Neslavni završetak makedonskog referenduma

Autor:

01.10.2018.

5651614 30.09.2018 A man casts his ballot at a polling station during a referendum in Skopje, Macedonia, September 30, 2018. Macedonians come to a referendum to vote for changing their country’s name to North Macedonia that will end an old dispute with neighbouring Greece and pave the way to NATO membership. Sputnik, Image: 389131918, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sputnik
Profimedia, Sputnik

Referendum u Makedoniji

Referendum o promjeni imena Makedonije nije ispunio svoju temeljnu funkciju: na njega je izašlo premalo birača, niti 40 posto, dok je za valjanost potrebno barem 50 posto.

No, taj podatak ne zabrinjava previše njegove organizatore, prije svega socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva. On je vrlo brzo nakon zatvaranja birališnih mjesta objavio, kako prenosi agencija MIA, da će se procedura ustavne promjene nastaviti u Sobranju (makedonski parlament). Zaev je sazvao referendum kako bi pružio priliku građankama i građanima Makedonije da kažu što misle o sporazumu o promjeni imena koji je ovog ljeta dogovoren s Grčkom. Prema njemu, novo ime ove najjužnije bivše jugoslavenske republike trebalo bi glasiti Sjeverna Makedonija dok bi jezik ostao makedonski, a nacionalnost također.

Glasanje po savjesti

Posebno je burno sporazum, potpisan na Prespanskom jezeru koje dijele Grčka i Makedonija, napao makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, koji je i pozvao građane da ne izađu na referendum. Snažna je bila i reakcija vodeće opozicijske stranke VMRO-DPMNE koja se našla u problemu jer zagovara pristup NATO-u i EU, ali ne sporazum (referendumsko je pitanje glasilo “Jeste li za članstvo u EU i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”). Zato su pozvali svoje birače da glasaju po savjesti. No, najglasnije su bile proruske snage u Makedoniji. Rezultati su pokazali da Zaev ima mogućnost pozivati se na referendum - koji je bio savjetodavni, a ne obvezujući - jer je 91 posto izašlih glasalo za promjenu imena koja znači ukidanje grčke blokade pristupa Makedonije NATO-u i EU. Premijer Zaev je osim toga izjavio da će, u slučaju da sporazum ne bude ratificiran u Sobranju, sazvati prijevremene izbore. Njegov albanski koalicijski partner DUI objavio je da je većina izašlih rekla što misli te da Sobranje ima važnijeg posla od prijevremenih izbora. I Johannes Hahn, povjerenik EU zadužen za proširenje, izjavio je jučer navečer kako je na referendumu izražena široka podrška Prespanskom sporazumu. Zaev se, prenosi MIA, čuo i s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom koji mu je čestitao na “odlučnosti i hrabrosti da nastavi s provedbom sporazuma”.

Kupovanje glasova

To neće biti lagan zadatak jer je odnos snaga u Sobranju 61:59, ali u međuvremenu je Zaev uspio pridobiti neke od zastupnika opozicije. IZ VMRO-DPMNE već upozoravaju da bi se “kupovanje zastupničkih glasova” moglo nastaviti. Vlada treba dvotrećinsku većinu kako bi promijenila ustav. Kad Makedonija ratificira Prespanski sporazum i o tome diplomatskim putem izvijesti Grčku, procedura ratifikacije kreće u grčkom parlamentu. Gdje će biti jednakih problema jer opozicija već brusi rječnik za što oštrije napade pa i moguće rušenje Tsiprasa.

Izolacija ili ime

Predsjednik makedonskog Sobranja Talat Xhaferi čestitao je građanima i institucijama na provođenju referenduma bez ijednog ozbiljnog incidenta i mirnom i demokratskom procesu glasanja. “Ovim su građani dokazali da pripadaju političkoj kulturi demokratski razvijenih država i da, što je najvažnije, pripadaju velikoj europskoj obitelji”, rekao je Xhaferi.

“Stvar je jednostavna. Svejedno je hoćemo li se zvati Sjeverna Makedonija ili Sjeverna Koreja”, rekao je gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov za britanski Guardian. On smatra da Makedonci nemaju puno izbora: glasati protiv promjene imena znači ostanak u izolaciji.

Oleg Nikolajevič Ščerbak, ruski veleposlanik u Skoplju, upozorio je da zemlja može postati legitimna meta u slučaju porasta tenzija između Rusije i NATO-a. Rusija i Zapad bore se za budućnost Makedonije, objavio je jučer ugledni Washington Post tekst šefa njihovog europskog dopisništva Michaela Birnbauma. Referendum je test utjecaja Kremlja, piše list, pozivajući se na europske i makedonske izvore. Makedonija je postala poznata kao tvornica lažnih web stranica i fake newsa u američkoj predsjedničkoj kampanji 2016. u kojoj je izabran Donald Trump.

Ruski utjecaj

No američki ministar obrane Jim Mattis je uoči posjeta Makedoniji prije dva tjedna rekao da Rusija pokušava koristiti novac i utjecaj protiv referenduma. “Nema dileme da su prebacili novac i da provode široku kampanju”, rekao je Mattis američkim novinarima. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je optužbe o umiješanosti Rusije, ističući da je Kremlj protiv pritiska na zemlje Balkana koje se tjera da se izjasne ili za Rusiju, ili za EU. No, ovog se ljeta pokazalo da tomu baš i nije tako te da Moskva, sa sadašnjim vodstvom u Ateni, ne može računati na neupitnu podršku. Grci su u srpnju protjerali dva ruska diplomata pod optužbom da su poticali demonstracije u Solunu protiv sporazuma, na što je Moskva reciprocitetno odgovorila. “Godinama gledamo kako se Rusija pokušava upetljati u demokratske procese u ovoj regiji”, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg tijekom posjeta Skoplju i Ateni prije referenduma. Osim toga, Grčka je nedavno odbila izdati vize visokopozicioniranim svećenicima Ruske pravoslavne crkve. Konačno, upravo je ovog ljeta vlada premijera Tsiprasa ojačala veze sa SAD-om.

Rodezija je sada Zimbabve, a Cejlon je postao Šri Lanka

Mnoge zemlje u svijetu promijenile su ime. Najčešće je, naime,  riječ o bivšim kolonijama, koje su se prilikom proglašenja neovisnosti odricale starog identiteta odbacujući kolonijalno ime. Bivši Belgijski Kongo 1960. proglasio je neovisnost kao Republika Kongo, no 1971. ga je diktator Mobutu Sese Seko preimenovao u Zair.

Nakon svrgavanja Mobutua 1997. zemlja je promijenila ime u Demokratska Republika Kongo. Burma se 1989. preimenovala u Mianmar, Gornja Volta u Burkinu Faso, Francuska Somalija u Džibuti, Španjolska Gvineja u Ekvatorijalna Gvineja, Dahomej u Benin, Francuski Sudan u Mali, Cejlon u Šri Lanku, a Rodezija u Zimbabve.

Kambodža je mijenjala ime u Kampućija, pa vratila ime Kambodža. Istočni Bengal (Istočni Pakistan) tako je postao Bangladeš, a nekadašnja Nizozemska Istočna Indija uzela je ime Indonezija.