Kako je došlo do dvodnevnog kaosa na ulicama njemačkog grada Chemnitza?

Autor:

00:00

Matthias Rietschel/Reuters / Sean Gallup/Getty Images

Ubojstvo Nijemca na uličnom festivalu u istočnom njemačkom gradu Chemnitzu dovelo je do serije antiimigrantskih prosvjeda i napada na strane državljane ili osobe koje “izgledaju kao stranci”.

Situacija u gradu Chemnitzu na istoku Njemačke, koji je u nedjelju i ponedjeljak bio poprište nasilja, i dalje se ne smiruje. Najavljeno je nekoliko novih prosvjeda i okupljanja, od kojih jedno i jučer, a istodobno se prolomila vijest da je policija pokrenula istragu ne bi li doznala kako su se skupine krajnje desnice domogle naloga za uhićenje jednog od osumnjičenika za ubojstvo 35-godišnjega njemačkog stolara kubanskih korijena iz istoga grada, koje je i bilo povod za dvodnevne izboje nasilja.

Daniel H. (35) preminuo je u nedjelju, u ranim jutarnjim satima, u bolnici. Tamo je prevezen nakon što se umiješao u svađu nekoliko sati nakon završetka uličnog festivala te je izboden. Vijest o njegovoj smrti, za koju je policija osumnjičila i privela dva mladića, jednog sirijskog podrijetla, a drugog iračkog, proširila se desničarskim računima na društvenim mrežama te je taj isti dan došlo do okupljanja oko 1000 krajnjih desničara u gradu, od kojih su se neki, kako se pokazalo poslije, okomili na nasumične prolaznike koji su izgledali kao stranci. Primjerice, na televiziji je objavljena amaterska snimka skinheadsa kako ganjaju jednu osobu.

No, ponedjeljak, kada su 23-godišnji Sirijac i 22-godišnji Iračanin i službeno optuženi za ubojstvo, pokazao se još gorim od nedjelje. U centar grada ponovno se sjatila gomila. Okupilo se oko 6000 krajnjih desničara i njihovih pristaša te 1000 krajnjih ljevičara. Došlo je do nereda između ta dva suprotstavljena tabora, ali i policije. Ozlijeđeno je oko 20 osoba, među kojima i dva policajca.

Imena i adrese No, stvari su se samo prividno smirile. Zajedno s najavama novih prosvjeda objavljeno je kako policija istražuje tko je odgovoran za objavu povjerljivog naloga za uhićenje, unatoč po tom pitanju vrlo strogim njemačkim zakonima. Strahuje se da je proslijeđen desničarskim skupinama kako bi samo dodatno potpirio antiimigrantsko raspoloženje u zemlji te sumnju u svojevrsnu povezanost pripadnika policije i desničarskih, antiimigrantskih radikala.

Nalog za uhićenje koji je objavljen, za Iračanina, a kojeg su se dokopale te ga proširile desničarske skupine, sadrži niz osjetljivih informacija. U njemu su detaljno navedeni broj ubodnih rana koje je žrtva zadobila te puna imena osumnjičenika, žrtve, svjedoka i suca. U nalogu je navedena i osumnjičenikova adresa u Iraku.

Martin Dulig, zamjenik premijera savezne države Saske u kojoj se nalazi grad Chemnitz, curenje uhidbenog naloga nazvao je skandalom. Sumnja se da je nalog za uhićenje proširio ili netko iz same policije ili, pak, iz pravosudnog sustava. Njemačka policija se već prije znala naći na meti kritika da je sklona, primjerice, Pegidi.

Točne okolnosti ubojstva Daniela H. još uvijek nisu poznate. Prvotne informacije, koje su desničarima poslužile kao dodatni vjetar u leđa, govorile su o tome da je on stradao kada je intervenirao kako bi obranio jednu ženu od seksualnih napada tražitelja azila. No, ta se informacija pokazala netočnom. Opovrgnula ju je policija i rekla da se radilo o verbalnoj svađi u kojoj je sudjelovalo više osoba različitih nacionalnosti. Osim Daniela H., u incidentu su ozbiljno ozlijeđena još dva muškarca koja su bila s njim. Jedan ima 38, a drugi 33 godine. Nancy Larssen, koja također ima kubanske korijene kao i Daniel H. i koja je s njim odrastala, tvrdi kako su desničarske prosvjede potpirili netočni napisi u medijima. Jedan drugi njegov prijatelj tvrdi da je ubijeni bio osoba ljevičarskih, liberalnih stavova. Njemačke su vlasti na događaje u Chemnitzu reagirale rezolutno. Osudile su nasilje i poručile da neće tolerirati samovoljno istjerivanje pravde na ulicama ili, pak, širenje mržnje. Postupak je pokrenut i u slučaju desetak osoba koje su se razbacivale nacističkim pozdravom tijekom okupljanja prvoga dana nemira, u nedjelju.

Uporište

Istodobno su se žestoke kritike slile i na račun lokalnih vlasti u Chemnitzu i Saskoj. Kritičari ih optužuju da nisu uspjeli obuzdati situaciju do koje je došlo jer isprva nisu angažirali dovoljan broj pripadnika sigurnosnih snaga. Roland Wöller, ministar unutarnjih poslova savezne države Saske, izjavio je da su aktivisti krajnje desnice brzo doputovali u Chemnitz, i to ne samo iz drugih dijelova istočne Njemačke, nego i iz Berlina i drugih zapadnih pokrajina. Sam Chemnitz, treba napomenuti, nalazi se u regiji u kojoj su antiimigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), trenutačno najjača opozicijska stranka u njemačkom parlamentu, te antiislamski pokret Pegida posebno jaki. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se nalazi na udarima zbog svoje politike otvorenih vrata zahvaljujući kojoj je Njemačka 2015. godine primila oko milijun tražitelja azila, u više je navrata osudila desničarske prosvjede i maltretiranje stranaca na ulicama.

- Mržnja na ulicama nema nikakve veze s našom ustavnom državom - poručila je kancelarka. Njezin bliski saveznik, premijer Saske Michael Kretschmer, obećao je da će se čvrsto obračunati s ekstremistima u svojoj državi.

- Činjenica da imamo sirijskog i iračkog osumnjičenika nije razlog, uopće nije razlog, za općenitu sumnju prema svim stranim stanovnicima - poručio je Kretschmer.

Lekcija iz povijesti

Događaji u Chemnitzu ukazuju na dublji problem u Njemačkoj: podjelu do koje je došlo nakon velikog priljeva imigranata i tražitelja azila. Napetosti su veće nego ikad upravo sada, u trenutku kad je broj osoba koje traže azil žestoko pao. No, protivnici imigracijske politike - poput AfD-a koji je ušao u parlament 2017. godine s 12,6 posto glasova - iznimno su glasni. Komentator Deutsche Wellea Hans Pfeifer u svom članku zaključuje da se u Chemnitzu dogodio fijasko koji se mogao očekivati te navodi da policiji nedostaje stvarna volja da se ozbiljno suprotstavi desničarskim strukturama.

On smatra da se u Njemačkoj desničarsko nasilje i opasnost koja prijeti od organiziranih desnih ekstremista do danas krivo procjenjuju, prikazuju benignijima nego što jesu i čak prihvaćaju. Ističe da treba otkloniti jednu zabludu - da je mržnja usmjerena prema izbjegličkoj politici ili Merkel. "Ona je usmjerena prema demokraciji u Njemačkoj. Ta huškačka svjetina odbacuje gotovo svaki paragraf njemačkog Ustava: ljudsko dostojanstvo, jednakost građana, zabranu diskriminacije. Ovi novi desničari već desetljećima se bore protiv onih koji politički drukčije misle, ljudi drukčije boje kože, a proteklih godina sve više protiv muslimana”.

Posebno je opasno to, piše, da se takve demonstracije sve jače miješaju s prosvjedima razočaranih i, u kontekstu društva, zapostavljenih građana, a “njemačka povijest nas uči da organizirana svjetina može daleko otići ako se uspije ujediniti s frustracijom i srdžbom u društvu”.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version