Europa treba novu sigurnosnu arhitekturu: ali ne onakvu kakvu žele s jedne strane Trump, s druge Putin

Autor:

15.06.2019.

U.S. President Donald Trump speaks with Russian President Vladimir Putin during the their bilateral meeting at the G20 summit in Hamburg, Germany July 7, 2017. REUTERS/Carlos Barria TPX IMAGES OF THE DAY - RC1DD9171270
Carlos Barria / REUTERS

Vladimir Putin i Donald Trump žele isto, rastočiti jedinstvo EU kako bi zatim mogli ostvarivati svoje partikularne interese na europskom teritoriju

“U slučaju bilo kakvog sukoba, Bože sačuvaj, ozemlje Poljske postaje neupitnom metom za odgovor iz odmazde ako dođe do iznenadnog napada na nas”, rekao je Vladimir Džabarov, zamjenik predsjednika vanjskopolitičkog odbora Gornjeg doma ruskog parlamenta.

"Svijet postupno klizi prema opasnom trenutku koji se može usporediti s karipskom krizom", rekao je Šamanov koristeći ruski naziv za kubansku raketnu krizu 1962. između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza koja je dovela svijet na rub rata. Šamanov je na čelu odbora za obranu Drugi zastupnik, bivši zapovjednik ruskih specijalnih snaga Vladimir Šamanov, koji je sada na čelu odbora za obranu u donjem domu

U Washington u bio poljski predsjednik Andrzej Duda i zadovoljno se vratio kući s najavom američkog predsjednika Donalda Trumpa da će poslati svoje vojnike u Poljsku. Koji bi ondje, kako se nadaju Poljaci, biti stalno stacionirani, a ne, kao dosada, na bazi kružne izmjene. Duda je ponudio da će za potrebe tih snaga - riječ je o 1000 vojnika koji bi najvjerojatnije bili prebačeni iz neke od baza u Njemačkoj - potrošiti 2 milijarde dolara. U igri je i kupovina najnovijih američkih borbenih zrakoplova F-35. Tako bi Trump, nakon naselja na Golanskoj visoravni koje će nositi njegovo ime, mogao dobiti i “Fort Trump” u srcu Europe.

Dmitirij Peskov, glasnogovornik Vladimira Putina, rekao je da to Moskva neće gledati prekriženih ruku. “Ruska vojska pomno prati ove najave, analizira informacije i čini što je potrebno kako ovi koraci ne bi ni koji način postali prijetnjom sigurnosti Ruske Federacije”, rekao je. Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da bi takav potez Sjedinjenih Država značio kršenje sporazuma NATO-a i Rusije iz 1997. godine prema kojem se Savez obvezao da neće trajno razmještati vojne snage na ozemlju novih članica - bivših članica Varšavskog pakta.

I Moskva je potpuno u pravu. Osim što je ona prekršila niz drugih sporazuma pri čemu je aneksija Krima najteži slučaj (postoji sporazum iz Budimpešte kojim Rusija jamči Ukrajini teritorijalni integritet). Putin zatim u intervjuu navodi da se “odnosi između Moskve i Washingtona pogoršavaju i da su sve gori”. A usred svega toga je Poljska, kako je to jasno rekao Džabarov, a onda i cijela Europa.

Mogući raskid sporazuma o projektilima kratkog i srednjeg dometa (INF) upravo naš kontinent vraća u hladnoratovsko razdoblje kad su se Washington i Moskva prepucavali - na sreću samo verbalno - raketama preko europskih leđa. No, zahvaljujući mudrosti tadašnjih europskih, američkih i sovjetskih lidera krajem 1980-ih uspostavljena je sigurnosna arhitektura koja je konačno uklonila prijetnju Europi. “Stalna na tom svijetu samo mijena jest”, pisao je Petar Preradović.

I razumljivo je da kuća sagrađena 1980-ih treba obnovu. No, ne ovakvu kakvu rade Trump i Putin. Utoliko je za Europu važnije da se ozbiljno pozabavi svojom kućom: više smo puta ovdje napisali da i nakon odlaska Trumpa (kad tad) SAD neće staviti Europu na prvo mjesto svojih interesa: to je Pacifik. Putin, treba biti jasno, provocira kako bi ojačao pregovaračku poziciju. Rusija može oteti Krim, napasti Gruziju, ali nema ekonomske snage za ozbiljniju vojnu operaciju (ekonomski je snažna poput Španjolske). Zato je dobro da Emmanuel Macron kaže: "Europa, u multilateralnom poretku kakav zagovaram, mora ponovo izgraditi s Rusijom nova pravila povjerenja i sigurnosti i ne smije se oslanjati samo na NATO". Slično misle i u Njemačkoj, i CDU i SPD. Stabilni odnosi na prostoru od Lisabona do Vladivostoka mogu Europi otvoriti prostor da se posveti ozbiljnijim prijetnjama: Africi, Bliskom istoku i Kini. I smiriti Poljsku i baltičke države. Na korist svih.