Europska unija daje zeleno svjetlo novim vojnim projektima

Autor:

  • Alexandra Brzozowski/ EURACTIV.com

20.11.2018.

British and Irish troops arrive to Hoek van Holland to travel by land to Norway, as part of the NATO's military excercise, in Hoek van Holland, Netherlands October 10, 2018. REUTERS/Piroschka van de Wouw
Piroschka van de Wouw / REUTERS

NATO postrojbe tijekom vojne vježbe u Nizozemskoj

Europski ministri vanjskih poslova i obrane ovoga su ponedjeljka postigli dogovor o 17 novih vojnih i oružanih projekata unutar okvira strukturalne obrambene suradnje država članica zvanog PESCO.

Suradnja predviđa razvoj novih oružanih sustava i osnivanje ustanove za obuku tajnih agenata.

Zajednička obavještajna škola Europske unije za osposobljavanje tajnih agenata svoje će sjedište imati na Cipru, a njezino će poslovanje voditi Grčka u suradnji s nacionalnim sigurnosnim agencijama i postrojbama NATO saveza.

Međutim, kritičari su već istaknuli činjenicu da bi ustanovu trebale voditi one dvije države koje imaju najbolje odnose s Rusijom. Prema popisu novih vojnih projekata, u Njemačkoj će se razviti nova generacija dronova kojima će se nadzirati more i kopno. U tom će se kontekstu unaprijediti i europski borbeni helikopter Tiger Mk3, a nabavit će se i novo oklopno vozilo za borbu te zračni brod, ali će se i oformiti ekipe za zaštitu od kibernetičkih napada.

Na ovotjednom sastanku u Bruxellesu, 25 ministara Europske unije, na PESCO-ov popis su dodali 17 vojnih projekata dogovorenih prošloga prosinca. Lista projekata predviđa obuku i razvoj kapaciteta, operativnu spremnost na kopnu, moru i zraku te obranu od kibernetičkih napada.

Stalna strukturalna suradnja

PESCO-ova suradnja započela je prošle godine s ciljem oformljavanja zajedničkih europskih obrambenih snaga. Njezin je glavni cilj učiniti Europsku uniju sigurnosno fleksibilnijom i neovisnijom od SAD-a. U projektu će sudjelovati samo 25 država članica, zato što su Danska, Malta i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučile ne sudjelovati na projektu.

Tradicionalno, Danska ne sudjeluje u zajedničkoj europskoj i sigurnosnoj obrambenoj politici, dok Malta ne zadovoljava jedan od ključnih kriterija za članstvo – redovito ulaganje u obranu svoje države. S druge strane, Ujedinjeno Kraljevstvo je oduvijek neradno sudjelovalo u europskim obrambenim inicijativama, a zbog Brexita su odlučili više ne sudjelovati niti u jednom projektu EU. Iako tako, britanski su dužnosnici izrazili svoj interes za uključenost u obrambene inicijative Europske unije nakon Brexita. Zbog političkih previranja u Londonu i neizvjesnosti sporazuma o Brexitu, planovi Ujedinjenog Kraljevstva o naknadnom uključivanju u projekt ozbiljno su narušeni, smatraju europski diplomati.

Bruxelles bi do kraja godine trebao predstaviti službene uvjete pod kojima će zemlje izvan EU moći sudjelovati u projektima PESCO-a.

Odluka o budućem sudjelovanju Ujedinjenog Kraljevstva u obrambenom projektu pomaknula se za prosinac, ali je izglednije da će se o tom pitanju odlučivati tek iduće godine. Štoviše, Washington želi američkim tvrtkama omogućiti sudjelovanje u nekima od tih projekata.

Na pitanje je li PESCO službeni početak zajedničke vojske Europske unije, nekolicina europskih diplomata izrazila je svoju skepsu.

Mariusz Błaszczak, poljski ministar obrane, novinarima je tijekom potpisivanja sporazuma naglasio da države istočne Europe PESCO smatraju nadopunom NATO-u, a ne njegovom zamjenom ili duplikatom. Dodao je da je Poljska odlučila sudjelovati u sljedećim projektima PESCO saveza, istaknuvši pritom da bi se on trebao otvoriti i prema državama koje nisu članice Europske unije.

- Prvenstveno pritom mislim o SAD-u, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu – rekao je.

Nizozemski premijer Mark Rutte nedavno je priopćio kako će priključenje europskoj vojnoj sili biti preveliki korak.

- Ideja europske vojske ide predaleko za Nizozemsku. NATO ostaje temeljem za naše obrambene politike – smatra Rutte.

Osim novih 17 projekata PESCO-a, ministri obrane odlučili su proširiti svoje zapovjedno središte za  zajedničke vojne operacije. U buduće, ono ne bi bilo zaduženo za zadatke obuke poput onih u Maliju i Somaliji, već za znatno opsežnije misije poput stalne operacije borbe protiv krijumčarenja migranata na Mediteranu. U tu svrhu, kroz 30 dana oformit će se postrojba od 200 policajaca, odvjetnika i drugih stručnjaka.

Također, države članice istaknule su važnost uspostavljanja civilnog sporazuma o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije, s ciljem jačanja ovlasti Bruxellesa pri upravljanju kriznim situacijama. Ciljevi takvih misija bit će jačanje policije vladavine prava i civilne uprave u opasnim vojnim situacijama.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas smatra da Njemačka želi osigurati da prevencija kriznih situacija bude važan dio zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Upravo zato, država se založila da Berlin postane 'europskim centrom za prevenciju kriznih situacija'.

Rasprava o europskoj vojsci

- Postoje koraci na putu prema vojsci Europljana – izjavila je Ursula von der Leyen, njemačka ministrica obrane, u Bruxellesu dodajući da se sama Unija treba ubrzati u donošenju odluka.

Prošloga je tjedna u Strasbourgu njemačka kancelarka Angela Merkel jasnije nego ikad prije podržala ideju o stvaranju zajedničkog europskog obrambenog sustava i mogućnosti stvaranja 'europske vojske'.

Merkel je odgovorila na poziv francuskog predsjednika koji je nedavno raspravljao o većoj strateškoj autonomiji Europske unije koja bi trebala biti u mogućnosti zaštititi svoje članice od kineskih, ruskih, pa i američkih interesa.

Prošlo je gotovo 60 godina od posljednjeg pokušaja stvaranja europske vojske kroz Europsku obrambenu zajednicu, a od tada zajednička obrambena politika nije bila temom ozbiljnih rasprava. Glavna kočnica većine država bio je strah od duplanja ovlasti s NATO-ovim postrojbama.

Zbog Brexita, Donalda Trumpa i premalih ulaganja država EU u svoje vojne postrojbe, ali i promjena u geopolitičkom ozračuju, rasprava o zajedničkoj vojsci Europske unije dobila je novi smisao.

Svojom izjavom von der Leyen se opet  pokušala ograditi od ideje 'europske vojske'. Ovoga vikenda, Berlin je pokušao objasniti svoj stav prema zajedničkoj europskoj obrani.

- Put kojim smo krenuli polako ali sigurno vodi do 'europske vojske'. To znači da vojne postrojbe ostaju dijelom nacionalnih odgovornosti država članica, ali da su međusobno povezane, podjednako opremljene, obučene i spremne na zajedničke operacije – rekla je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Svojom je izjavom potaknula važnost jačanja obrambene suradnje država članica Europske unije, kojoj je cilj nadopuniti, a ne oslabiti prednost NATO saveza u europskoj obrani.

U utorak, ministri vanjskih poslova i obrane europskih zemalja, razgovarat će s glavnim tajnikom NATO saveza Jensom Stolenbergom o budućim odnosima EU i NATO.

Jedna od glavnih tema toga sastanka bit će kibernetička sigurnost, s obzirom na to da je NATO ovaj tjedan započeo vježbu upravljanja vojnim krizama širom Europe, kako bi ispitala reakciju Europske unije na fiktivni hibridni napad i reakciju energetskih, zdravstvenih i komunikacijskih sustava, izjavili su dužnosnici.

Scenarij će se fokusirati na 'nestabilnu zemlju koja je nedaleko od Europske unije'.

 

Članak je u cjelosti preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version