Iranski nuklearni sporazum 'klinički mrtav'? Teheran otvoreno krši sve odredbe, a ostale potpisnice ne znaju kako reagirati

Autor:

  • Tea Trubić Macan

12.11.2019.

(190926) -- UNITED NATIONS, Sept. 26, 2019 -- Federica Mogherini (L), EU foreign and security policy chief, and Iranian Foreign Minister Mohammad Javad Zarif (R), attend a meeting with foreign affairs officials from Britain, China, France, Germany and Russia at the UN headquarters in New York Sept. 25, 2019. Parties to an international agreement on Iran's nuclear program pledged on Wednesday to continue efforts to preserve the July 2015 deal., Image: 473412458, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE EXCLUDING CHINA, HONG KONG ONLY. End users shall not licence, sell, transmit, or otherwise distribute any photographs represented by eyevine, to any third party. Contact eyevine for more information: Tel: +44 (0) 20 8709 8709 Ema, Model Release: no, Credit line: Xinhua / Eyevine / Profimedia
Xinhua / Eyevine / Profimedia

Europska unija poziva Iran da 'odustane od daljnjih akcija', dok Teheran neumorno tvrdi da je 'njihov jedini cilj unaprijediti životni standard svog stanovništva'; na slici; Federica Mogherini, šefica diplomacije EU i Mohammad Javad Zarif, iranski ministar vanjskih poslova

Teheran ne samo da je nagazio na strogo definirane odredbe Iranskog nuklearnog sporazuma, već ih je i preskočio u nekoliko koraka; tako bi se moglo metaforički sažeti kvartalno izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koja je bila zadužena za nadzor tog dokumenta.

Osim što je Iran povećao stopu opskrbe uranijem s 3,67 posto (koliko je strogo definirano Sporazumom) na 4,5 posto, prema posljednjem i najalarmantnijem izvješću IAEA-e Teheran je osposobio i poligon za testiranje oružja, a svoje sporne zalihe uranija skladišti na skrovitoj i dobro utvrđenoj lokaciji kako bi obmanuli međunarodnu kontrolu. Prema procjeni stručnjaka, Teheran trenutno u skladištu ima čak 551 kilograma uranija, a Iranskim nuklearnim ugovorom definiran je limit od 300 kilograma.

Iako je to i dalje znatno manje od količine koja je uistinu potrebna za izgradnju nuklearnog oružja, agencija upozorava da Teheran zahvaljujući novom povećanju svakodnevno skladišti čak 5,5 kilograma uranija (prije je bilo 450 grama), a tim bi tempom kroz godinu dana mogao sakupiti potrebnu količinu za naoružanje.

Ali Akbar Salehi, šef iranskog nuklearnog programa, neumorno tvrdi da se država opskrbljuje uranijem 'niske vrijednosti' te da je jedini cilj cijeloga programa unaprjeđenje životnog standarda lokalnog stanovništva, kao i mira u regiji. Iran se čak nije niti pretjerano trudio sakriti činjenicu da je opskrbu uranijem stavio u višu brzinu, zato što se djelomično nada da će kršenjem sporazuma motivirati ostale potpisnice da mu ponude bolje uvjete.

Ministri vanjskih poslova država članica EU ovih su se dana susreli u Parizu gdje su potvrdili svoju podršku Iranskom nuklearnom sporazumu, apelirajući pritom na Teheran 'da odustane od svog plana dok nije prekasno'.

- Moramo Iranu dati do znanja da ne može ovako nastaviti – izjavio je Heiko Maas, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, tijekom konferencije za novinare, a istu je poruku poslala i šefica EU diplomacije na odlasku Federica Mogherini.

 

No, padaju diplomatske riječi, ali ne i konkretna djela.

Iako Izraelu nikada nije dovoljno dobar trenutak saznati da je Iran opskrbu uranijem stavio u višu brzinu, ovo je možda najgori mogući trenutak za tu informaciju. Naime, ni mjesec dana nakon ponovljenih parlamentarnih izbora Izrael i dalje nema vladu, a tehnički premijer Benjamin Netanyahu u potpunosti je usredotočen na formiranje postizborne koalicije o kojoj mu ovisi karijera (možda čak i život). Sve veći broj sugrađana više ga ne doživljava kao jedinu opciju na glasačkom listiću, a ako se ne uspije održati na vlasti, njegov će poštanski sandučić preplaviti optužnice za korupciju i zloupotrebu moći. Netanyahu se nada da će se fokusom na pitanje Palestine i 'unutarnjih prijetnji' stranka Likud približiti biračima koji su im okrenuli leđa, a ostala je pitanja od nacionalnog interesa prebacio na svoje ključne saveznike.

Istovremeno, Sjedinjene Američke Države, Izraelov ključan saveznik s one strane Atlantika, zaokupljen je predsjedničkim izborima i procesom opoziva do kojeg je došlo zbog tzv. Quid pro quo afere.

Ključni igrači u obuzdavanju Irana bit će europske potpisnice te Rusija i Kina. Ako je suditi prema signalima koje su Europljani ovoga tjedna poslali, za njih je najbolje rješenje 'medijacija' predviđena Iranskim nuklearnim sporazumom. Time bi se Teheranu poslala poruka da su svjesni kršenja do kojeg je došlo te da ga pozivaju da u roku od 30 dana obustavi sve akcije. Rusija s druge strane računa da će pitanje doći do okruglog stola Vijeća sigurnosti UN-a, te da će u tom slučaju Kina kao država 'velike petorke' uložiti veto u bilo kakve sankcije protiv svog glavnog dobavljača nafte.

Dakle, nuklearni sporazum koji je prije manje od četiri godine bio predstavljen kao 'mirovno rješenje našega doba', da se poslužimo riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, klinički je mrtav.