Macron uvodi mjere kojima će se boriti protiv porasta antisemitizma

Autor:

  • Jasmina Tomašević

21.02.2019.

Philippe Wojazer / REUTERS

Emmanuel Macron gleda fotografije 2500 mladih Židova deportiranih iz Francuske tijekom Drugog svjetskog rata

Francuska vlada usvojit će međunarodnu definiciju antisemitizma te će predložiti zakon koji bi trebao smanjiti govor mržnje na internetu.

Predsjednik Emmanuel Macron jučer je sudjelovao na godišnjoj večeri koju je organizirala židovska zajednica. U svom se govoru osvrnuo na sve veći porast antisemitizma u Francuskoj, čiju razinu smatra 'kritičnom'. Napomenuo je da se Francuska, ali i druge države diljem Europe posljednjih godina suočavaju s govorom mržnje protiv Židova u razmjerima kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.

Suočen porastom netrpeljivosti, Međunarodni savez sjećanja na holokaust sastavio je radnu definiciju pojma 'antisemitizam' prema kojoj se navedeni pojam definira, između ostalog, kao 'svako uskraćivanje prava židovskom narodu na samoodređenje', odnosno tvrdnje da je postojanje države Izrael rasistički pothvat.

Macron se slaže s tom odredbom te ističe kako je 'anticionizam novi oblik antisemitizma koji je baziran na radikalnom islamizmu kakvog se može zateći u francuskim predgrađima gdje žive multietničke i siromašne zajednice ljudi'. Palestinski aktivisti takvu definiciju smatraju potencijalno problematičnom te strahuju da bi se njihove težnje za nezavisnom državom mogle protumačiti antisemitskima.

Očekivano, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zadovoljan je Macronovim prihvaćanjem definicije antisemitizma te mu se zbog toga telefonski zahvalio.

 

Francuski predsjednik je na istoj večeri najavio da bi Zakon o govoru mržnje na društvenim mrežama mogao biti usvojen već u svibnju, a temeljem njega bi se kažnjavalo počinitelje čiji je govor upućen židovskoj zajednici.

Spomenute mjere pokazatelj su odlučnosti Emmanuela Macrona da se suoči s rastućim problemom zločina počinjenih iz mržnje u Francuskoj. Naime, posljednji u nizu zločina otkriven je u utorak, 96 židovskih nadgrobnih spomenika netko je išarao znakovljem nacističke svastike, a u subotnjem prosvjedu 'žutih prsluka' jedan od prosvjednika vrijeđao je židovskog filozofa Alaina Finkielkrauta nazivajući ga 'prljavim cionistom'.

Također nedavno su u Francuskoj vandalizirani portreti Simone Veil, Židovkinje i aktivistice za ženska prava koja je preživjela holokaust, a preminula je 2017. godine.

Macron smatra kako je takav porast antisemitizma greška države te da je 'došlo vrijeme da se djeluje'.

Zatražio je od svog ministra unutarnjih poslova da u potpunosti zabrani rasističke i antisemitske skupine. Za početak je predložio tri najradikalnije grupe; Bastion Sociale, Krv i čast Heksagon te Bitka 18, koje će biti zabranjene zbog širenja mržnje te promoviranja mržnje i nasilja.

No, nije Francuska jedina država s tim problemom. Iako je kod njih trenutno najveći zabilježeni porast antisemitskih incidenata (od 74 posto), u stopu ih prati Njemačka koja bilježi porast od 60 posto, ali i veći ukupni broj zločina iz mržnje počinjenih prema židovskoj zajednici. Tijekom prošle godine, u Francuskoj se dogodio 541 antisemitski incident, dok istovremeno u Njemačkoj broj iznosi 1.646 slučajeva.

Agencija EU za temeljna ljudska prava izrazila je zabrinutost zbog rasta antisemitizma koji se, po njihovim riječima, vraća kao 'pošast'.

Istraživanje koje je proveo Eurobarometar pokazuje kako 90 posto ispitanika pripadnika židovske zajednice smatra kako je došlo do porasta antisemitizma. Slučajeve zlostavljanja i osjećaja ugroženosti prijavilo je 30 posto ispitanika dok je visokih 80 posto ispitanika izjavilo kako manje incidente niti ne prijavljuju jer smatraju da od toga neće biti koristi.

Za razliku od židovske zajednice, prema Eurobarometru samo 36 posto stanovništva EU smatra kako dolazi do porasta antisemitizma. Njih 34 posto priznalo je da ne zna ništa ili vrlo malo o holokaustu, a 32 posto smatra da Židovi iskorištavaju svoj status žrtve u holokaustu.

Međutim, to nije jedina zabrinjavajuća statistika. Čak 50 posto pripadnika 'žutih prsluka' vjeruje u 'cionističke zavjere'. Teoriju koja je naveliko bila promovirana u Hitlerovim političkim kampanjama. Od drugih zemalja Europe, veći porast zločina iz mržnje prema Židovima bilježe Mađarska i Poljska; države u kojima su na vlasti stranke koje često otvoreno zagovaraju antisemitizam.

Vijeće EU prošle je godine usvojilo deklaraciju kojom apeliraju na države članice da pojačaju trud u sprječavanju svih oblika antisemitizma te da osiguraju židovsku zajednicu, institucije i građane u Europi.