COVID-19 ne smije prerasti u sigurnosnu krizu, upozorio je glavni šef NATO-a u intervjuu za Euractiv

Autor:

  • Alexandra Brzozowski/ EURACTIV.com

15.04.2020.

Euractiv

Isječak iz video intervjua. Na slici: Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg

''Moramo se suočiti s Covidom-10, ali istodobno moramo osigurati da se zdravstvena kriza ne pretvori u sigurnosnu krizu'', rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu za Euractiv.com.

 

 

''Potrebno nam istovremeno  boriti se protiv Covida-19, ali i rješavati druge prijetnje i izazove s kojima se suočavamo'', naglasio je referirajući se između ostalog na promjenu globalne ravnoteže snaga s usponom Kine i sve uporniju Rusiju.

Od početka epidemije Covid-19 u Europi, Kina je prakticirala ''zamaskiranu diplomaciju'', dok je Rusija pokušala primijeniti narativ svoje zemlje širom bloka.

Na pitanje predstavlja li to razlog za zabrinutost za NATO, Stoltenberg je rekao da članice NATO-a ''trebaju ozbiljno shvatiti  svaki pokušaj da se zdravstvena kriza iskoristi za prenošenje lažnih narativa, dezinformacija i propagande".

U međuvremenu, Europa će se suočiti s ozbiljnom recesijom nakon završetka pandemije, što bi moglo predstavljati veliko opterećenje nacionalnim proračunima. Na pitanje hoće li NATO biti voljan preispitati nacionalni doprinos od 2% potrošnje na obranu, Stoltenberg je rekao da su trenutno "svi usredotočeni na to kako spasiti živote i to je glavni zadatak".

Stoltenberg je naglasio da se vojne sposobnosti NATO-a također primjenjuju u suočavanju sa zdravstvenom krizom, zbog čega obrambeni troškovi mogu ''pružiti civilnom društvu povećanu sposobnost koja se može iskoristiti u krizi poput ove'' gdje ''vojno osoblje pomaže zdravstvenim radnicima na frontu cijelo vrijeme''.

Šef NATO-a naglasio je da je pomoć u uspostavljanju nacionalne otpornosti među državama članicama nakon izlaska iz koronavirusne krize odgovornost NATO-a.

"Otpornost je ključni zadatak za NATO. To je zapravo nešto što je sadržano u NATO-ovom osnivačkom ugovoru, koji navodi da smo odgovorni za to da naši saveznici budu otporni i protiv zdravstvenih prijetnji", zaključio je.

Cjeloviti intervju pročitajte u nastavku:

 

 Nazvali ste COVID-19 "zajedničkim nevidljivim neprijateljem". Koji se napori čine na usklađivanju zajedničkog odgovora između EU-a i NATO-a u borbi protiv krize?

 

Blisko surađujemo s Europskom unijom - NATO i Europska unija međusobno se nadopunjuju. Imat ćemo sastanak ministara obrane NATO-a koristeći sigurnu video-konferenciju, na kojoj će sudjelovati visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell. Također ostajem u bliskom kontaktu s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Vijeća Charlesom Michelom i također koordiniramo na razini osoblja. NATO i EU usko koordiniraju u borbi protiv Covida-19.

 

Koje bi dugoročne lekcije NATO mogao naučiti iz pandemije kad je u pitanju spremnost za bakteriološko ratovanje ili druge civilne prijetnje?

 

NATO je organizacija koja je uvijek spremna za krizu i koja je razvila sposobnosti koje se mogu primijeniti kao odgovor na oružani napad i vojne prijetnje. Ono što sada vidimo je da su ove mogućnosti također vrlo korisne u pružanju podrške civilnim naporima u borbi protiv zdravstvene krize, koronavirusne krize, jer vidjeli ste kako NATO može koristiti našu zapovjednu strukturu, koristiti različite NATO mehanizme kako bi bili sigurni da možemo dopremiti puno opreme iz cijelog svijeta u Europu kako bi transportirali, na primjer, zaštitna odijela ili medicinsku opremu kako bi se saveznici mogli nositi s  krizom koronavirusa. Imamo terenske bolnice koje se prevoze i osnovane su za pomoć saveznicima u rješavanju krize. Medicinsku evakuaciju, što smo razvijali tijekom godina i što smo koristili primjerice u Afganistanu prevozeći teško i ozbiljno ranjene vojnike, sada koristimo iste alate, iste vještine za prijevoz zaraženih ljudi u Europi do bolnica gdje mogu dobiti liječenje. Tako se u velikoj mjeri koristi vojno osoblje, zapovjedna struktura NATO-a, NATO-ove mogućnosti i strateški zračni prijevoz što pruža značajnu potporu NATO saveznicima u borbi protiv COVID-19.

 

U prosincu se NATO odlučio snažnije usredotočiti na rastuću Kinu. Posljednjih tjedana vidjeli smo nešto što su Kinezi u Europi nazvali "zamaskiranom diplomacijom", ali i neke ruske napore. Je li to razlog zabrinutosti za NATO?

 

Moramo ozbiljno shvatiti svaki pokušaj da se zdravstvena kriza iskoristi za prenošenje lažnih narativa, dezinformacija i propagande. Vjerujem da najbolji odgovor na propagandu nije propaganda. Vjerujem da su najbolji odgovor na propagandu istine, činjenice. I zato, upravo to radimo. Transparentni smo i pružamo činjenice o onome što radimo kao NATO saveznici. Ali u osnovi, vjerujem da je najbolji odgovor na dezinformacije slobodan i neovisni tisak. Novinari koji postavljaju teška pitanja, novinari provjeravaju svoje izvore. To je najbolji način da osigurate da oni koji pokušavaju provesti dezinformacijske kampanje ne uspiju. A glavna zadaća NATO-a je zaštititi one demokratske vrijednosti koje omogućavaju djelovanje slobodnog tiska.

 

Tijekom posljednjeg ministarskog sastanka NATO-a spomenuli ste i prijetnje koje bi mogle proći nezapaženo, dok se svijet fokusira na pandemiju. Što vas najviše brine?

 

Ono što sada vidimo, svi smo sada usredotočeni, i naravno i NATO, na neposredne izazove koje predstavlja kriza koronavirusa nama i NATO-u kako bismo pomogli našim saveznicima u reagiranju. Istodobno, znamo da prijetnje i izazovi koji su bili tu prije krize COVID-19 nisu nestali. Još su tu. Teroristička prijetnja, nestabilnost na Bliskom Istoku, Siriji, Sjevernoj Africi, kibernetičke prijetnje, ali i izazovi koje predstavlja postavljanje globalne ravnoteže snaga s usponom Kine, ili sve upornije Rusije, koja je odgovorna za kontinuirano kršenje suvereniteta Ukrajine i Gruzije, dvije europske nacije. Realnost je da, naravno, moramo se nositi s COVID-19, ali istodobno moramo osigurati da zdravstvena kriza ne postane sigurnosna kriza. Dakle, NATO mora pomoći rješavanju krize COVID-19, ali istodobno moramo održavati svoje misije i operacije i svoju spremnost. To je razlog zbog kojeg mi održavamo svoje borbene skupine u istočnom dijelu Saveza i baltičkim zemljama, dok i dalje provodimo zračnu policiju i dok se i dalje borimo protiv međunarodnog terorizma, uz našu misiju u Afganistanu ili pomažemo u stabilizaciji zapadnog Balkana s našim misijama na Kosovu. Potrebno je raditi oboje istovremeno: boriti se protiv COVID-19, ali i rješavati ostale prijetnje i izazove s kojima smo suočeni.

 

Europa bi se mogla suočiti s ozbiljnom recesijom nakon pandemije. Hoće li NATO biti spreman preispitati nacionalni doprinos od 2% potrošnje na obranu?

Mislim da smo svi sada usredotočeni na to kako spasiti živote i to je glavni zadatak. Zatim svi razumijemo da će kriza Covid-19 prouzrokovati neke teške ekonomske posljedice, a koliko će one biti teške, ovisi i o tome koliko će trajati. Mislim da je ono što smo vidjeli dijelom i da prijetnje, s kojima smo suočeni, nisu nestale zbog krize Covid-19. A dijelom također vidimo da su vojni kapaciteti poput zrakoplovnih operacija, poput vojne medicine, poput logistike, transporta - važni u rješavanju zdravstvene krize. Dakle, ulaganje u vojsku nije relevantno samo za reagiranje na vojnu prijetnju, već i ulaganje u vojsku omogućava civilnom društvu povećanu sposobnost koja se može iskoristiti u krizi poput ove i upravo to rade NATO saveznici. Jer vidimo da vojno osoblje stalno pomaže zdravstvenim radnicima. Ono što također trebamo učiniti je shvatiti važnost otpornosti, da će sve što možemo učiniti da naša društva budu otpornija, pomoći da budemo spremni za sljedeću krizu. A otpornost je ključni zadatak NATO-a. To je zapravo nešto što je sadržano u osnivačkom ugovoru NATO-a, koji navodi da smo odgovorni za to da naši saveznici budu otporni i na zdravstvene prijetnje.