Američki general s dva magisterija i 600 sati leta u borbenim operacijama: Rusija nije iskrena prema NATO-u i to stvara nesigurnost u odnosima

Autor:

28.05.2019.

Zagreb, 270519.
Hotel Sheraton.
Steven M. Shepro, zamjenik predsjedavajuceg NATO Vojnog odbora.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

General pukovnik Steven M. Shepro

Zagreb je posjetio general-pukovnik Steven M. Shepro, zamjenik predsjedavajućeg NATO-ovog Vojnog odbora  (Deputy Chairman Military Committee - DCMC).

Nekoliko podataka o generalu Shepru: govori šest jezika, ima 3000 sati letenja među kojima i 600 sati leta u borbenim operacijama (tipovi zrakoplova:  F-16, A-10, H-1, C-27). Prvi magisterij iz međunarodnih odnosa obranio je na Institut d'Etudes Politiques, Université de Strasbourg 1995. godine, a deset godina kasnije drugi iz nacionalne sigurnosti na National War College, Washington, D.C. Od srpnja 2007. do srpnja 2008. bio je zamjenik zapovjednika zrakoplovne jedinice u Iraku, a od kolovoza 2012. do kolovoza 2013. bio je zapovjednik zrakoplovne jedinice u Afganistanu.

Gospodine generale, zašto ste došli u Zagreb?

Imam čast biti ovdje povodom hrvatskog Dana oružanih snaga i proslaviti izuzetno naslijeđe Hrvatske vojske. Ove godine je i deseta obljetnica ulaska Hrvatske u NATO i ujedno 70. godišnjica Saveza. Obje su stvari veliki uspjeh.

Kažete da je NATO uspjeh. Neki kažu da je zastario.

I u sadašnjosti i u budućnosti, dok se suočavamo sa sve složenijim i većim izazovima, odgovor je imati savezništva. Trebamo prijatelje. A to su NATO i njegova partnerstva. Posebice suradnja NATO-a i EU koja je vrlo važna. I stvarno mislim da je NATO uspješna priča. Kad sam u Francuskoj 1993. godine radio na mojoj magistarskoj tezi naslov je bio - “Hoće li NATO ostati relevantan”. I moj je odgovor bio jasan - da, hoće. I to je vidljivo, posebno u području upravljanja krizama, obrane, kooperativne sigurnosti, NATO je ključan.

Je li stvaranje EU vojske prijetnja suradnji s NATO-om?

Mislim da je ključna riječ komplementarnost. Snažan EU je važan za snažan NATO. Ali djelovanja dviju organizacija moraju biti komplementarna kako bi obje bile uspješne. Pojačana vidljivost, transparentnost i komunikacija, to je ključno. Vidim više europskih povjerenika u stožeru NATO-a ovih godina nego ikad prije. Ali, moramo se odmaknuti od riječi i prijeći na djela. Mislim da nema dvojbe da će NATO biti jamac kolektivne obrane u budućnosti.

No, iz Washingtona je sve više glasova koji govore o slabljenju transatlantskih veza.

Ne vidim to u djelima. Moj položaj u NATO je uvijek rezerviran za Amerikanca. I to je potvrda snažnih transatlantskih veza i jedinstva. Tu je i 5 milijardi dolara u inicijativi za odvraćanje koje dajemo Europi. Stoga, ne vidim slabljenje transatlantskih veza.

Je li Rusija stvarno toliko velika prijetnja?

U početku, Rusija je bila patner. Bilo je više od stotinu pedeset ruskih časnika u stožeru NATO u sklopu partnerstva Saveza i Rusije. To se promijenilo ilegalnom aneksijom Krima 2014. godine. A to NATO nikad neće prihvatiti. I odnosi su se promijenili. Sada postoji određena razina nesigurnosti kad je riječ o tome koje su namjere Rusije. Naša su vrata i dalje otvorena, glavni tajnik je rekao da, unatoč jačanju odvraćanja kao posljedice ove nesigurnosti, NATO ostaje predan dijalogu s Rusijom. Mislim da je prije svega potrebno doći do razine iskrene komunikacije. A to sada još uvijek nemamo.

Ali iz Moskve tvrde da NATO ne želi otvorenu raspravu.

Ne, nije točno. Imali smo niz sastanka Vijeća NATO-Rusija od 2014. godine. Dijalog postoji, ali mi trebamo sadržajan dijalog. Trenutno je puno toga na stolu, primjerice kršenje sporazuma o projektilima srednjeg i kratkog dometa (INF) od strane Rusije, pa niz vježbi koje nisu najavljene u skladu sa sporazumima uključujući i protokol OESS-a. Rusija je najavila modernizaciju naoružanja pa i nuklearnog. Trebamo otvoren i produktivan dijalog.

Moskva tvrdi da ne krši INF.

NATO je u svom priopćenju ove godine jasno definirao kako Rusija krši INF.

A što s Turskom koja jača suradnju s Rusijom kupnjom raketnog sustava S-400?

Turska je saveznik. Točka. Nacije su slobodne graditi svoje sposobnosti i to je dio Članka 3 Sjevernoatlantskog sporazuma. Razumljivo je da je NATO zainteresiran za interoperabilnost svih članica i to je ključni preduvjet. Ali, postoje bilateralna pitanja koja svaka članica rješava sama. Vidjet ćemo, znam da traju pregovori Turske s drugim članicama NATO-a koje su zabrinute zbog nabave ovog naoružanja.

SAD navodno zbog S-400 odbija Turskoj isporučiti zrakoplove F-35.

SAD i Turska pregovaraju i nadamo se plodonosnom ishodu.

Kako vidite sigurnosnu situaciju na Zapadnom Balkanu?

Sigurnost Zapadnog Balkana je izuzetno važna za Europu. NATO je predan širenju stabilnosti. Glavni tajnik je rekao da se ne smijemo fokusirati samo na ono što se događa unutar granica NATO-a, nego gledati preko granica. Jer problemi dolaze sve bliže. Mislim da je jako dobro da je došlo do proširenja na Hrvatsku i Albaniju i nedavno na Crnu Goru, a iduće godine, nadam se, i na Sjevernu Makedoniju. Balkan je važan za Europu. Crna Gora je ulaskom u NATO dobila ne samo sigurnost nego i prosperitet: dvostruko povećanje stranih ulaganja u godinu dana članstva. Što je dodatak tezi da je NATO uspješna priča.

Kako ocjenjujete utjecaj Rusije na Balkanu?

Vi ste novinar i zaduženi ste za traženje istine i fokusiranje na transparentnost. To je važan stup demokracije. Mi to sada ne vidimo s ruske strane. Javljaju se dezinformacije u ovoj regiji koje dolaze iz Rusije i to nikako ne pomaže.

Kako se NATO priprema za nove prijetnje?

To je vrlo važno pitanje. Ne možemo u budućnosti pristupati stvarima kako smo to radili u prošlosti. Riječ je o novoj areni. Državni ili nedržavni akter može sada prekinuti napajanje energijom ove zgrade ili grada, blokirati naše smartphone, upasti u vaš bankovni račun. To su stvarne prijetnje. I mislim da ljudi s pravom gledaju prema NATO-u da ih osigura i od toga. NATO to ne može sam, to mora biti integrirani pothvat i zato je suradnja s EU toliko važna. Ali moramo o tome misliti i biti spremni odvratiti i te izazove prije nego što dovedu do sukoba. Jer puno je kibernetičkih i hibridnih aktivnosti koje traju, tu su udarci na informacijski sustav o čemu smo pričali, a i druga područja sive zone. A još je više razornih tehnologija na obzoru: nanotehnologija, biotehnologija, svemir. Sve će to biti novi izazovi.

Kako ocjenjujete Hrvatsku kao saveznicu u NATO-u?

Hrvatska je ušla u NATO prije deset godina da ojača sigurnost i stabilnost. Sada vidim Hrvatsku kako izvozi stabilnost i sigurnost i pomaže NATO-u na tom planu. Mislim da je NATO bio koristan Hrvatskoj, ali je isto tako i Hrvatska jako korisna NATO-u. Kako sam rekao, dobro je imati prijatelje, izazovi će rasti, biti složeniji. Izuzetno cijenim sve pripadnike Hrvatske koji sudjeluju u NATO operacijama.

Jesu li hrvatski vojnici i časnici na razini NATO standarda?

Da. Hrvatska je bila posebno brza u izgradnji interoperabilnost i usvajanju NATO standarda. I moram pohvaliti dobro vodstvo koje Hrvatska ima.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version