Programi 'zlatne vize' otvaraju vrata kriminalu i korupciji

Autor:

  • Alexandra Brzozowski/ EURACTIV.com

11.10.2018.

A British passport is pictured in front of an European Union flag in this photo illustration taken in Brussels, Belgium, June 20, 2016. REUTERS/Francois Lenoir/Illustration - S1AETKZOCSAC
Francois Lenoir / REUTERS

Ilustracija

Svojom dosadašnjom praksom izdavanja putovnica investitorima Europa je otvorila svoja vrata kriminalu i korupciji, dok su neke države članice uspjele pokrenuti i unosnu industriju 'prodaje' državljanstva, navedeno je u novom izvješću organizacija Transarency International i Global Witness.

- Ako ste veliku količinu novca stekli sumnjivim putem, zasigurno smatrate da je pametno pronaći novu lokaciju za vaš dom - rekla je prije objavljivanja izvješća Naomi Hirst, aktivistica u organizaciji Global Witness.

- Programi 'zlatne vize' pružaju sigurno utočište od nadležnih tijela koja bi vam u suprotnom pokušala oduzeti ukradenu imovinu, ali omogućuju i slobodu putovanja bez izazivanja ikakve sumnje - objasnila je.

Ovo je pitanje tek nedavno zaokupilo pozornost javnosti, i to nakon što su finske vlasti izvršile pretres tvrtke za prodaju nekretnina u vlasništvu jednog ruskog poduzetnika koji je 'kupio' malteško državljanstvo nakon što je protiv njega podignuta optužnica za pranje velike količine novca.

U drugom primjeru, Mađarska je izdala boravišne dozvole za cijelu obitelj jednog ruskog šefa obavještajne službe, protiv kojeg je Europska unija pokrenula istragu. Europske organizacije za borbu protiv korupcije istražile su dosadašnju praksu četiriju država članica EU (Austrija, Bugarska, Cipar i Malta) koje su 'prodavale' državljanstvo u zamjenu za investicije, kao i 12 država članica EU koje su stranim ulagačima dodjeljivale boravišne dozvole.

Naime, programi za trgovanje državljanstvom ili boravišnim dozvolama u zamjenu za ulaganja trenutno se primjenjuju u 13 država članica EU: Austriji, Cipru, Luksemburgu, Malti, Grčkoj, Latviji, Portugalu, Španjolskoj, Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Bugarskoj, Nizozemskoj i Francuskoj. Mađarska je, u međuvremenu, prekinula svoj program.

 

Prema rezultatima izvješća 'Europski bijeg - pogled u mutan svijet zlatnih viza' koje se provodilo posljednjih deset godina, Europska unija je putem 'zlatnih viza' dobila više od 6.000 novih građana i preko 100.000 novih stanovnika, od kojih većina ima sumnjive izvore prihoda.

Najveći broj 'zlatnih viza' investitorima i njihovim obiteljima odobrile su Španjolska, Mađarska, Latvija, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok ih slijede Grčka, Cipar i Malta.

Prema istom izvješću, članice EU su programom 'zlatne vize' privukle strane investicije u vrijednosti od gotovo 25 milijardi eura. Države koje su najviše profitirale od tog programa su Španjolska (976 milijuna eura), Cipar (914 milijuna eura), Portugal (670 milijuna eura) te Ujedinjeno Kraljevstvo (498 milijuna eura).

Iako cijena za programe 'zlatne vize' varira od države do države (boravišna dozvola u Grčkoj ili Latviji može koštati oko 250.000 eura, dok u Austriji može koštati i više od 10 milijuna eura), od njih u konačnici najviše profitiraju male države članice.

U izvješću se posebno ističu tri države. Cipar je od 2013. godine samo od prodaje putovnica profitirao više od 4,8 milijardi eura, a najčešći korisnici tih usluga su državljani Ukrajine, Rusije i Sirije. S druge strane Mediteranskog mora, Malta je od 2014. godine zaradila više od 718 milijuna eura, dok je Portugal odobrivši boravišne dozvole za više od 17.000 ljudi zaradio 4 milijarde.

Ozbiljan rizik za EU

Neprofitne organizacije koje se bore protiv korupcije istaknule su da države članice primjenjuju različite kriterije te da vlade tih država nisu upućene u sve pojedinosti o tome kome je ulazak u državu u konačnici odobren.

- Takvi programi predstavljaju niz rizika u državama članicama. S jedne strane, postoji realna opasnost da se sumnjivim kriminalcima olakša legalan ulazak u Europsku uniju. S druge strane, postoji i realna opasnost od korupcije samih država - izjavila je novinarima u Bruxellesu Laura Brillaud iz organizacije Transparency International.

Osim Ujedinjenog Kraljevstva, Cipra, Irske i Bugarske, države koje provode takve programe podliježu uvjetima slobode kretanja koja se primjenjuje u Schengen zoni. Primjerice, dok Cipar i Portugal ne provjeravaju izvore sredstva i bogatstva podnositelja zahtjeva, Malta provjerava jesu li pojedinci koji apliciraju za državljanstvo optuženi za kaznena djela u svojim matičnim državama.

Brillaud tvrdi da je druga vrsta rizika povezana s nedostatkom usklađivanja praksa na razini Europske unije.

- Najveća opasnost je narušavanje integriteta i sigurnosti EU zbog nedostatka odgovarajućeg upravljanja programima - objasnila je.

- Putovnice i vize Europske unije nisu roba. Novac ne bi trebao biti kriterij za pravo državljanstva i boravišne dozvole u EU - rekao je Sven Giegold, glasnogovornik za fiskalna pitanja stranke Zelenih u Europskom parlamentu.

- Trebamo europski zakon kojim će se obuzdati prodaja prava državljanstva i trebamo pojačati borbu protiv pranja novca. Komisija bi trebala postaviti minimalne norme za te programe kako bi se pobrinula da sve države koje sada investitorima nude putovnice i boravišne dozvole, budu usklađene s tim regulativama - objasnio je.

Nakon što je zaprimila pritužbe o tim programima koji bi mogli ugroziti sigurnost Europske unije, Europska komisija je pokrenula istragu od koje očekuje da će do kraja sljedećem mjeseca objaviti izvješće o programima državljanstva.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version