Mirovni proces u Afganistanu Vlada u Kabulu popušta: pustit će na slobodu prvih 1000 talibana. Amerikanci napuštaju prve dvije baze

Autor:

  • Karla Juničić

11.03.2020.

(FILES) In this file photo taken on July 2, 2009, US Marines from the 2nd Battalion, 8th Marine Regiment of the 2nd Marine Expeditionary Brigade walk towards helicopter transport as part of Operation Khanjar at Camp Dwyer in Helmand Province. - American forces have started pulling out of two bases in Afghanistan, a US official said on March 10, the day peace talks between Kabul and the Taliban were due to start despite widespread violence and a political crisis. The United States is keen to end its longest-ever conflict, and under the terms of a deal signed in Doha last month has said all foreign forces will quit Afghanistan within 14 months -- provided the Taliban stick to their security commitments. (Photo by MANPREET ROMANA / AFP)
MANPREET ROMANA / AFP

Povlačenje je počelo i to, čini se, u pokrajini Helmand

Američke snage jučer su se počele povlačiti iz dviju baza u Afganistanu. Sjedinjene Američke Države žele završiti svoj najdulji sukob u povijesti, gotovo 18 godina, i početi provoditi uvjete mirovnog sporazuma potpisanog u Dohi prošlog mjeseca.

Prema dogovoru imena ‘’Sporazum o stvaranju mira u Afganistanu’’, sve strane snage obvezale su se napustiti Afganistan u roku od 14 mjeseci - pod uvjetom da se talibani pridržavaju svojih sigurnosnih obveza. SAD bi u prvih 135 dana (do sredine srpnja) trebao smanjiti broj svojih postrojbi s oko 12.000 na 8600, i zatvoriti pet od oko 20 baza širom zemlje.

NATO je najavio da će se broj smanjiti s oko 16.000 sadašnjih vojnika na oko 12.000 vojnika. To je ono što i američki predsjednik Donald Trump želi da prođe bez sukoba jer je prekid rata obećao na početku svojega mandata. Ali, to pitanje mu trenutačno neće uvjetovati prednost na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine. Ta ideja kao i pregovori postaju upitni jer su se sukobi između talibana i sadašnje vlade Ašrafa Ganija tijekom pregovora sa SAD-om samo produbili.

Talibani ne priznaju vladu u Kabulu, a islamisti iz Islamske države (IS) se sve više upliću u unutarnje poslove, zbog čega Amerikanci dovode u pitanje prekid rata i pregovore. U periodu dok je IS bio jak na području Sirije i Iraka, dio organizacije se preselio u Afganistan i Pakistan gdje su osnovali svoj vilajet - Korasan. Iako većina nije podržavala IS na teritoriju, dio talibana im se priklonio smatrajući da vodstvo u Kabulu podilazi previše Amerikancima i Zapadu.

Prema odredbama mirovnog sporazuma, talibani bi se trebali boriti protiv džihadista i prekinuti sve veze s terorističkim organizacijama kao što je IS ili al-Qa’ida. Ako se prisjetimo, talibani su bili u vladi dok je al-Qa’ida slobodno djelovala u Afganistanu, organizirajući, planirajući i izvodeći terorističke napade na SAD, uključujući i 9/11. Sporazumom su talibani prvi put obećali da će sjesti na pregovore s afganistanskom vladom. Pregovori između Kabula i talibana su također trebali početi u utorak, na prvi dan povlačenja američkih i NATO-ovih trupa, no cijela situacija se zakomplicirala.

U ponedjeljak (9. ožujka) predsjednik Gani je inauguriran za drugi mandat nakon izbora, ali njegov bivši zamjenik i glavni rival Abdulah Abdulah odbio je priznati inauguraciju, proglasio se pobjednikom te je održao vlastitu ceremoniju polaganja prisege kao suparnički predsjednik. Predsjednički izbori održani su 28. rujna prošle godine, a na njima se četvrti put birao predsjednik otkako su američke snage 2001. godine zbacile talibansku vladu. Abdulah je po objavi konačnih rezultata optužio Ganija za izbornu prijevaru i krađu glasova te je najavio osnivanje svoje vlade.

Na Ganijevoj inauguraciji bio je prisutan i Zalmay Khalilzad, američki specijalni izaslanik za pregovore. Odgađanjem pregovora u pitanje je dovedena i jedna od ključnih točaka sporazuma: puštanje talibanskih zarobljenika. Talibani su zatražili puštanje zatvorenika kao mjeru izgradnje povjerenja i preduvjet uoči pregovora, što je Gani dosad odbijao učiniti. Prema izvješću Reutersa, Gani je u ponedjeljak izdao dekret za najmanje 1000 talibanskih zarobljenika koji će biti pušteni ovog tjedna. Vođa talibana u Dohi također je potvrdio da je skupina dovršila dogovore o puštanju 1000 zatvorenika koje je držala.