Bruxelles objavljuje rat hakerima uoči europarlamentarnih izbora

Autor:

  • Florence Schulz/ EURACTIV.com

21.11.2018.

FILE PHOTO: A hooded man holds a laptop computer as cyber code is projected on him in this illustration picture taken on May 13, 2017. REUTERS/Kacper Pempel/Illustration/File Photo
Kacper Pempel/Illustration/File Photo / REUTERS

Ilustracija

Zastupnici Europskog parlamenta upozoreni su na opasnost manipulacije izbornim rezultatima koja prijeti iz inozemstva jer hakerski napadi i 'lažne vijesti' predstavljaju veliki rizik za predizbornu kampanju.

Kako će se Europska unija obračunati s tim opasnostima?

Hoće li Rusija pokušati utjecati na izbore za Europski parlament ovoga svibnja?

Upravo ova pitanja mogu se osjetiti u briselskom zraku, u kojem upravo započinje predizborna kampanja.

- Ne smijemo biti naivni. Postoje oni koji žele utjecati na izborni rezultat, a njihovi su alati prilično sofisticirani – upozorio je Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije.

Kibernetička sigurnost bila je jedna od tema prošlotjedne plenarne sjednice u Strasbourgu. Zastupnici Europskog parlamenta jednoglasno su se složili da postoji realna opasnost od pokušaja manipuliranja izbornim rezultatima.

- Primarna prijetnja je Rusija – izjavio je na plenarnoj sjednici češki zastupnik Pavel Telička iz grupacije ALDE. Međutim, u Europskom vijeću problemu još uvijek nije dano jasno ime.

David McAllister, njemački zastupnik Europske pučke stranke, izrazio je zabrinutost oko miješanja u demokratski proces Europske unije koji bi u konačnici mogao potaknuti nepovjerenje građana, što smatra 'apsolutno neprihvatljivim'.

Prijetnje već postoje, upozorava Europska komisija. Prema Věri Jourovi, povjerenici Europske komisije za pravosuđe, potrošače i jednakost spolova, posljednji skandal Cambridge Analytica šokirao je cjelokupan demokratski sustav.

U rujnu, Komisija je predložila cijeli paket mjera za borbu protiv dezinformacija u kampanjama i kibernetičkih napada na izborne kampanje.

Kao prvo, trebala bi postojati 'mreža izborne suradnje' kako bi se države članice zajedno umrežile svoja nacionalna izborna povjerenstva.

Komisija je u travnju organizirala konferenciju na kojoj su države članice izmijenile svoja iskustva i najbolje izborne prakse. Sljedeći sastanci predviđeni su za siječanj i travanj 2019. godine.

Istovremeno, treba se raditi na unaprjeđenju transparentnosti izbornih kampanja na internetu. Prema priopćenju Europske komisije, političko oglašavanje će u budućnosti morati navesti stranke i grupacije stoje iza njih, ali i kriterije prema kojima su korisnicima bili prezentirani određeni oglasi.

Državama članicama će se omogućiti da nametnu sankcije, ako to bude potrebno. Štoviše, političke stranke koje budu kršile pravila o zaštiti podataka tijekom izbornih kampanja, trebat će platiti kaznu u visini od 5 posto svog godišnjeg proračuna.

Strah od zloupotrebe podataka korisnika u svrhu predizborne kampanje potaknulo je korištenje velike količine podataka, kao što je to bilo i u slučaju Cambridge Analytica prije dvije godine.

Prema posljednjim rezultatima istraživanja koje je proveo Eurobarometar, više od dvije trećine ispitanika smatra da je personalizirano oglašavanje na internetu kompromitiralo pravedno političko natjecanje tijekom predizborne kampanje, izrazivši pritom osobnu zabrinutost zbog tog trenda.

Kako bi se što bolje zaštitili od hakerskih napada, Europska unija potiče ulaganja u kibernetičku sigurnost, a u tu svrhu planira otvoriti i Centar računalne sigurnosti. Dio je to ozbiljnih mjera koje je Komisija predstavila u rujnu 2017. godine kako bi se suprotstavila rastućoj opasnosti od manipuliranja izbornim rezultatima.

U nekim državama članicama, čak 50 posto ukupnog kriminala podrazumijeva računalne malverzacije, upozoravaju nadležne institucije.

Međutim, ostaje problem tzv. 'lažnih vijesti' koji izrazito zabrinjava većinu europskih djelatnika i političara. Razlog tome je činjenica da se radi o fenomenu kojeg je teško iskorijeniti i koji predstavlja prijetnju demokratskim procesima.

Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra, najmanje 83 posto ispitanika složilo se s tom tvrdnjom.

EU je bila osobito osjetljiva na lažne vijesti, vjeruje glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot.

- Glavni razlog osjetljivosti leži u tome što su europska pitanja više-manje nepoznata i sukladno tome je lako lažno informirati ljude o Europskoj uniji – dodao je.

Opće je prihvaćeno da su lažne vijesti korištene u prošlosti uvelike utjecale na demokratske odluke.

Istraživači Sveučilišta u Edinburghu identificirali su više od 400 lažnih profila na društvenim mrežama koji se djelovali iz 'farme trollova' u St. Petersburgu šireći velik broj antieuropskih izjava tijekom referenduma o Brexitu.

Također, krajem rujna se pokušalo utjecati na ishod makedonskog referenduma o promjeni imena države. Bijela kuća vjeruje da su to pokušale određene grupacije financirane iz Kremlja.

Navodno, Komisija pokušava regulirati taj problem pokretanjem komisije za 'lažne vijesti', dok Europski parlament ima operativnu grupu koja održava internetsku stranicu o 'lažnim vijestima' iz istočne Europe. Štoviše, Parlament poziva na uređivanje kodeksa ponašanja na internetu za sve poslovne subjekte.

Skupina tehnoloških tvrtki, među kojima su Google, Facebook i Mozilla, u rujnu su iskazale svoju spremnost slijediti autoregulaciju koju je predložila EU. Prema novom kodeksu, prihodi poslovnih subjekata koje su generirali lansiranjem lažnih vijesti i lažnih profila u marketinške svrhe bili bi zabranjeni. Naime, neki stručnjaci sumnjaju da bi tako oštre mjere polučile željeni rezultat. Oni smatraju da je pokušaj suočavanja EU s dezinformacijama nedovoljan s obzirom na realnu opasnost od ruskih kibernetičkih malverzacija tijekom predizborne kampanje.

Štoviše, dodaju kako Europska komisija izbjegava direktno kritizirati Rusiju.

Puno toga je na kocki za Europsku uniju, posebice neovisnost izbora i sposobnost regulacije.

- Ovo je borba u koju ulazimo nepripremljeni - zaključio je Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Europske pučke stranke.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preven na hrvatski.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version