallistera i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (CSDP) izvjestitelja Ioana Mirceea Pascua.

CFSP je usvojen sa 401 glasom 'za', 173 'protiv' i 73 suzdržana glasa, dok je za CSDP svoj glas dalo 376 zastupnika, s 215 protiv i 41 suzdržanim zastupnikom.

Izvješće CFSP-a ističe da bi Unija trebala biti otpornija na terorističke napade, posebice na džihadistički terorizam, ali se pokazati žilavom i snažnom  prema radikalizaciji, ilegalnoj migraciji, propagandi, dezinformacijskim kampanjama, ruskim pokušajima kibernetičkih napada i drugim hibridnim prijetnjama koje traže hitno reagiranje i koordinirani odgovor.

Izvjestitelj McCallister smatra da je 'došlo je vrijeme da Unija uzme sudbinu u svoje ruke i prigrli svoju ulogu kao jednakopravna, suverena, politička i gospodarska sila u međunarodnim odnosima koja će pomoći rješavati sukobe diljem svijeta i oblikovati globalno upravljanje'.

Samo takvom, novom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se može pozicionirati kao autonomna snaga na nesigurnoj globalnoj geopolitičkoj sceni, stoji u izvješću.

U utorak je snažnom većinom prihvaćeno i izvješće o vojnoj mobilnosti, kolokvijalno prozvano 'vojni Schengen', koje teži eliminaciji administrativnim regulatornih i fizičkih prepreka brzini kretanja vojnih snaga i vojne opreme na teritoriju Europske unije.

Protivnici, primarno iz stranaka ljevice, kritiziraju nove vanjske, obrambene i sigurnosne politike, ističući kako preveliki naglasak stavljaju na mogućnost vojnog, a ne diplomatskog rješenja političkih prijepora.

Također, ističu da takav pristup vodi militarizaciji Europe.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version