Ukrajina optužuje Rusiju zbog incidenta: 'Tražite rat na moru!'

Autor:

  • Jasmina Tomašević

26.11.2018.

Russian President Vladimir Putin arrives for a meeting with journalists following a live nationwide broadcast call-in in Moscow, Russia June 15, 2017. REUTERS/Sergei Karpukhin TPX IMAGES OF THE DAY - RC12BCEAF270
Sergei Karpukhin / REUTERS

Vladimir Putin

U jeku incidenta s ukrajinskim brodicama, Rusija je zatvorila Kerčanski prolaz koji izravno povezuje Crno i Azovsko more za sve civilne brodice. Rusi navode da se radi o sigurnosnoj reakciji na neodobren ulazak tri ukrajinska broda u ruske teritorijalne vode.

Nakon što su Rusi zabranili pristup prolazu, presreli su tri ukrajinske brodice, jedan tegljač i dva topnička broda te su otvorili vatru pogodivši tegljač koji je u napadu teško oštećen, dok je nekoliko članova posade lakše ranjeno.

Moskva napad opravdava navodeći da je bio potreban za zaštitu teritorijalnih voda zato što su se ukrajinske brodice oglušile na upozorenje ruske obalne straže.

S druge strane, Ukrajina ističe da se radi o jasnoj provokaciji i kršenju konvencije Ujedinjenih naroda o Zakonu o moru te kršenju bilateralnog rusko-ukrajinskog sporazuma iz 2003. godine koji definira korištenje prolaza i Azovskog mora.

Nije prvi put da je sporazum uzdrman. Naime, ukrajinsko-ruski rat u istočnom Donbasu i aneksija Krima stvorile su velike napetosti između ovih dvaju zemalja. U svibnju ove godine Rusija je ilegalno osposobila most preko Kerčanskog prolaza koji povezuje Krim i Rusiju kako bi imala direktan pristup tom teritoriju.

Prema riječima Kijeva, potom su započele opsežne inspekcije ukrajinskih teretnih brodova koji su plovili prema Azovskom moru dok su se ruski teretni brodovi neometano puštali.

John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini i trenutni predsjednik Atlantskog vijeća Euroazijskog centra, smatra kako su ciljevi takvih inspekcija izazivanje većeg troška Ukrajini te pokušaji da je se namami na vojnu akciju kako bi zaštitila trgovinski mornarički promet.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova izdao je priopćenje 25. studenog navodeći kako će 'Ukrajina poduzeti sve potrebne mjere po pitanju diplomatskih i međunarodnih pravnih odgovora'. On smatra kako ruska agresija u Azovskom moru predstavlja prijetnju sigurnosti čitave crnomorske regije te da zato zahtjevaju jasnu reakciju međunarodne zajednice.

Zbog navedenog incidenta sazvan je hitan sastanak ukrajinskog predsjednika Petra Poroshenka, čelnika vlade i vojnih službenika te se razmatra uvođenje prijekog suda.

- Imamo neosporan dokaz da današnja ruska agresija na ukrajinske mornaričke brodove nije greška ili zabuna. To je bila ciljana akcija, uključujući i otvaranje vatre na osoblje ukrajinskih brodica - izjavio je Poroshenko nakon sastanka.

Dmytro Kuleba, trajni predstavnik Ukrajine u Europskom vijeću pozvao je ukrajinske saveznike na podršku u slučaju ruskih nasilnih pokušaja izbacivanja Ukrajine iz Azovskog mora.

- Posljednji događaji pokazuju nam kako Rusija provocira Ukrajinu, tražeći rat na moru. Ovo je nova forma ruske agresije prema Ukrajini - napisao je na Twitteru.

Zbog novonastale situacije, oglasili su se i mnogi europski i međunarodni dužnosnici koji pozivaju na smirivanje sukoba.

Oana Lungescu, glasnogovornica NATO-a podsjetila je da taj vojni savez i dalje podržava ukrajinsku neovisnost.

- NATO u potpunosti podržava suverenitet Ukrajine i njezin teritorijalni integritet, uključujući pomorska prava u svim teritorijalnim vodama. Pozivamo Rusiju da osigura neometan prilaz ukrajinskim lukama u Azovskom moru, u skladu s međunarodnim pravom - napisala je na svom službenom Twitter profilu.

 

Maja Kocijančič, glasnogovornica visoke predstavnice vanjskih poslova Europske unije i sigurnosne politike Federice Mogherini, također je pozvala Rusiju da oslobodi Kerčanski prolaz i smjesta poradi na smirivanju sukoba.

- Događaji u Azovskom moru demonstarcija su nestabilnosti i napetosti koja ima sklonost eskalaciji kada se osnovna pravila međunarodne suradnje zanemaruju - napisala je Kocijančič.

 

Također, reagirali su i latvijski ministar vanjskih poslova, bivši premijer Švedske, litavski ministar vanjskih poslova te bivša ambasadorica SAD-a pri Ujedinjenim narodima, svi oni složno upozoravaju na potrebu da se spriječi daljnja eskalacija sukoba.

Kremlj odbija prihvatiti krivnju te cijelu situaciju naziva predizbornom kampanjom Petra Poroshenka. Preostaje nam samo čekati razvoj ove izrazito rizične i osjetljive situacije.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version