Dezinformacije o koronavirusu mogu naštetiti ljudskom zdravlju i demokraciji

Autor:

  • Karla Juničić

08.05.2020.

(FILES) In this file photo taken on March 24, 2020 a Facebook logo is displayed on a mobile phone screen next to a coronavirus COVID-19 illustration in Arlington, Virginia. - Facebook on April 29, 2020 reported a sharp jump in usage as the global pandemic unfolded, in a quarterly update that sparked a rally in shares of the social network despite its warning of turbulence in the coming months. (Photo by Olivier DOULIERY / AFP)
Olivier DOULIERY / AFP

Ilustracija: logotip Facebook i model koronavirusa na ekranu kompjutera

Dezinformacija u vrijeme koronavirusa može našteti ljudskom zdravlju i zato je posebno opasna, objasnio je Jaume Duch, generalni direktor komunikacija Europskog parlamenta tijekom rasprave "Europska unija, dezinformacije i Zapadni Balkan" održane u četvrtak 7.svibnja.

U normalnim vremenima, dezinformacije u EU mogu biti različitog podrijetla – povezane s ekstremnim ideologijama, lijevim ili desnim kampanjama, individualcima i ideološkim organizacijama. One sve imaju jednaki cilj - naštetiti vrijednostima, demokraciji i povjerenju građana u institucije.

''Danas se nalazimo u puno goroj situaciji jer dezinformacija može ne samo ubiti demokraciju već može ubiti i ljude. Veliki dio dezinformacija vezan je za zdravstvo i liječenje pandemije. Kruže različite teorije kako liječiti bolesti što se brzo širi društvenim medijima” - rekao je Duch.

Borba u EU protiv dezinformacija zapravo je započela zbog straha od manipulacije izborima, ali sada je vidljivo da je ona dio paneuropske strategije i u drugim krizama. Poznato je već da su kampanje putem društvenih medija htjele utjecati na izbore za Europski parlament ili Brexit. EU je uvela sustav brze uzbune radi izvještavanja o sumnjivim narativima koji bi mogli naštetiti vladama. Tijekom krize Covid-19 dezinformacije su dolazile kako iz  EU tako i iz Rusije i Kine. Primjerice, proruske dezinformacije prenosile su narativ da je koronavirus ljudska tvorevina, navodi se u izvješću EU-a iz ožujka koje je citirao FT.

''Narativi i priče su uvijek slični: s jedne strane da je EU beskorisna, da se ne snosi dovoljno dobro s Covidom-19, da ne poduzima dovoljne mjere te da svaka država donosi svoj odgovor i natječe se s drugom. Druga je da Bruxelles diktira svima politiku i ima previše moći”, rekao je Duch koji ističe važnost obrazovanja ljudi, povećanja transparentnosti i institucija i promoviranja povjerenja u stručnjake u svrhu borbe protiv njih. Također, danas postoje i web stranice na kojima se mogu identificirati izvori, rekao je.

Ali, ključna je i suradnja EU-a s velikim platformama poput Facebook, Twittera i You Tubea. Jer, to su platforme koje imaju ''moralnu i legalnu odgovornost suzbiti aktivnost lažnih vijesti budući da se širitelji služe njihovim kanalima''. 

Regija Zapadnog Balkana je posebno ranjiva na dezinformacije jer slabljenje demokracije može uzrokovati osjećaj da EU nije napravila dovoljno za države članice, objasnio je eurozastupnik Tonino Picula. Posebno je stavio naglasak na politiku proširenja EU koja je jedna od ''najefektivnijih instrumenata vanjske i sigurnosne politike Europske unije''.

''Proširenje može donesti višestruku korist: Pomoglo bi Uniji da ponovno stekne kredibilitet u regiji, te dokazalo da je sposobna utjecati na događaje u susjedstvu i nositi se s izazovima 21. stoljeća, jednako kao što je to mogla u drugoj polovici 20. stoljeća”, rekao je.

EU je osigurala 3,3 milijarde eura za pomoć zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv virusa što odašilje ''snažnu poruku građanima da nisu ostavljeni sami''. Picula je procijenio da bi Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su u veljači dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, taj proces mogle započeti već iduće godine tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a (u drugoj polovici 2020. godine). Postoji niz razloga zbog kojih će Hrvatska imati pozitivan utjecaj od pridruživanja susjeda EU, a posebice u suradnji na gospodarskoj i sigurnosnoj razini, objasnio je.

No, danas je taj proces puno teži zbog većeg broja kriterija koje te države moraju ispuniti posebice na razini slobode medija i vladavine prava. A, imati slobodne medije znači i slobodu borbe protiv dezinformacija koje potječu od euroskeptičnih grupa ili drugih ekstremnih kampanja.''Je li Europska unija danas dovoljna snaga koja može regiji donijeti demokraciju'', pitale su se udruge iz regije koje se bore za vladavinu prava prilikom potpisivanja deklaracije nevladinih udruga povodom summita EU i Zapadnog Balkana održanog u srijedu 6. svibnja

"Kada Unija dobije takvu poruku od ljudi koji su njezini prvi suradnici na terenu, onda se treba zamisliti“, rekao je koordinator komunikacija Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, Gordan Bosanac. Bosanac je istaknuo važnost pravodobnog otkrivanja podrijetla protudemokratskih informacija koje ne napadaju samo Zapadni Balkan već i EU.

Petar Vidov, glavni urednik Faktografa i 'fact-cheker', rekao je da je većina informacija koja se širila u Hrvatskoj bila vezana uz štetnost cjepiva. ''Bill Gates koristi koronavirus kako bi kroz cijepljenje ugradio mikročipove ispod kože”, jedan je od češćih primjera koje navodi.

Većina narativa bazira se na emociji, izazivaju humor ili strah, koriste memove i linkove koji se lako prenose, ''ali svi su opasni'', rekao je Duch. On naglašava da ova pandemija nije samo zdravstvena već je i pandemija informacija. Obadvije su jednako opasne te se moramo boriti protiv njih.

''Morat ćemo biti pažljivi jednom kada zdravstvena kriza završi da s nama ne ostanu lažne informacije koje će oslabiti ljudska prava i demokraciju. Jednom kada virus nestane, njegove posljedice mogu ostati s nama još dugo, dugo godina”, zaključio je Duch.

 

Rasprava "Europska unija, dezinformacije i Zapadni Balkan"  dio je ciklusa online susreta

#Eptalks četvrtkom, posvećenih različitim izazovima koje nameće koronakriza.  Kroz razgovor sa stručnjacima i eurozastupnicima pretresaju ih maturanti i profesori škola ambasadora Europskog parlamenta iz cijele Hrvatske.

Raspravu je pratilo više od 170 aktivista, pripadnika civilnog sektora iz regije, te srednjoškolaca.