Rumunjska i Mađarska ne žele prihvatiti migrante, ali su potiho povećale kvote za radnike iz Azije za više od 400 posto

Autor:

  • Tea Trubić Macan

29.10.2019.

Vietnamese men work on a construction site in Bucharest, September 26, 2019. Faced with a growing labour shortage, which threatens their economies, Romania and Hungary alike are courting Asian workers, belying Hungarian nationalist Prime Minister Viktor Orban's anti-immigration rhetoric., Image: 479302027, License: Rights-managed, Restrictions: TO GO WITH AFP STORY by Mihaela RODINA, Ionut IORDACHESCU and Peter MURPHY, Model Release: no, Credit line: Adrian Catu / AFP / Profimedia
Adrian Catu / AFP / Profimedia

Radnici iz Vijetnama rade na gradilištu u pregrađu Bukurešta

U predgrađu Bukurešta, prijestolnice jedne od najsiromašnijih država Europske unije, posljednjih se mjeseci može vidjeti uistinu neobičan prizor. Tridesetak muškaraca azijskog porijekla obučeni u narančasta radna odijela prikladna gradilištu tijekom pauze za ručak čavrljaju na svom rodnom jeziku.

Prizor je to koji se sve češće može vidjeti u Rumunjskoj i Mađarskoj, no samo ako se pažljivije obrati pažnja.

Naime, vlade tih zemalja, poznate su po svojoj oštroj antimigrantskoj politici i neumornom suprotstavljanju Dublinskom sporazumu, nisu spremne 'oglasiti na sva zvona' činjenicu da su zbog nedostatka radne snage ipak bile prisiljene uvesti radnike iz Azije. Štoviše, mađarski premijer Viktor Orban u nekoliko je prilika išao toliko daleko da je svoju ksenofobnu politiku opravdavao 'zaštitom kršćanskog i europskog identiteta'. No, onda mu je ponestalo radne snage i morao je pošto-poto, doduše, ispod radara, izdati čak 75,000 radnih dozvola za strane radnike iz Ukrajine, Vijetnama, Kine i Indije, piše AFP.

Ako se u obzir uzme činjenica da je 2015. godine Mađarska dozvoljavala samo 13,000 stranaca rad u svojoj državi, radi se o porastu od gotovo 477 posto u posljednje četiri godine. Na jednoj od lokacija u vlasništvu mađarske naftne kompanije MOL koja se nalazi 160 kilometara sjeveroistočno od Budimpešte, niknuo je 'limeni grad' smještajnog kapaciteta za 2,500 stranih radnika.

S druge strane, Rumunjska je samo u prvoj polovici 2019. godine izdala 11,000 radnih dozvola, dok je tijekom 2018. godine uvezla 10,500 radnika iz Šri Lanke, Moldavije i Vijetnama. Vlada je tom mjerom pokušala amortizirati nedostatak od četiri milijuna rumunjskih radnika koji su posljednjih godina odselili u potrazi za boljim uvjetima života.

Prema studiji napravljenoj 2018. godine, četiri od pet rumunjskih poslodavaca ima ozbiljnih problema s pronalaskom radne snage, a prema posljednjim procjenama trenutno im nedostaje čak 300,000 radnika.

- Naprosto, nije moguće realizirati visoko budžetne projekte bez strane radne snage – izjavila je Eva Toth, predstavnica lokalne kemijske industrije, dodavši da bi domaće stanovništvo sigurno tražilo bolje uvjete i veće satnice.

Poslodavci tvrde da strani radnici imaju odličan tretman te da ih kompanija aktivno pokušava integrirati u društvo jednih od najkonzervativnijih i zatvorenijih država u EU.

- Naši radnici porijeklom iz Vijetnama mjesečno dobivaju 900 eura neto, što je više od prosječne plaće u Rumunjskoj – tvrdi Daniel Baluta, voditelj gradilišta u predgrađu Bukurešta.

No, mađarski i rumunjski sindikati složni su u kritiziranju te mjere.

- Stranci su neusporedivo jeftiniji od lokalnog stanovništva koje traži bolje uvjete rada. Također, strani radnici strahujući od deportacije nerijetko pristanu na neplaćene prekovremene nad kojima se ne može vršiti nadzor i u koje inspekcija nema uvid – upozorava Dumitru Costin, rumunjski sindikalac, dodavši da je jedna od metoda zloupotrebe moći i korištenje jezičnih barijera za dodavanje spornih klauzula u ugovor o radu.

- Mađarima i Rumunjima se posljednjih mjeseci počelo prijetiti da će lako biti zamijenjeni radnom snagom iz Azije – tvrdi Zoltan Laszlo, njegov mađarski kolega, koji upozorava da poslodavci računaju na jeftinu radnu snagu iz Mongolije, Vijetnama i Ukrajine.