Intervju glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg: Odemo li prerano Afganistan bi mogao opet postati lansirna rampa za terorističke napade

Autor:

06.03.2020.

NATO Secretary General Jens Stoltenberg gives a statement following his meeting with Croatian President at the Presidential office in Zagreb, Croatia, on March 4, 2020. (Photo by Denis LOVROVIC / AFP)
Denis LOVROVIC / AFP

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg

Jens Stoltenberg, glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza, boravio je u Zagrebu na sastanku ministara obrane Europske unije i diskutirao s hrvatskim vodstvom, premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Zoranom Milanovićem. I razgovarao za Jutarnji list i Euractiv.hr

- Gospodine Stoltenberg, mislite li da bi bilo bolje za vas da ste da nastavili raditi kao taksist? (u jednoj je izbornoj kampanji gospodin Stoltenberg vozio taksi u Oslu i razgovarao s ljudima).


Mislim da je dobro za mene i ljude Osla da nisam taksist. Mislim da sam bolji premijer nego taksist.


- O čemu ste razgovarali s hrvatskim predsjednikom i premijerom?


O trenutačnim izazovima s kojima se svi susrećemo, između ostalog s krizom u Siriji i posljedicama po sve nas. Koje nisu uzrokovane samo povećanjem broja izbjeglica i migranata. Svjedočimo pojačanom nasilju u Siriji, posebno u pokrajini Idlib, gdje su Rusija i Assadov režim odgovorni za ofenzivu koja je prisilila stotine tisuća ljudi da napuste svoje domove. Vidjeli smo neselektivna bombardiranja, kršenje međunarodnog prava. A pozivamo Rusiju, Siriju i Assadov režim da zaustave ofenzivu, poštuju međunarodno pravo i uključe se u napore UN-a u pronalaženju političkog rješenja za sukob. Nema lakog puta naprijed, ali jedino rješenje sukoba u Siriji je politički pregovarano rješenje. I sve uključene strane moraju podržati te napore UN-a.

- Kakvu ulogu igra Turska?


Turska ima legitimna sigurnosna pitanja i nijedan drugi saveznik NATO-a nije pretrpio takve smrtonosne napade kao Turska. Niti jedan drugi saveznik nije primio više izbjeglica od Turske - blizu četiri milijuna ljudi.

- Ali s druge strane, Libanon ima 6 milijuna stanovnika i primio je milijun izbjeglica?


Tako je. Postoje neke druge zemlje u regiji poput Libanona, koje su primile brojne izbjeglice, ali u usporedbi s europskim državama, nema sumnje da nema drugog NATO saveznika koji je primio više izbjeglica nego Turska. Vidimo i krizu na granici između Grčke i Turske, a to nas podsjeća na to da je migrantska i izbjeglička kriza zajednički izazov i da ona traži zajednički odgovor. Stoga pozdravljam sve napore usmjerene na pronalaženje zajedničkog pristupa EU i Turske u rješavanju ovog izazova. Redovito sam u kontaktu s političkim vodstvom Turske, Grčke i EU, i razgovarao sam s njima posljednjih dana. NATO ima svoju ulogu jer imamo pomorsku misiju u Egejskom moru i pomažemo u provedbi sporazuma između Turske i EU-a u suzbijanju ilegalnog protoka migranata.

- Što je Turska poručila saveznicima na izvanrednom sastanku prošlog ponedjeljka?


Turska je izvijestila o vrlo ozbiljnoj eskalaciji u Idlibu gdje je veči broj turskih vojnika poginuo u zračnim napadima, a to potvrđulje koliko je cijela situacija teška i izazovna. Zatražili su konzultacije o Članku 4. Sjevernoatlantskog Ugovora. Osudili smo napade u provinciji Idlib i neselektivno bombardiranje.

- Macron je rekao da je NATO-u stanju moždane smrti jer je Turska započela ofenzivu u Siriji bez da je uopće obavijestila saveznike. Je li Turska pouzdan partner imajući u vidu da kupuje i ruski raketni sustav S-400?


Turska je važan saveznik NATO-a iz više razloga. Ne samo zato što su bili ključni u borbi protiv ISIS-a. Moramo se sjetiti da je ISIS prije ne tako mnogo mjeseci kontrolirao teritorij poput Velike Britanije. Osam milijuna ljudi u Iraku i Siriji. Sada je sav taj teritorij oslobođen i napredak koji smo postigli protiv ISIS-a je tako velik jer smo mogli koristiti infrastrukturu koju ima Turska. S Turskom smo razgovarali o situaciji u Siriji više puta, oni su nekoliko puta informirali saveznike i ne slažemo se uvijek. To je točno. Ali to odražava činjenicu da smo savez 29 država. Različite nacije s različitom poviješću, s različitom zemljopisom, s različitim političkim strankeama na vlasti, ali zato NATO pruža platformu saveznicima da sjednu zajedno i kad imaju drugačije stavove, rasprave ih i pokušaju pronaći zajednički put naprijed. Upravo to radimo u NATO-u kad se suočimo s razlikama.

- Kako NATO može pomoći u migrantskoj krizi u Idlibu ili onoj na granici s Grčkom s Turskom?
 

Nema vojnog rješenja za krizu na granici. Ali, naravno, NATO ima svoju ulogu. Pomažemo u provedbi sporazuma EU-Turska. Dijelimo informacije s turskom i grčkom obalskom stražom, s Frontexom i okupljamo grčke i turske časnike u NATO-oj pomorskoj misiji. Imamo također ulogu u rješavanju uzroka. Jer, ono što vidimo na granici, posljedica je sukoba i nasilja u široj regiji. Zbog toga NATO-ova nastojanja da pomogne stabilizaciji na primjer Iraka našom misijom za obuku, NATO-ovi napori da se bori protiv ISIS-a i NATO-ovo prisustvo u Afganistanu gdje radimo na mirnom i dogovornom rješenju naše misije za obuku u toj zemlji. Sve ovo govori o rješavanju temeljnih uzroka migrantske i izbjegličke krize. NATO mora igrati ulogu, ali postoje mnoge institucije, EU, UN, pojedine zemlje. No, migrantska je kriza složen i velik izazov te je ne može riješiti samo jedna država ili institucija. To je zajednički izazov i moramo zajedno raditi na pronalaženju zajedničkih odgovora.

- Spomenuli ste Afganistan. Mislite li da je sporazum između SAD-a i talibana održiv?


Nadam se. I učinit ću sve što mogu kako bih ga učinio održivim, ali okruženje u kojem radimo je neizvjesno i teško. Sporazum potpisan u subotu (29. veljače) prvi je korak, ali pred nama je još jako dug put. A taj će put biti zahtjevan i težak. Moramo biti spremni na razočaranja. Sporazum je važan jer su talibani prvi put obećali da će prekinuti sve veze s terorističkim organizacijama i učiniti sve što mogu kako bi spriječili Afganistan da postane sigurno utočište teroristima. Podsjetimo, talibani su bili u vladi kad je al-Qa'ida slobodno djelovala u Afganistanu, organizirajući, planirajući i izvodeći terorističke napade na naše zemlje, uključujući i 11. rujna 2001. u SAD-u. Talibani su obećali da će smanjiti nasilje i prvi su put obećali da će sjesti na pregovore s afganistanskom vladom. I dugoročno gledano, to može biti održivo, mirno rješenje sukoba u Afganistanu. Rješenje koje donose Afganistanci i mirovni proces koji je afganistanski. Imamo planove da postupno smanjujemo svoju prisutnost, ali to će se temeljiti na uvjetima. Ne možemo prerano napustiti Afganistan. Ako to učinimo, riskiramo da će talibani vratiti kontrolu nad zemljom, a kalifat koji je ISIS izgubio može se ponovo uspostaviti ovdje i Afganistan može ponovo postati lansirna rampa za napade na nas. Sjetimo se da smo u Afganistanu kako bismo se zaštitili. Pozdravljamo sudjelovanje Hrvatske u ovoj misiji koja nas štiti. Došli smo u Afganistan zajedno i odlazimo zajedno kad za to dođe vrijeme.

- Jeste li možda čuli različita mišljenja premijera i predsjednika o dinamici povlačenje hrvatskih trupa iz Afganistana?


Nije na meni komentirati potencijalne razlike unutar Hrvatske. Meni je važno da Hrvatska pruži podršku našoj misiji u Afganistanu. Što je također važno za rješavanje uzroka migrantske i izbjegličke krize. Moramo imati na umu da je u Afganistanu došlo do golemog napretka tijekom naše misije.

- Rusija. Je li stvarna prijetnja Europi ili je to samo napuhana priča?


Ne vidimo neposrednu prijetnju bilo kojoj NATO saveznici. Ali vidimo drskiju Rusija koja je upotrijebila materijalnu silu protiv svojih susjeda Gruzije i Ukrajine. Koja mnogo ulaže u nove, moderne kapacitete, uključujući nuklearne, i koja je razmjestila u Europu rakete srednjeg dometa čime krši INF (Sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa). Ovo je najvažniji sporazum o kontroli naoružanja koji imamo. I koja je prisutna blizu naših granica ne samo u Rusiji, već i u Siriji i Libiji. Sve je to dovelo do toga da NATO mora na obrambeni način više ulagati u našu sigurnost i rasporediti trupe na istočni bok Saveza. Ali NATO to radi u obrani, ne želimo novi hladni rat, ne želimo nikakvu utrku u naoružanju. Radimo na boljim odnosima s Rusijom, ali da bi taj bolji odnos uspio potrebno je da Rusija shvati da nas ne smije zastrašiti niti nam prijetiti. Moramo sjesti i imati konstruktivan dijalog s Rusijom kako bismo poboljšali naše odnose s našim najvećim susjedom. I to će biti u obostranom interesu.

Tagovi/Tags: