SPD traži da se američko nuklearno oružje izbaci iz Njemačke. CDU je protiv. Zeleni samo promatraju i skupljaju bodove.

Autor:

04.05.2020.

Vodeća koalicijska politička snaga, Kršćanski demokrati (CDU) i bavarski Kršćanski socijalisti (CSU), kritizirala je inicijativu koalicijskog partnera SPD (socijaldemokrati) da se  američko nuklearno oružje ukloni iz Njemačke.

"Zajedničko korištenje nuklearnog oružja važna je komponenta naše sigurnosne arhitekture i jamči nam sigurnost pod NATO-ovim kišobranom", rekao je u ponedjeljak na radio Deutschlandfunk Henning Otte, glasnogovornik za obrambenu politiku kluba CDU/CSU u Bundestagu (njemački parlament). Otte je rekao kako SAD ostaje “pouzdan partner” s kojim Njemačka blisko surađuje. "Čak ni kolebljiva priroda sadašnjeg predsjednika Trumpa to ne mijenja”, dodao je.

Rolf Mützenich, lider kluba SPD-a u Bundestagu, za novine "Tagesspiegel am Sonntag" je izjavio da “nuklearno oružje na njemačkom ozemlju ne jača našu sigurnost. Upravo obrnuto”. I dodao kako je vrijeme da se donese odluka da se ono ukloni iz Njemačke. Mützenich je upravo nepredvidivost američkog predsjednika Donalda Trumpa naveo kao jedan od razloga za takvu odluku.

No, očito je da nije riječ o “vuku samotnjaku” Mützenichu već da je unutar SPD-a definirana politička opcija za napad na nuklearno oružje. Norbert Walter-Borjans, supredsjedatelj stranke, čvrsto je stao u obranu ove teze: “Branim jasan stav protiv stacioniranja i moguće uporabe nuklearnog oružja”, rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pitanje stacioniranja nuklearnog oružja u Njemačkoj nije nova politička tema. 1980-ih godina Nijemci su ležali na željezničkim tračnicama kako bi spriječili razmještanje američkih raketa Pershing II koje su trebale biti odgovor na sovjetsko postavljanje projektila SS20 na istoku. I uvijek je lijeva politička opcija bila protiv dok je centar zagovarao “nuklearni kišobran”. Stoga nije čudno da je FDP, njemačka liberalna stranka, bitno oštrije od CDU-a napala socijaldemokratski prijedlog tražeći od ministra vanjskih poslova Heika Maasa da se distancira od “sigurnosno političkih besmislica stranačkog kolege”.

Maas se do ponedjeljka u podne nije oglasio.

Cijeli SPD-ov projekt pokrenut je neposredno nakon što je Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU), ministrica obrane, najavila da će kupiti američke zrakoplove F-18 koji mogu nositi nuklearno oružje razmješteno u Njemačkoj. Jer je potrebno zamijeniti flotu zrakoplova Tornado koji su dosad bili u toj funkciji.

(FILES) This file photo taken on May 30, 2008 shows two Eurofighter jets of the German Air Force taking off from the air base in Rostock-Laage, northeastern Germany. - Berlin plans to buy 93 Eurofighters and 45 US-made F-18s to replace ageing combat jets, Defence Minister Annegret Kramp-Karrenbauer said on April 21, 2020, emphasising that the US planes were necessary to help Germany meet its NATO obligations. (Photo by Bernd WUESTNECK / dpa / AFP) / Germany OUT
Bernd WUESTNECK / AFP

Njemačka mora kupiti nove zrakoplove i planira nabaviti 93 Eurofightera (na slici) i 45 američkih F-18 koji mogu nositi nuklearno naoružanje

 

 

SPD je zaključio da je pravi trenutak da se pozicionira kao zagovornik pacifističke politike, usprotivio se tom planu i tako pokušava popraviti svoju sliku u javnosti i pridobiti nove birače. Naime, tijekom krize s korona virusom snažno je porasla podrška CDU-u jer glavnu riječ u borbi vode kancelarka Angela Merkel i ministar zdravstva Jens Spahn. Oboje iz CDU-a. Pad podrške zabilježili su Zeleni i radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD). SPD je u tom prelijevanju glasova ostao na svojih 16%. Bez pomaka. I zato je krenuo u ovu političku operaciju. Jer, do novih izbora ima samo godinu i po dana. Saskia Esken, supredsjedateljica SPD-a, je također stala uz Mützenicha i Walter-Borjansa. Objavila je tweet: “Tkogod misli da su glasnost i perestrojka omogućene zapadnim nuklearnim odvraćanje, nešto je ozbiljno propustio. Atomsko naoružanje nije poželjno na njemačkom tlu, na njemačkim zrakoplovima, da ne navodimo da je vrlo skupo”.

 

SAD trenutno ima oko 150 nuklearnih bombi smještenih u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji i Njemačkoj gdje su stacionirane u zrakoplovnoj bazi Büchel.

I iz ovog je primjera, kao i iz izbora novog vodstva kad je poražen ministar financija Olaf Scholz, vidljivo da je unutar vodstva SPD-a počela jačati lijeva frakcija. Koja ne krije svoju nesklonost prema politici SAD-a, ne nužno samo kad je riječ o Trumpu. I sklona je jačanju Ostpolitik koju je definirao kancelar Willy Brandt. Veliko je pitanje u kojoj mjeri ovakva politika može ojačati podršku SPD-u u javnosti unatoč tome što su Nijemci snažno pacifistički orijentirani.

Jer gotovo jednak postotak Nijemaca, oko 50%, smatra SAD i Rusiju prijetnjom vlastitoj zemlji. Pri čemu treba uzeti u obzir da je rast percepcije SAD-a kao prijetnje isključivo posljedica Donalda Trumpa (dovoljno se sjetiti veličanstvenog dočeka Baracka Obame u Berlinu dok još nije postao predsjednik). Posebno ako se time potvrđuju unutarnji raskoli.

No odluka stranačkog vodstva SPD-a više je nego jasna: novi partner na saveznoj razini može biti Die Linke, lijeva stranka uz Zelene. Prema anketama ta bi trojka mogla na izborima osvojiti dovoljno glasova da formira vladu, barem manjinsku. SPD se i dalje nada da će oni imati vodeće mjesto u koaliciji te da će nagli rast Zelenih splasnuti. I da se oni neće okrenuti koaliciji s CDU-om i FDP-om.

Iz čega proizlazi jasan zaključak: Zeleni će biti presudni faktor formiranja nove njemačke vladajuće koalicije. S te pozicije oni sada mogu mirno gledati raskole u vladajućoj koaliciji i unutar svake od stranaka u vladajućoj koaliciji (u CDU-u traje bespoštedna borba za mjesto predsjednika stranke).

Indikativno je da se Zeleni, stranka koja je izvorno nastala na pacifizmu, nije oglasila u ovom sporu oko nuklearnog naoružanja. Logično: njihov je politički cilj sačuvati glasove centra koje su uzeli SPD-u i CDU-u te ne alijenirati svoje stalno biračko tijelo. U takvim je situacijama najbolja politika praviti se mrtav.