Istraživanje dokazuje da su Europljani zabrinuti zbog kibernetičke sigurnosti

Autor:

  • Samuel Stolton/ EURACTIV.com

28.11.2018.

FILE PHOTO: A hooded man holds a laptop computer as cyber code is projected on him in this illustration picture taken on May 13, 2017. REUTERS/Kacper Pempel/Illustration/File Photo
Kacper Pempel/Illustration/File Photo / REUTERS

Ilustracija

Prema najnovijim podacima istraživanja objavljenim u ponedjeljak, sve veći broj europskih građana je zabrinut zbog opasnosti od manipulacije izborima kibernetičkim napadima i zlonamjernim intervencijama.

Iako su prvi rezultati istraživanja Eurobarometra o demokraciji i izborima objavljeni ranije u studenom, novi podaci su ovoga tjedna privukli još više pozornosti zbog opasnosti s kojima bi građani Europske unije mogli biti suočeni nakon desetljeća kojeg su obilježili brojni kibernetički napadi.

Novi podaci dokazuju da je čak 61 posto građana zabrinuto da bi kibernetički napadi mogli manipulirati izbornim rezultatima, dok njih 59 posto smatra da postoji realna opasnost od uplitanja stranih aktera ili zločinačkih skupina.

Rezultati su izazvali i burnu reakciju Europske komisije.

Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije u ponedjeljak je izjavio da su građani Europske Unije 'svjesni mračnih sila koji bi željele manipulirati onime što birači čitaju, razmišljaju i u konačnici za koga glasaju'. Vĕra Jourová, povjerenica za pravosuđe, pozvala je države Europske unije da zajedno djeluju u smirivanju zabrinutosti glasača.

Estonija prednjači

Prema rezultatima istraživanja, države članice se međusobno razlikuju po pitanju sigurnosti na internetu, a među njima se istaknula Estonija koja je, za razliku od ostalih zemalja, pokazala najveću razinu povjerenja u sustav elektronsko glasovanja.

Zabrinutost oko kibernetičkih napada na izborima za Europski parlament pokazalo je samo 42 posto Estonaca, dok je 74 posto Španjolaca i 67 posto Britanaca navelo da ih ta opasnost najviše brine.

Dominacije Estonije u sektoru kibernetičke sigurnosti nije iznenađujuća. Naime, upravo je ta država već 2005. godine prva uvela opciju elektronsko glasovanja, dok je u travnju 2007. prvi put doživjela niz kibernetičkih napada koji su privremeno blokirali cijeli privatni sektor države. Vlada je potom poticala razvoj IT inovacija, zalažući se za unaprjeđenje sustava za zaštitu od kibernetičkih napada diljem Europe.

Europski su čelnici također izrazili zabrinutost zbog opasnosti od kibernetičkih napada putem elektronskog glasovanja. Trenutno, Estonija je jedina država Europske unije koja je svojim biračima omogućila da glasuju putem interneta. Primjerice, tijekom prošlih izbora za Europski parlament 2014. godine, oko 30 posto estonskih glasača glasovalo je putem interneta.

Zajednički neuspjeh

U govoru održanom na konferenciji Euractiva na temu kibernetičke sigurnosti u izbornim procesima,  Luukas Ilves, potpredsjednik Lisabonskog vijeća, kritizirao je Europsku uniju za ‘nedostatak povjerenja’ na polju sigurnosti. Prema njemu, Europska unija na međunarodnoj razini ‘kolektivno ne radi dovoljno’ za garanciju potpune sigurnosti predstojećih izbora.

Lionel Gervais, djelatnik u sigurnosti njemačke telekomunikacijske tvrtke Deutsche Telekom, dodao je da je Europskoj uniji potrebna prava strategija za kibernetičku sigurnost donesena s ‘jasnom komunikacijom i jasnim upravljanjem’.

Po pitanju uvođenja elektronskog glasovanja, Europa se kreće nestabilno. Nekoliko članica razmatralo je uvođenje tog sustava, ali ih je većina to u potpunosti odbacila. Irska je 2002. godine, nakon što je vlada odobrila 54 milijuna eura za potrebe uvođenja elektronskog glasovanja, odlučila odustati od uvođenja sustava zbog protivljenja javnosti i manjka povjerenja u sustav.

Nizozemska je odbacila elektronsko glasovanje 2007. godine, nakon što su u javnost iscurili brojni skandali vezani uz pitanje sigurnosti. Francuzi su se isto protivili uvođenju online glasovanja. Elektronsko je glasovanje bilo dozvoljeno 2003. godine, francuskim useljenicima u SAD. Međutim, taj je trend kratko trajao, a taj tip glasovanja je ukinut 2017. godine, nakon što je u hakirana mreža američke demokratske stranke tijekom predsjedničke kampanje Hilary Clinton, što je potaknulo strah među Francuzima.

Zabrinutost Francuza bila je opravdana. Usprkos pokušajima zaštite od zlonamjernih uplitanja u izborne rezultate, stožer Emmanuela Macrona se tijekom kampanje susreo s nizom pokušaja krađa identiteta, nakon curenja podataka iz službenih e-mailova.

U razgovoru s novinarom Euractiva, savjetnik za digitalnu politiku u Europskom parlamentu Thierry Masson, naglasio je da je politička stranka En Marche! od samog početka kampanje za predsjedničke izbore u Francuskoj bila metom napada, ali da hakeri nisu uspjeli u svom naumu zato što su njihovi napadi bili očekivani, a samim time i pravovremeno spriječeni.

- Problem je bio u činjenici da je velik dio informacija koje su 'procurile' bilo lažno - rekao je Masson, istaknuvši da je upravo zbog tih 'lažnih vijesti' velik dio javnosti pretpostavio da je francusku politiku napao neprijateljski akter.

Kako bi se suprotstavili prijetnjama od hakerskih napada, treba osnažiti kibernetičku sigurnost čitave Europe, smatra Masson.

- Europska unija treba se ponašati kao jedinstveno tijelo koje će zaštititi našu suverenost. Ne bismo smjeli dopustiti da države članice štite samo svoju nacionalnu sigurnost zato što će to u konačnici naštetiti cijeloj Europskoj uniji - dodao je.

Trenutni pravni okvir

Jedinstvena strategija Europske unije za jačanje kibernetičke sigurnosti je moguća. Naime, postoje zakonski okviri koji su još 2016. godine usvojeni kao dio Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, koja tvrtke obvezuje na razotkrivanje kibernetičkih prijetnji.

Izglasana je i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, koji trenutno prolazi kroz fazu pregovore među samim institucijama Europske unije. Prijedlog za osnivanje Centra za kibernetičku sigurnost te nacionalnog koordinacijskog centra je trenutno na raspravi u Parlamentu i Vijeću.

Osim što će se Agenciji Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost dodijeliti više odgovornosti, Uredba o kibernetičkoj sigurnosti uspostavit će okvir za razvoj minimalnih sigurnosnih standarda za mnoštvo proizvoda i usluga poput planova za nuklearnu energiju ili proizvodnje žarulja.

Rumunjsko predsjedanje će zauzeti poziciju

Novinaru Euractiva su na konferenciji o sigurnosti informacija bili predstavljeni prioriteti rumunjskog predsjedanja Vijeća EU koje će službeno započeti ovoga siječnja.

- Jedan od naših ključnih prioriteta je osnažiti europski sustav kibernetičke sigurnosti kako bi se zaštitili od budućih opasnosti - rekla je Ramona Niță iz Stalnog predstavništva Rumunjske pri EU.

- Prošlih smo godina imali prilike vidjeti da se kibernetička sigurnost pomaknula s digitalnih aktivnosti na cijeli sustav zato što može utjecati na sve društvene aktere; od individualnih korisnika do poduzeća te ključnih sektora gospodarstva - dodala je.

Podaci Eurobarometra objavljeni u ponedjeljak moraju se pomno protumačiti. S obzirom na burnu prošlost Europe i njezinom odlučnošću da se suprotstavi izbornim smetnjama, nije iznenadilo da su zakonodavci pokrenuli pitanje jačanja kibernetičkog sustava.

''Slobodni i pravedni izbori''

Obećanje koje je predsjednik Komisije Juncker dao u rujnu, u kojem se obvezao na 'slobodne i pravedne izbore', podrazumijeva poduzimanje niza preventivnih mjera. One uključuju i preporuke za uspostavljanje mreže nacionalne suradnje tijekom izbornog procesa kojim bi se unaprijedila transparentnost u elektronskom glasovanju, ali i u predizbornoj kampanji.

Povjerenica Jourová opravdano prepoznaje da Europska Unija treba napraviti više te da rezultati Eurobarometra moraju biti upozorenje za donošenje uredbi na kontinentu.

- Želim da Europljani budu mogu donijeti slobodnu odluku prilikom glasovanja - rekla je nadodavši da kako bi to osigurali, ‘anarhija na internetu oko izbornih pravila mora završiti.’

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version