Nordijske zemlje pojačavaju svoje obrambene snage i bliže se NATO-u zbog sve češćih ruskih prijetnji

Autor:

  • Karla Juničić

09.09.2019.

FILE PHOTO: Swedish armed forces soldiers attend a rehearsal in front of the Royal Palace in Stockholm, Sweden June 18, 2010. Sweden's centre-left government will decide on Thursday March 2, 2017 to reintroduce military conscription next year, amid lingering difficulties filling the ranks on a voluntary basis and a more uncertain security situation, public broadcaster SR reported. REUTERS/Fabrizio Bensch/File Photo - RC118D74EFF0
Fabrizio Bensch / REUTERS

Švedska i Finska u povjesno povezane u obrani, a sve češće prijetnje Rusije i aneksije Krima bliže se NATO-u. Na slici: švedska vojska ispred kraljevske palače u Stockholmu (18.lipanj 2010.).

U posljednje vrijeme odnosi Rusije i njenih nordijskih susjeda postali su napetiji što je natjeralo zemlje da pojačaju svoje obrambene snage i približe se NATO-u.

Od prvog rujna Finska je uvela nova pooštrena pravila za izdavanje viza Rusima. Iako su iz finske vlade tvrdili da se ne radi ništa više nego o  administrativnom potezu kako bi se zemlja uskladila sa zahtjevima Schengenskog prostora EU, s Ruske strane potez je primljen s negodovanjem.

- To se trebalo dogoditi prije ili kasnije i više nismo mogli odgađati – rekao je Tarvo Nieminen, finski konzul u ruskom gradu Petrozavodsku rekavši da je 'novi zahtjevi uvedeni su tako da je paket dokumenata potreban za podnošenje zahtjeva za vizu ujednačen za sve zemlje koje sudjeluju u Schengenskom sporazumu.'

Samo protekle godine Prema Udruženju turističkih agencija Rusije, Finska je Rusima izdala oko 71.400 turističkih viza, a mnogi smatraju da će novi sustav viza biti prepreka za turizam i poslovanje te nepogodne odnose iz vremena hladnog rata. Finska je pažljivo kultivirala 1 300 kilometara granice i dobre odnose s Rusijom no veze su se pogoršale zbog niza 'okupatorskih' poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina.

 

Tijekom hladnog rata Finska se našla u sredini između Sovjetskog Saveza i Zapada na poziciji 'pregovarača'. Zbog ruskog zauzimanja Krima 2014. godine finski predsjednik Sauli Niinista odlučio je smanjiti kontakt i sankcionirati Rusiju u skladu sa širom politikom EU. Finsko razmišljanje značajno je i zbog predsjedavanja EU-om i jedinstvenog odnosa s Rusijom. Analitičari kažu da finski dužnosnici uživaju razinu poštovanja od ruskih kolega kakvu nemaju njihovi kolege u EU te je zato Finska u boljoj poziciji za uspostavljanje bilateralnih odnosa EU i Rusije.

Helsinki sada poduzima korake u poboljšanju i modernizaciju svog obrambenog sustava kako bi se približila NATO-u. Niinsto je također izrazio spremnost da Finska jednog dana pristupi NATO-u.

Ipak Helsinki se poigrava u politici s Rusijom u nadi da će se razriješiti situaciju u Ukrajini. Samo nekoliko dana kasnije finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je izjavio da EU mora pojačati napore kako bi poboljšala odnose s Rusijom ako želi povećati europsku sigurnost u svjetlu međunarodnih sukoba, transatlantskih tenzija i Brexita.

- Vrlo je teško zamisliti rješenje globalne krize bez Rusije - ili rješenje na kojem Rusija nije nekako aktivan partner - rekao je Haavisto u intervjuu za Financial Times.

Haavisto je pozdravio odabir Vladimira Zelenskog za predsjednika Ukrajine te smatra da bi bivši komičar mogao 'otopiti' napete odnose Moskve i Kijeva.

Vodeći se stavom Bruxellesa, Helsinki je očekivao da će Rusija poštivati međunarodne sporazume iz Minska koji zahtijevaju da povuče svoje trupe i vojnu opremu s ukrajinskog teritorija, rekao je ministar. No, Finska ne izglede da će sankcije EU biti ukinute sve dok se separatisti ne krenu povlačiti iz istoka Ukrajine. 

Stav finskog ministra, s kojim nastupaju i francuski predsjednik Emmanuel Macron ili njemački premijer Heiiko Maas, samo je dio poznate zapadnoeuropske taktike koja žonglira u odnosima s Rusijom kako bi se suprotstavila Kini.

Neke države EU, uključujući baltičke države i Poljsku sumnjaju u bilo kakav dogovor s Putinom s obzirom na rusko miješanje u izbore i incidente poput pokušaja atentata na bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala u Ujedinjenoj Kraljevini.

Države na doticaju s Rusijom su pred stalnom prijetnjom hibridnog rata. U proljeće Norveška i Finska su optuživale Rusiju da namjerno ometa GPS signale tijekom vježbi pod vodstvom NATO-a na krajnjem sjeveru.

Zbog porasta napetosti s Rusijom u baltičkoj regiji Švedska je posljednjih godina ojačala oružane snage i povećala obrambene veze s Finskom, Danskom i Norveškom.

Švedska je proteklog tjedna najavila kako planira uvesti novi bankarski porez kako bi financirala povećanje izdataka za obranu zemlje za 5 milijardi švedskih kruna (464 milijuna eura) godišnje od 2022. do 2025.

Uz to Švedska je u srpnju potpisala Memorandum o razumijevanju (MoU) s Ujedinjenom Kraljevinom o zajedničkoj suradnji u razvoju borbenih zrakoplova. Švedska je prošle godine izjavila da će kupiti raketni sustav protuzračne obrane Patriot od američkog proizvođača oružja Raytoheon Co. Za 930 milijuna eura, a 2016. je s Danskom također potpisala sporazum o poboljšanoj suradnji u zračnoj i pomorskoj obrani. 

Kao i Finska, Švedska ne skriva svoje težnje prema članstvu u NATO-u – zemlje koje su do sada bile neutralne i nesvrstane u razvijanju svoje obrambene snage. Dvije države djele iste stajališta po pitanju pridruženja savezu - ako se jedna pridruži, slijediti će ju i druga.