Komisija je obrambene snage oslobodila plaćanja poreza. Još jedan korak prema zajedničkoj vojsci EU?

Autor:

  • Karla Juničić

25.04.2019.

Pozega, 150111.
U sredistu za temeljnu obuku Hrvatske kopnene vojske u Pozegi nalazi se prvih 16 od ukupno 19 vrhunskih hrvatskih sportasa na dragovoljnom sluzenju skracenog vojnog roka od 2 mjeseca. Nakon toga potpisat ce ugovore o sluzbi u Oruzanim snagama RH u statusu djelatnog radnika. Isplacivat ce im se mjesecna naknada u visini od 4500 kuna a oni ce imati obvezu sudjelovati u promicanju sporta u OS RH te nastupati na sportskim vojnim natjecanjima. Pored pojacane prehrane svi imaju osigurane uvjete i vrijeme za treniranje u periodu dok prolaze kroz ubrzani program vojne obuke. Sportasice i sportasi, zaposlenici OS RH su boks-Filip Hrgovic, jedrenje-Igor Marenic, Sime Fantela, Tonci Stipanovic i Tina Mihelic, judo-Andreja Djakovic i Ivana Maranic, teakwondo-Lucija Zaninovic, Filip Grgic, Stipe Jarloni, streljastvo-Bojan Djurkovic, veslanje-Valent i Martin Sinkovic, Damir Martin, David Sain i padobranstvo-Marko Premuzic. Na slici judasica Andreja Djakovic rastavlja pusku.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / CROPIX

Ilustracija: Vojnici na obuci

Europska komisija danas je usvojila prijedlog za oslobađanje oružanih snaga od poreza na dodanu vrijednost (PDV) i trošarina kada se te snage nalaze izvan svoje države članice i sudjeluju u europskim obrambenim naporima, stoji u službenom priopćenju.

Današnji prijedlog bi, stoga, trebao osigurati jednak tretman obrambenih napora u okviru NATO-a i EU kada je riječ o PDV-u i trošarinama.

Prema novim pravilima, oružane snage koje sudjeluju u obrani izvan vlastite države članice ne bi plaćale porez ili trošarinu drugim državama članicama kada sudjeluju u NATO-vim obrambenim naporima ili aktivnostima obrane u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP).

Inicijativa usklađivanja neizravnih poreza za obranu potvrđuje sve veću važnost ZSOP-a i vojne mobilnosti koji zahtijevaju zalihe poput materijala za obuku, smještaja, prehrane i goriva.

Nadalje, o ovom prijedlogu mora odlučiti Europski parlament koji ima pravo nadzirati ZSOP, a istovremeno ima ovlasti nad proračunom za tu politiku.

Kratka povijest zajedničke obrane

Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europske unije utemeljena je kroz dokument poznat kao Ugovor iz Maastichta koji je stupio na snagu 1. siječnja 1992. godine.

Lisabonski ugovor iz 2009. predstavio je veliki korak u stvaranju Zajedničke sigurnosne politike jer je omogućio državama članicama suradnju u vojne svrhe kroz okvir jedinstvene 'stalne strukturne suradnje (PESCO). Njime je uspostavljena Služba za europske vanjske poslove (EEAS), koja pomaže visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku u svim obvezama.

Također, tim se ugovorom oformila funkcija visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, sa zadaćom da Europskom vijeću pomogne pri formuliranju i provedbi ključnih strateških odluka. Trenutno tu funkciju obnaša Federica Mogherini.

Današnjem prijedlogu prethodila je odluka Europskog vijeća donesena u ožujku 2017. godine, kada je u prvi plan stavljenoo osnivanje Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC), nove strukture za poboljšanje kapaciteta EU-a za neometano reagiranje kada je riječ o planiranju i provedbi neizvršnih vojnih misija.

Također, Komisija je 7. lipnja 2017. godine predstavila komunikaciju naziva 'Pokretanje Europskog fonda za obranu' u kojoj predlaže izravne potpore država članica EU-a za  istraživanje, sufinanciranje razvoja i potporu za nabavu obrambenih proizvoda. Potpora industriji izražena je i kroz nacrt uredbe o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane.

Vijeće je 11. prosinca 2017. donijelo odluku o uspostavi PESCO-a, zajedno s popisom 25 država sudionica. Države članice su 6. ožujka 2018. donijele Odluku Vijeća o popisu 17 projekata PESCO-a koji obuhvaćaju područja poput osposobljavanja, razvoja kapaciteta i operativne spremnosti u području obrane.

U dugogodišnjem razvoju obrambene politike Europske unije sljedeći korak o kojem vodeći lideri Europske unije poput njemačke kancelarke Angele Merkel ili francuskog predsjednika Emmanuela Macrona već duboko raspravljaju je formiranje zajedničke europske vojske. Ideja europske vojske koja će se suprotstaviti NATO-u već je izazvala brojne kontroverze i kritike, no ona će zacijelo biti dio budućih rasprava novog saziva Parlamenta.