Vučić: Kosovo možemo priznati samo ako dođe do promjene granica

Autor:

22.10.2019.

Russian Prime Minister Dmitry Medvedev and Serbian President Aleksandar Vucic attend a meeting in Belgrade, Serbia October 19, 2019. Picture taken October 19, 2019. Sputnik/Ekaterina Shtukina/Pool via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Ekaterina Shtukina / VIA REUTERS

Ruski premijer Dmitrij Medvedev bio je u posjeti Srbiji povodom obilježavanja 75. godišnjice oslobođenja Beograda

“Malo je vjerojatno da ćemo priznati Kosovo u sadašnjim granicama”. Ovu je rečenicu austrijski Der Standard istaknuo kao naslov svog razgovora sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Vučić je rekao da postoji samo jedan njegov uvjet za nastavak dijaloga s Prištinom: ukidanje carina u iznosu od 100 posto koje je uveo bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj (i koji je zbog tvrdoglavog odbijanja da te carine ukine srušen s premijerskog položaja uz svesrdnu pomoć SAD-a). “Ali, ako prije dijaloga bude definirano da ne raspravljamo o teritoriju, da ne rapravljamo o autonomiji Sjevera (Kosova, gdje većinu čine Srbi), o čemu ćemo onda razgovarati? Pod takvim uvjetima nema pregovora”, rekao je Vučić.

Ukratko, predsjednik Srbije i dalje želi redefiniranje granica između Srbije i Kosova. Iako je iz EU u nekoliko navrata stigla poruka da o takvim potezima nema govora. No, Vučić se nada da bi aktivniji angažman SAD-a te jačanje kosovskog predsjednika Hashima Thacija na parlamentarnim izborima moglo vratiti njemu omiljenu temu na dnevni red pregovora.

Vučić ima jasnu fiksaciju: zauzeti mjesto u panteonu srpskih lidera. “Mene zanima što će stajati za 30 ili 40 godina u povijesnim knjigama”, naglasio je. Njegova je politika dakle na istim pozicijama: on želi “spasiti” Sjever Kosova i pripojiti ga Srbiji i tako ući u povijest. I za to je spreman trgovati Preševskom dolinom u kojoj su već sada Albanci većina i za koju je svjestan da će vrlo brzo prestati bit pod njegovom kontrolom. I to bez obzira što bi tim potezom izgubio kontrolu nad Koridorom 10 koji od Beograda ide prema Skoplju.

Na konstataciju da se Kosovo nalazi u Ustavu kao dio Srbije, te pitanje je li moguća promjena ili sporazum s tim u vezi, Vučić je kazao da će učiniti sve da do sporazuma dođe, jer bi to osiguralo budućnost nacije.

Na njegov stav, sasvim je razvidno, utjecala je i odluka EU da neće otvoriti pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. “Obje strane moraju izgubiti, kako bi nastala win-win situacija. Ne može jedna strana dobiti sve - priznanje, naš teritorij i naše ljude. Šta bi mi dobili ? Moguće članstvo u EU za deset godina ? I tko bi nam to jamčio? Da li bi to bila garancija kakvu je dobila Sjeverna Makedonija, kojoj je bilo obećano otvaranje pristupnih pregovora”, poentirao je Vučić.

Da bi zatim bio još jasniji: “Mi se brinemo sami za sebe. Moramo riješiti odnose u regiji, a imamo dobre odnose s Kinom, Rusijom i Turskom”. Srbijanski predsjednik tako vrlo jasno poručuje Europi: mi možemo biti faktor destabilizacije regije. Tome treba dodati da će Srbija u petak, 25. listopada potpisati sporazum o zoni slobodne trgovine s Eurazijskom ekonomskom unijom (EAEU) koju vodi Rusija, a članice su Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan.

Maja Kocijančić, glasnogovornica EU, za Euractiv.com izjavila je kako Bruxelles očekuje da se “Srbija progresivno uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU”. Kocijančić je dodala i u srbijanskoj javnosti nedovoljno poznatu činjenicu: da Srbija 63% svoje trgovine obavlja s EU koji je tako najvažniji trgovinski partner Beograda. S druge strane, trgovina s Rusijom iznosi manje od 10% ukupne srpske trgovinske razmjene. “Europske investicije u Srbiju su 10 puta veće od ruskih”, izjavila je Maja Kocijančić.

Vučićev odgovor na to za Der Standard: “Nema plana B za članstvo u EU, ali neće plakati niti štrajkati glađu pred ustanovama u Bruxellesu da bi nam otvorili jedno, dva ili tri pregovaračka poglavlja. Nisam sanjar nego vrlo racionalan. Jasno mi je da se više ne može govoriti samo o umoru od proširena među članicama EU nego je sada riječ i o izbjegavanju prijema novih članica u dogledno vrijeme”.

Odgovor na takvo stanje je “mini Schengen”, dogovor koji je Vučić, s premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije nedavno potpisao i koji će omogućiti slobodan promet između tih zemalja. "Zbog toga se sada trebamo brinuti o nama samima i da skoncentrirati se na četiri slobode - slobodni protok robe, kapitala, ljudi i usluga - u regiji. Trenutno su nam potrebne putovnice ako putujemo u Tiranu ili Skadar. Krajem godine ćemo postići da možemo putovati samo uz osobnu iskaznicu. Istovremeno moramo ukinuti barijere i prepreke za transport robe na granicama, jer time možemo uštedjeti više od sedam posto operativnih troškova. Radimo na tome da radne dozvole koje su izdane u Albaniji važe i u Srbiji", dodao je predsjednik Srbije rekavši da je realno da se takva carinska unija postigne do kraja 2022. godine.

I na kraju, a vezano uz raspravu o Peteru Handkeu, Vučić je dao i svoje viđenje Slobodana Miloševića: “Ako me pitate za Slobodana Miloševića tada bi moje pitanje bilo: "Kako je procijenio stvari ? Izgubili smo najveći broj ljudi, naša zemlja je bila uništena i sada smo tek dostigli BDP koji smo imali 1990. Izgubili smo tri decenije. Da li je to bila njegova krivica ili greška drugih ? Mislim da je to u velikoj mjeri bila velika greška drugih, ali jednako tako i njegova pogrešna procjena i također naša krivica. Tako misli svako u Srbiji. Međutim Handke je apsolutno u pravu što se tiče uloge zapadnih država. Bilo je apsolutno moguće izbjeći bombardiranje ove zemlje".