Interparlamentarna konferencija za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku u Zagrebu

Autor:

  • Karla Juničić

03.03.2020.

PIXSELL

U Zagrebu se održava interparlamentarna konferencija za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku

Interparlamentarna konferencija za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, povodom Hrvatskog predsjedanja EU održana je danas (3.ožujka) u Zagrebu u hotelu Westin.

 

Tim povodom okupili su se zastupici Europskog parlamenta s područja obrane i vanjske politike u Zagrebu. Glavne teme sastanka su ključni sigurnosni izazovi u Europi :

  • migracije
  • zaštita granica
  • humanitarna kriza
  • situacija u Libiji
  • proširenje EU
  • borba protiv terorizma
  • suradnja sa zemljama u razvoju
  • razvoj novih tehnologija, klimatska kriza. Popis je dug.

Evo što su o tome i obrani europskih granica istaknuli u uvodnim govorima predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog Parlamenta David McAllister, predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandrokovć i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

McAllister je naglasio dvije važne novosti koje su uvedene tijekom hrvatskog predsjedanja, a koje podrazumijevaju hitno razmatranje gorućih tema i usvajanje zajedničkih zaključaka o svim temama. Rekao je da su danas odlučili da će hitne teme o kojima će se raspravljati biti situacija u Siriji i u Libiji. ''Oba problema su u našoj neposrednoj blizini i zabrinjavajuća su'', rekao je.

''Ova diskusija omogućit će zanimljivu debatu o globalnim izazovima u Europi vezanim za suradnju u europskoj obrambenoj industriji'' – kazao je McAllister.

Gordan Jandroković je u uvodnom govoru istaknuo da živimo u okruženju punom izazova među kojima su sukobi na Bliskom istoku, migrantski valovi, energetska sigurnost, slabljenje multilateralizma, klimatske promjene, kibernetičke prijetnje itd. Rekao je da će se tijekom susreta s ministrima obrane ovaj tjedan posebno osvrnuti na novu migrantsku situaciju nakon eskalacije u Siriji i nakon što je Turska otvorila granice.

Razlog zbog kojeg premijer Andrej Plenković i nije sudjelovao na današnjem parlamentarnom susretu jer je u posjetu, s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, grčko-turskoj granici gdje će se susresti s vodećim predstavnicima Europske unije (predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Parlamenta Davidom Sassolijem i predsjednikom Vijeća Charles Michelom) kako bi se upoznali sa stvarnom situacijom.

Jandroković je naglasio nužnost obnove pregovora s Turskom za što je EU izdvojila 6 milijardi eura.

''EU mora imati jedinstveni odgovor o migrantskoj krizi i zauzeti dugoročnije stajalište po pitanju migranata. Mora se temeljiti na solidarnosti i odgovornost u zaštiti vanjskih granica – rekao je Jandroković. Također naglasio je da Hrvatska policija u punoj operativnoj funkciji i 6000 policajaca trenutno čuva granice, no u slučaju eskalacije ''očekujemo uključenje i hrvatske vojske'', rekao je.

U izjavi za medije naglasio je da Hrvatska pozorno prati situaciju na granicama i promišlja ''kako odgovoriti na ovaj izazov'', ali prije svega se nada da se neće ponoviti kriza iz 2015. godine

''Trebamo osnažiti zajedničku politiku unutar EU kada su u pitanju migracije. Prve na udaru su Grčka i Bugarska. Potrebna im je snažna potpora tim. Ako bude riječ o desecima ili stotinama tisuća ljudi, tada će Europa sigurno reagirati drugačije nego 2015. godine. Hrvatska će pratiti i koordinirati svoje aktivnosti. Osnovna zadaća države je zaštititi svoje granice i ljude", dodao je.

''Vrlo važno je da se EU pridruži naporima međunarodnih partnera i da se angažira u području eskalacija kriza i bilo kakvih izazova, rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman te napomenuo nekoliko stavki važnih za daljnje djelovanje EU među kojima su: snažan višegodišnji financijski okvir, nastavak suradnje s SAD-om, partnerstvo s Afrikom, jačanje EU i NATO suradnje , jačanje europske sigurnosne politike i državne sigurnosti.

Na današnjem sastanku zastupnici  su jasno izjasnila da Europa mora djelovati složno u rješavanju krize.

''Zajednička sigurnosna politika je sve samo ne zajednička. Još uvijek zajedničku sigurnosnu politiku vodimo iz svojih glavnih gradova'', rekao je Grlić Radman tijekom sjednice "Globalni izazovi za postojanu i utjecajnu Europu" naglasivši potrebu za zajedništvom u rješavanju pitanja u EU.

Zbog nedavnih događanja u Siriji i tekuće humanitarne krize koja je porasla napetosti u regiji, ovog tjedna bit će održana dva izvanredna vijeća: Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u Bruxellesu 4.ožujka i Vijeće za vanjske poslove u Zagrebu 6. ožujka.

Uoči današnje sjednice eurozastupnik Tonino Picula (S&D) izjavio je da Europa od 2015.godine nije razvila mehanizme koji bi otklonili dilemu pitanja treba li poslati vojsku na granicu, a sve će ovisiti o tome što će se događati u sljedećih nekoliko tjedana i hoće li se postići mir u Siriji. Velika je dilema kako će se postaviti turski predsjednik Erdogan tj. hoće li on ustrajati na svojim prijetnjama i propuštati izbjeglice iz Srije prema Europi.

''EU sada igra ulogu zainteresiranog promatrača koji nastoji tu vrstu prijetnje isključiti, a pravi razgovori se vode na relaciji predsjednika Putina i predsjednika Erdogana o kojima ovog trenutka više ovisi rasplet situacije u Siriji od onog što poduzima EU,'' izjavio je Picula.

Rekao je da predsjednik Erdogan ima sposobnost zaustaviti migrantski val zbog čega je s EU postigao raniji dogovor da se zaustavi dolazak izbjeglica iz Turske u EU, ''ali za to mora imati i dobru volju''. No napomenuo je da EU treba odgovoriti na pitanje predstavlja li predsjednik Turske ''stratešku prijetnju'' ili ''strateškog partnera''.

''Dok nemamo odogvor na to pitanje suočavati ćemo se s posljedicama jedne politike od koje se EU trese i zabrinjava, a ne samo zemlje koje su u neposrednoj blizini. Ta priča dijeli EU od 2015. godine, a da li će se to događati i 2020. godine otvoreno je pitanje. Ovo što Ankara sada radi je zasigurno jedna politka ucjene na koju EU ne smije pristati'', rekao je.

Komentirajući situaciju 2015. rekao je da smo tada jednom zaista dobrom akcijom sproveli više stotina tisuća migrana u druge zemlje, ali sada bi to bilo teško izvedivo jer smo od odvojeni boljikavom žicom i od Slovenije i od Mađarske.

Europarlamentarka Željana Zovko (EPP) izjavila je da ''situacija s kojom se suočava Zapadna Europa je zabrinjavajuća''.

''Današnja sjednica je važna u pogledu otvaranja diplomatskog dijaloga, svaka komunikacija je potrebna i svaka komunikacija mora rezulitati nekim rješenjem. Ono što vidim da se želi podići jedna razina dijaloga. Nitko ne može nikoga ucjenjivati.'' - rekla je.

Današnja parlamentaran sjednica prethodi neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a (Gymnich) i izvanrednog Vijeća za vanjske poslove kojim će predsjedati visoki predstavnik EU Josep Borrell za vansjku politiku u Zagrebu kasnije ovog tjedna, 5. i 6. ožujka.